Nakon rekordnih temperatura i dugotrajne suše, poljoprivrednici u BiH sabiraju štetu, a procjene pokazuju da će rod pojedinih kultura biti višestruko manji.

Sve što je posijano je propalo
Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona, kazao je za “Nezavisne novine” da je sve što je posijano propalo, te kako za 78 godina, koliko on ima, nikad gore nije bilo.

Hasanović ističe da je stanje najteže koje pamti u životu, navodeći da su zbog dugotrajne suše presušili bunari, dok je snabdijevanje vodom ozbiljno ugroženo.

Nikad nije bila gora situacija
“Nikad nije bila gora situacija. Meni je 78 godina i nikad ovakvu sušu nisam zapamtio. Ovo je totalna katastrofa”, rekao je Hasanović.

Prema njegovim riječima, najviše su stradale povrtarske i voćarske kulture, dok će i rod kukuruza biti veoma loš.

“Ono što je ranije posijano, to je i Bože pomozi, ali ovo što je posijano kasnije – nema od toga ništa”, naveo je Hasanović.

Hrana za stoku
On upozorava da će zbog uništenog roda biti posebno teško obezbijediti hranu za stoku, zbog čega će se poljoprivrednici morati snalaziti kako znaju i umiju.

Hasanović smatra da je jedan od ključnih problema nedostatak sistemskog pristupa i ulaganja u navodnjavanje.

“Nema pomoći države poljoprivredi. Nemamo ministarstvo na državnom nivou i onda je sve razvodnjeno. Svako se u svoj atar zatvorio i nema strategije”, rekao je Hasanović.

On je upozorio da će, ukoliko se ne obezbijede sistemi za navodnjavanje i voda za poljoprivredne površine, domaća proizvodnja biti sve ugroženija.

“Nećemo imati svoju proizvodnju jer Balkan sve više postaje Sahara”, zaključio je Hasanović.

Dugotrajna suša uticala i na voće
Naime, voćari u Srpskoj su donedavno očekivali jednu od najuspješnijih sezona, ali je dugotrajna suša značajno umanjila prinose i kvalitet voća, pa se procjenjuje da će ovogodišnji rod biti oko 50 odsto manji.

Kako je nedavno rekao Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, procjene su ranije ukazivale na rod od oko 40.000 tona voća.

“Računali smo da ćemo ovu godinu imati rekordnu, po našim procjenama trebalo je da imamo oko 40.000 tona voća, ali neće biti ni blizu toga”, naveo je Dojčinović.

Prema njegovim riječima, problem predstavlja i nedostatak vode jer su presušile akumulacije iz kojih se voćnjaci navodnjavaju.

Počela berba ranih sorti jabuke
On je rekao da je počela berba ranih sorti jabuke, dok je berba kruške već uveliko u toku.

“Krenula je i berba kruške viljamovke, a riječ je o sorti koja se zadnja bere. Plodovi se moraju sklanjati zbog visoke temperature vazduha. Biljka se bori samo da preživi. Kada nema vode, iz plodova se povlače sokovi u biljku i plodovi su sve sitniji”, objasnio je Dojčinović.

On je ukazao na to da su plodovi sitni i da ne ispunjavaju standarde koje zahtijeva tržište, ali da je slična situacija i u regionu i Evropi.

Otkupljivači će iskoristiti situaciju
Dojčinović očekuje da će manji prinos uticati i na rast cijena voća, ali upozorava da bi najveću korist mogli imati otkupljivači.

“Otkupljivači će iskoristiti situaciju da kupe jeftino voće od proizvođača, a kada dođe voće u markete, biće visoke cijene. Procjenjuje se da će Evropi nedostajati najmanje 20 do 30 odsto voća”, rekao je Dojčinović.

Ekstremna suša i toplotni talas ugrožavaju usjeve
Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, ekstremna suša, praćena dugotrajnim toplotnim talasom, negativno utiče na sve poljoprivredne kulture, naročito na ratarske kulture koje se nalaze u ključnoj fazi nalivanja zrna.

