Connect with us

Društvo

KAKO SE ZAPOŠLJAVA U BIH? Posao preko ceduljice, ne znanja!

Na papiriću koji najviše liči na poleđinu računa, veličine taman toliko da se može sakriti u ruci, napisano je dovoljno da pokaže u kakvoj državi živimo i odgovori na pitanje zašto mladi sve češće odlaze.

Ime institucije, šifra kandidata, bodovi na konkursu, datum intervjua i ime ovlaštenog – sve ovo je stalo na ceduljicu koja je prošla od ruke do ruke kako bi se završilo ili bar ubrzalo zaposlenje u ne bilo kakvu instituciju u FBiH, već, ni manje ni više, nego Sudsku policiju.

Kakva je uloga Nikšića?

A da stvar bude još poraznija, umiješane prste u ovo imao je, kako prenosi portal Istraga, premijer Federacije BiH Nermin Nikšić i to kao jedan od ključnih ljudi.

S tim u vezi, nemoguće je u ovom slučaju ponovo ne pitati – koliko je BiH zaista korumpirana država i može li se ikada stati na kraj ovim stvarima?

Koliko je BiH zaista korumpirana?

“Nepotizam, zloupotreba položaja i korupcija odavno su postali svakodnevna praksa u Bosni i Hercegovini. Iza privida institucionalnog poretka krije se mreža ličnih, rodbinskih i partijskih interesa, u kojoj se zapošljavanje, napredovanje i osnovna egzistencija građana određuju političkom lojalnošću i poslušnošću, a ne znanjem i sposobnošću”, odgovara Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava.

Sve u BiH, dodaje, počelo je da se gleda kao privatno vlasništvo, pogotovo ukoliko postoje ikakve šanse da se dođe do novca i moći. To, ističe, dovodi do ovakvih slučajeva.

“U većini institucija – od ministarstava do regulatornih tijela, od državnog do lokalnog nivoa – zapošljavanje i napredovanje se odvija iza zatvorenih vrata, prema listama ‘preporučenih’ kandidata koje dostavljaju politički moćnici. Rijetki konkursi koji se raspisuju služe samo kao formalno pokriće za unaprijed donesene odluke. Takva praksa je dovela do potpunog gubitka povjerenja građana u institucije i stvorila atmosferu beznađa u kojoj mladi, obrazovani ljudi ne vide budućnost u zemlji”, naglašava Todorović.

Da stvar bude gora, tvrdi on, korupcija više ne podrazumijeva samo novac i političke usluge.

Zapošljavanje “po zasluzi”

“Sve češće svjedočimo zapošljavanju ‘po zasluzi’ u ljubavnim, rodbinskim ili partijskim vezama. Takvi slučajevi, koji bi u svakoj demokratskoj državi izazvali ostavke i istrage, kod nas prolaze uz ćutnju i cinične komentare odgovornih”, kaže Todorović za “Nezavisne”.

Model ponašanja

Potpuno srozavanje svega s čime se suočava sistem u BiH, ocjenjuju iz Helšinskog odbora, jeste što se u ovakvim slučajevima ne radi više o pojedinačnim aferama, već je sve praktično usvojeno kao model ponašanja.

Identičnog stava je i Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava.

“Nažalost, kod nas stranačko-kadrovska logika, prijateljstva, kumstva i rodbinski odnosi često potiskuju merit sistem”, ističe Lučka te dodaje da se o ovakvim stvarima priča svakodnevno, ali da one dolaze do izražaja tek kada određene afere postanu javne.

“Međutim, sve se uglavnom i završava na priči, a mislim da je glavni problem što nedostaju konkretni ishodi na osnovu priča, odnosno nezavisne istrage koje se završe odlukama i sankcijama, kao i trajne promjene procedura zapošljavanja, od što je više pravičnih, javnih i bodovno rangiranih konkursa (uz objavu kompletne dokumentacije i zapisnika) do digitalnog traga svake kadrovske odluke, konkretne zaštite za uzbunjivače, kao i vanjske revizije zapošljavanja, gdje se god plaćanja vrše sa novcem građana”, poručuje Lučka za “Nezavisne novine”.

Slične primjere, podsjeća Damjan Ožegović, iz “Transparensi internešnela BiH”, imali smo i u prethodnom periodu.

“Brojni su primjeri takvog dogovaranja, od zapošljavanja u Graničnoj policiji, gdje je predsjedavajući Komisije za izbor priznao koliko je koje mjesto koštalo, u ‘Elektroprivredi’, a sjetimo se i ministra odbrane, koji je u jednoj emisiji javno priznao da je posredovao preko Agencije za državnu službu u zapošljavanju jedne osobe koja ga je nazvala i tvrdila da nije uspjela pronaći zaposlenje preko nekih političkih stranaka”, navodi Ožegović.

Javna tajna

Kada u javnosti isplivaju detalji neke koruptivne afere, poput slučaja “Nikšić – Sudska policija FBiH”, građanima BiH koji znaju da je javna tajna da takve stvari postoje, šalju se, prema Ožegovićevim riječima, dvije poruke, a obje su pogubne po ovdašnje društvo.

“Prva je da to djeluje dodatno demotivišuće na ljude koji bi možda mogli vjerovati u javne konkurse, a druga je da se ovakva dogovaranja više i ne rade skriveno, usmeno, već na način da ostavljaju trag, bez obzira na eventualno otkrivanje. Pogotovo treba imati u vidu da je riječ o visokorangiranim funkcionerima, pa će biti zanimljivo ispratiti da li će biti i kakve biti reakcije pravosudnih institucija”, zaključio je Ožegović u razgovoru za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Društvo

GODINU DANA ČEKANJA: Građani još bez povrata PDV-a za prvu nekretninu

Više od godinu dana nakon usvajanja Zakona o povratu poreza na dodatu vrijednost za kupovinu prve nekretnine, građani u Bosni i Hercegovini i dalje čekaju da ostvare pravo koje im zakonski pripada.

