Connect with us

Društvo

POSLODAVCI PRIJETE OTKAZIMA Proizvođači PROTIV ZABRANE IZVOZA peleta

Proizvođači peleta nezadovoljni su zabranom izvoza ove vrste ogrjeva jer kažu da je domaće tržište podmireno, da nemaju narudžbi, te da ova odluka može dovesti do zatvaranja kompanija i otpuštanja radnika.

Podsjećamo, Savjet ministara Bosne i Hercegovine je prije nekoliko dana donio odluku da se zabrani izvoz peleta do 31. januara naredne godine.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD i član Predsjedništva BiH, rekao je prije ove zabrane da čekaju Savjet ministara da donese odluku i dozvoli proizvođačima da izvezu 50 odsto proizvodnje, a da 50 odsto moraju plasirati na domaće tržište, te da cijena po toni u BiH ne bi trebalo da pređe preko 550 KM.

Goran Ivanović, predsjednik Asocijacije proizvođača peleta u BiH, rekao je da su nezadovoljni ovom odlukom, te da ih je ona iznenadila.

Zatekla nas je odluka, pogotovo znajući da gotovo nema tražnje na domaćem tržištu. Proizvođači koji su uzeli narudžbe i stavili potrošače na liste čekanja u narednih sedam dana će isporučiti posljednje količine. U istočnom dijelu Srpske je tražnja stala prije 20 dana i proizvođači samo rade za zalihu. Svi ćemo uskoro raditi za zalihu i ne znamo do kada ćemo to moći trpjeti ili ćemo stati s proizvodnjom. Troškovi održavanja proizvodnje peleta zavise od veličine proizvođača i koštaju između 70.000 i 300.000 KM – naglasio je Ivanović.

Proizvođači su vlastima dali sedam dana roka da puvuku ovu odluku, koja, kako kažu, nije u interesu ni proizvođača, ni stanovništva.

– Spremni smo na razgovore i ustupke. Ove visoke cijene nisu posljedica naših aktivnosti, a one ako ostanu, uništićemo domaće tržište. Jedini način je da se omogući izvoz. Trenutna tržišna cijena na pragu proizvođača je od 650 do 750 KM. Sirovine iz šuma i dalje su povoljne, ali mnogi proizvođači u jako malom obimu imaju pristup tim sirovinama. U prosjeku to je oko 30 odsto, a neki su prinuđeni da ih kupuju od drugih preprodavaca po većim cijenama. Piljevina košta oko 40 KM po kubiku, a za tonu peleta treba od osam do 10 kubika i to je već oko 400 KM. Gdje su tu plate radnicima, folija, rezervni dijelovi, palete i ostalo – objašnjava Ivanović.

Muhamed Helać, menadžer kompanije “Drvosječa”, koja ima najveći pojedinačni tržišni udio na tržištu ogrjeva u BiH, podsjeća da su oni prvi inicirali i tražili od države da se zabrani izvoz peleta prije nekoliko mjeseci.

– Trenutno je drugačija situacija. Ova odluka o nastavku zabrane izvoza nije povoljna iz razloga što je domaće tržište podmireno i svi smo očekivali da će se pustiti izvoz i da ćemo uzeti dio kolača iz Evrope. Zabrana nema nikakvog osnova i ovim se neće zaštititi nijedna strana. Ranija odluka zabrane je bila sa ciljem da snizi cijene i osigura dovoljne količine, međutim vlast to nije uspjela, jer su u pola frke iz zabrane izuzeli drvene brikete i onda su se proizvođači prebacili na briket i izvozili ga. Došli smo onda u situaciju da ga nema dovoljno na tržištu i zbog toga nisu padale cijene. Nakon toga, ponovo je došlo do zabrane, samo je bilo izuzeto ogrjevno drvo i onda se izvozila sirovina za pelet kao ogrjevno drvo jer nemamo jasnu klasifikaciju drveta i nije bilo dovoljno sirovina i opet cijene nisu padale i nije zaštićeno stanovništvo. Zašto jednostavno nisu sve zabranili – upitao je Helać

Dodao je da je ova kompanija tradicionalno izvozila pelet u Sloveniju, Italiju, Austriju i Njemačku.