“Ovakvi vremenski uslovi, sa temperaturama koje duži period prelaze kritične granice, dovode do toplotnog stresa i prijevremenog zrenja biljaka, što će za posljedicu imati znatan pad prinosa glavnih poljoprivrednih kultura – kukuruza i soje”, navode iz Zavoda.

Prevoznici iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore najavili su da će 14. septembra blokirati granice sa Evropskom unijom ukoliko do tada ne bude pronađeno rješenje za problem ograničenog boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengena

Član Konzorcijuma “Logistika” Nikola Brković izjavio je da će prevoznici, nakon što je Evropska komisija saopštila da neće mijenjati šengenska pravila, biti primorani da preduzmu radikalnije mjere, poput onih iz januara.

“Danas smo imali regionalni onlajn sastanak gdje smo svi jednoglasno potvrdili to već što smo iznijeli u medije, zato što Evropska komisija još nema sluha za naše probleme. Iako smo im dostavili protestnu notu gdje smo ih zamolili još jednom da ne pravimo nikome štetu, ni sebi ni drugima, oglušili su se o naše zahtjeve koji su realni”, rekao je Brković Srni.

On je naglasio da neće biti pojedinačnih akcija, već da će prevoznici iz BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore djelovati zajedno.

“Dvije godine razgovaramo sa njima”

Brković smatra da je posebno problematično to što Evropska komisija priznaje da problem postoji i navodi da je otvorena za razgovore, ali, kako tvrdi, ne preduzima konkretne korake.

“Mi smo dvije godine razgovarali sa njima, bezbroj sastanaka je bilo, i u Briselu i onlajn. Pogotovo Srbija koja je imala svoje zastupnike”, rekao je Brković.

Brković: Očekuje se opšti kolaps

On je upozorio da bi blokada granica sa EU mogla dovesti do opšteg kolapsa, ali smatra da je takav potez svojevrsna preventivna mjera.

“Bolje je da sami stanemo i da probamo da brže dođemo do rješenja, nego da nam svima pojedinačno blokiraju više od 80 odsto firmi i da budemo blokirani sami od sebe. Taj scenario nas svakako čeka”, naveo je Brković.

Prema njegovim riječima, prevoznicima ne preostaje mnogo drugih mogućnosti, jer javnost za njihove probleme praktično nije ni znala dok prvi put nisu izašli na granice.

Evropska komisija neće mijenjati pravila

Evropska komisija saopštila je da neće mijenjati šengenska pravila, ali da je otvorena za razgovore o praktičnim rješenjima za prevoznike sa Balkana kojima je potrebno da u šengenskom prostoru borave duže od 90 dana u periodu od 180 dana.

Prevoznici su se u ponedjeljak, 31. avgusta, okupili ispred sjedišta delegacija EU u Sarajevu, Beogradu, Podgorici i Skoplju, zahtijevajući da hitno bude riješen problem ograničenog boravka profesionalnih vozača sa Balkana u zemljama Šengena.

Aktiv direktora osnovnih škola u Banjaluci zatražio je od Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske odobrenje za održavanje skraćenih časova tokom ove sedmice.

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije Miroslav Popržen za BL portal potvrdio da je su zatražili skraćene časove, zbog još uvijek visokih temperatura, te uslova u kojima učenici ne mogu biti dovoljno fokusirani na nastavu.

“Jeste, prijedlog je da se razmotri ta opcija”, kratko je kazao Popržen za BL portal.
Nova školska godina počela je juče, 1. septembra, a odluci o skraćenim časovima naknadno će se oglasiti u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske.

Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske, Dragan Gnjatić, takođe je prije samo dva dana upozorio javnost da je potrebno pokrenuti projekat klimatizacije svih škola, budući da klimatizovane učionice trenutno predstavljaju rijetkost.

“Zbog visokih tempertura u pojedinim školama u Republici Srpskoj biće skraćeni časovi. Vjerujte, u Trebinju je tek neizdrživo. Potrebno je klimatizovati sve škole, a ne da to funkcioniše kao sada jedna učionica ima klimu jer učenik ima roditelja koji će to da donira, a druga nema. Sistemski se mora uraditi”, kazao je nedavno Gnjatić za BL portal.