– Domaće stanovništvo se nekim čudom po mnogo većim cijenama snašlo i namirilo. Svi proizvođači i distributeri peleta su dali sedam dana roka vlastima da povuku odluku. Ukoliko se ne povuče ova odluka, čak i mi kao velika kompanija koja zapošljava 300 radnika u pet gradova ćemo morati da ih pošaljemo na prinudne godišnje odmore jer nemamo posla. Oni nemaju šta raditi jer potražnje nema. Kako je onda tek manjim peletarama. Ovo može imati katastrofalne posljedice po drvoprerađivačku industriju u BiH i može dovesti do otpuštanja radnika – naglasio je Helać.

Related Topics:

Društvo

OZBILJNO UPOZORENJE! Ne naručujte ove proizvode sa Temua, OPASNI SU PO ŽIVOT

Trgovačko udruženje u Njemačkoj ispitalo je kinesku onlajn platformu Temu i došla do šokantnih otkrića.

Istraživanja su pokazala da neki predmeti mogu biti stvarno opasni.

Njemačko udruženje za konope i priveze (FSA) željelo je dobiti predstavu o kvalitetu proizvoda koji dolaze sa platforme koja je posebno poznata po niskim cijenama i agresivnom oglašavanju. U tu svrhu obavljene su probne kupovine i predmeti su testirani. Rezultati su zabrinjavajući.

Trgovačko udruženje otkrilo je značajne sigurnosne rizike prilikom testiranja remena za vezivanje i remena s omčom.

Temu proizvodi pokazali su, između ostalog, deformacije, značajnu premalu čvrstoću i “dramatičan” pad potrebne prekidne sile.

Osim toga, pronađene su nedozvoljene CE oznake (obavezni znak usklađenosti za proizvode koji se stavljaju na tržište u zemljama Evropske unije i Evropskom privrednom prostoru), netačne ili nikakve oznake pridruženog maksimalnog radnog opterećenja i netačno kodiranje bojama.

Proizvodni nedostaci u Temu proizvodima često nisu vidljivi golim okom.

Trgovačko udruženje stoga upozorava da postoje značajni “rizici za život i tijelo” potrošača.

“Osiguranje kvalitete i sukladnost s evropskim standardima nisu zajamčeni za kupljene proizvode”, stoji u saopštenju objavljenom u ponedjeljak.

Nedostaci utvrđeni istragama FSA mogli bi dovesti do “ozbiljnih sigurnosnih problema” u primjeni. Činjenica da se proizvodni nedostaci ne mogu vidjeti golim okom još je opasnija.

Zbog toga je trgovačko udruženje već upozorilo vladu u Dizeldorfu. Takođe su pozvali kinesku jeftinu platformu da preuzme odgovornost i osigura da proizvodi koje nudi ne predstavljaju opasnost za kupce.

Nije ništa novo da Temu kritikuju – posebno od strane zagovornika potrošača. Savezna vlada tek je krajem januara objavila da želi strože kontrolisati kineske portale poput Temu i Šeina. To nije samo zbog očitog plagijata ili nepoštenih uslova tržišnog takmičenja, već i zbog nedostataka kvaliteta i nedostatka sigurnosnih standarda

Nastavi čitati

Društvo

MNOGI OBOŽAVAJU SLATKIŠE! “Dubai” i “čili” čokolade iz Srpca idu kao alva (FOTO)

Tražeći način da zaokruži uspješnu proizvodnju lješnika, koji uzgaja već desetak godina, penzionerka Brana Suvajac iz Srpca došla je na ideju da počne praviti domaće čokolade, koje su brzo postale omiljene među ljubiteljima poslastica.

Još od mladosti obožavala je pripremu raznih kolača i slatkiša, a dugogodišnje iskustvo u kulinarstvu pomoglo joj je da krene sa izradom raznovrsnih čokoladnih delicija čiji nesvakidašnji ukus privlači sve generacije.

– Već godinu dana pravim ručno rađene bijele, crne i mliječne čokolade raznih ukusa i oblika. Krenula sam prvo ubacivati prženi lješnik, mljeveni ili sa dodatkom jezgre, a zatim sam dodavala suvo voće, kafu i razne kreme. Moram priznati da to nije nimalo lako i još se usavršavam u ovom poslu – kaže Brana.

Svoje proizvode izlaže u salonu Udruženja žena Srbac čiji je dugogodišnji član, a za njene čokolade vlada interesovanje i u drugim lokalnim zajednicama pa se mogu kupiti i u “Krajiškoj kući” u Banjaluci i “Kući Lijevča i Potkozarja” u Gradišci.

– Vrijedne domaćice iz Srpca, sa kojima se redovno družim, podstakle su me da pokušam napraviti čokoladu sa lješnikom i tako je sve počelo. Svaku čokoladu izrađujem ručno, a za pripremu i pakovanje mi obično treba oko pola sata. Nemam nikakve mašine, već koristim samo posude u kojima topim sastojke na pari, uz kalupe za oblikovanje, a obično pravim manje količine. Moje čokolade su ne samo ručno rađene već i zdrave, jer ne sadrže konzervanse, pa im je rok trajanja od četiri do šest mjeseci – istakla je Brana.

Vrlo često za rođendane, krsne slave i razne druge proslave poručuju njene slatkiše, na kojima ispisuje prigodne čestitke, a imala je i veću narudžbu sitnih čokolada za jedan šahovski turnir. Kako kaže, djeca najviše vole deserte u obliku zeke, mace ili mede, a među mladima i odraslima je trenutno najpopularnija “dubai” čokolada za koju je takođe pronašla recept.

– Našla sam ga na internetu i nije mi bio problem da je napravim. Čak sam dobila originalnu čokoladu iz Dubaija od jedne sugrađanke koja je tamo boravila i uvjerila se da se ne razlikuje puno od moje, osim što je malo kremastija. Ne pravim klasičnu tablu jer krem od pistacija nije baš jeftin, pa je izrađujem u manjim oblicima. Najmanja košta 3,5 KM, a malo veće pakovanje od 95 grama se može kupiti za pet KM. Cijene svih čokolada zavise od gramaže, a vrlo često i od ambalaže koja je prilično skupa – rekla je Brana.

 

Posebno interesovanje vlada i za njene čokolade sa dodatkom čili papričice, što ne čudi, jer je to bila čuvena poslastica još u vrijeme Asteka i Maja koji su njome začinjavali kakao za pravljenje napitaka nazivajući ga “hranom bogova”. Kao što su i u tom periodu postepeno osvajale Evropu i svijet, tako su i čokolade iz Branine kuhinje sve traženije u našoj dijaspori.

– Dolaze kupci iz Švajcarske, Austrije, Njemačke i drugih zemalja i redovno uzimaju veće količine. Redovno naš izložbeni salon u Srpcu posjećuje i jedna porodica iz Danske zajedno sa rođacima iz Nove Topole i kupuju sve, od slatkiša do suvenira – ističe Brana.

Potvrda kvaliteta stigla je na petom po redu sajmu “Plodovi sela malih proizvođača” koji je u novembru prošle godine održan u “Delta planetu” u Banjaluci, gdje je zlatnom medaljom nagrađena njena mliječna čokolada sa grožđicama i prženim lješnikom.

– Naše udruženje je tada osvojilo čak pet zlatnih medalja, pored čokolade još i za ljute džemove, med i medenjake. Sve što rade vrijedne žene iz Srpca ima izuzetnu vrijednost i bez njihove podrške ne bih uspjela u ovom poslu. Iz brojnih radionica, seminara i druženja koje organizujemo rađaju se kvalitetne ideje, a osnova svega je da se od zaborava sačuvaju stari zanati, tradicija i običaji – naglasila je Brana.

Lješnik

Uzgojem lješnika Brana Suvajac se bavi već desetak godina, a u ponudi ima svježi i prženi lješnik koji uglavnom prodaje, a dio koristi za vlastite potrebe. Prženi lješnik koristi i za proizvodnju domaćeg likera.

– Lješnik uzgajam na parceli od 1,5 hektara i u tome mi pomaže porodica. Od toga ne može baš da se živi pa mi više dođe kao dodatni prihod uz penziju. Ali svakome bih preporučila da redovno konzumira lješnik jer je bogat hranljivim materijama i ima visok sadržaj zdravih masti, vitamina i minerala – rekla je Brana.

Glas

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno sunčano, temperatura do 14 stepeni Celzijusovih

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz prolaznu oblačnost, te dnevnu temperaturu vazduha do 14 stepeni Celzijusovih.

Ujutro će biti prohladno uz mraz, dok se uz rijeke na sjeveru očekuje prolazna magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana preovladavaće pretežno sunčano uz prolaznu oblačnost, u Hercegovini vjetrovito, uz jake udare bure, a u noći sa srijede na četvrtak uslijediće porast prolazne oblačnosti na sjeveru.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od minus šest do minus jedan, na jugu do četiri, u višim predjelima od minus devet, a dnevna od tri do osam, na jugu do 14, u višim predjelima od jedan stepen Celzijusov.

Duvaće slab vjetar, sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini na momente pojačana bura, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Aktuelno