Iako je zakon stupio na snagu 12. aprila 2025. godine, njegova primjena još nije počela, a ključni pravilnik bez kojeg povrat PDV-a nije moguć i dalje nije usvojen, pišu Nezavisne novine.

Na čelu procesa nalazi se Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kojim predsjedava ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić. Ovo pitanje do danas nije stavljeno na dnevni red sjednice UO UIO kako bi se konačno omogućio povrat PDV-a građanima koji su kupili svoju prvu nekretninu.

Ipak, Amidžić je prije nekoliko dana izjavio da će uskoro biti sazvana sjednica Upravnog odbora i da postoji saglasnost između njega, Zora Vidović i Toni Kraljević da se ovo pitanje konačno riješi.

Prema njegovim riječima, niko neće biti oštećen, te će svi građani koji su kupili prvu nekretninu nakon 12. aprila 2025. godine imati pravo na povrat PDV-a.

Podsjećanja radi, Upravni odbor UIO BiH je još u septembru prošle godine usvojio Pravilnik o povratu PDV-a na prvu nekretninu. Nakon toga uslijedile su petnaestodnevne konsultacije tokom kojih su zainteresovani mogli dostaviti primjedbe i sugestije. Međutim, sjednica na kojoj bi pravilnik trebalo da bude konačno potvrđen ili izmijenjen nikada nije održana.

Zakon je usvojen s ciljem da građanima olakša kupovinu prve nekretnine u vrijeme rekordno visokih cijena stanova i kuća, kako bi novac vraćen kroz PDV mogao biti iskorišten za opremanje doma. Međutim, u međuvremenu su cijene nekretnina dodatno porasle, pa se danas sve češće postavlja pitanje koliko bi taj povrat uopšte mogao pomoći porodicama.

Dodatnu zabrinutost izaziva i pitanje da li će država, kada pravilnik konačno stupi na snagu, moći istovremeno isplatiti sve građane koji su u proteklih godinu dana kupili prvu nekretninu.

Želimir Nešković otvoreno je kritikovao višemjesečno odgađanje usvajanja pravilnika, poručivši da cijeli proces „putuje sporije od puža“.

Slične kritike uputio je i Saša Magazinović, jedan od predlagača zakona, koji je javno pozvao Amidžića riječima: „Vrati ljudima pare.“

„Zakon o povratu PDV-a za kupovinu prve nekretnine usvojen je u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, objavljen u ‘Službenom glasniku’ i stupio na snagu prije više od godinu dana. Međutim, ljudi i dalje ne mogu ostvariti svoje zakonsko pravo jer UO UIO, na čijem ste čelu, nije usvojio provedbene akte“, naveo je Magazinović u pismu upućenom Amidžiću.

Ekonomista Admir Čavalić upozorio je da građani zbog dugotrajnog čekanja trpe direktnu finansijsku štetu.

„Vrijednost novca kontinuirano pada. Na gubitku su svi oni koji očekuju povrat PDV-a, posebno građani koji su računali da će taj novac dobiti još prošle godine i na osnovu toga planirali opremanje stana, kredite ili posudbe“, istakao je Čavalić.

I predstavnici potrošača dijele isto mišljenje. Dušan Srdić upozorio je da novac koji je prošle godine mogao značajno pomoći porodicama danas vrijedi znatno manje.

„Iznos od 15.000 do 20.000 KM, na koji su porodice računale kroz povrat PDV-a, danas može pokriti mnogo manji dio opremanja stana ili kuće nego prije godinu dana. Zato kašnjenje usvajanja pravilnika nije samo administrativni problem, već direktan finansijski gubitak za građane“, naglasio je Srdić.

Nastavi čitati

Društvo

VELIKI PROJEKAT PRED KRAJEM: Auto-put koji povezuje Beograd i BiH uskoro gotov

Izgradnja dionice auto-puta Kuzmin–Sremska Rača, sa novim mostom preko rijeke Save, je u završnoj fazi.

Ukupne dužine oko 18 km, sa mostom preko rijeke Save, predstavlja dio projekta izgradnje autoputa E-761, Beograd–Sarajevo.

Moderna saobraćajnica visokog kapaciteta
Trasa je projektovana kao klasičan autoputni profil, sa dva kolovoza, svaki sa po dvije vozne i jednom zaustavnom trakom, razdvojene središnjim pojasom. Projektovana brzina kretanja iznosi do 130 km/h.

Početak i završetak trase
Početak saobraćajnice predviđen je u blizini postojeće denivelisane raskrsnice Kuzmin na autoputu Beograd–Zagreb i vodi sve do postojećeg graničnog prelaza kod Sremske Rače.

Geostrateški značaj
Izgradnja dionice autoputa ima izuzetan geostrateški značaj, jer će povezati Republiku Srbiju i Bosnu i Hercegovinu i omogućiti vezu sa Panevropskim koridorima, prenosi B92.

Nastavi čitati

Društvo

RADNI VIJEK BEZ KRAJA? Među 10.000 zaposlenih penzionera i Banjalučanin od 95 godina

Tržište rada u Republici Srpskoj sve više se popunjava radnicima koji su se već penzionisali, pa je tako broj penzionera koji rade premašio 10.000, pokazuju najnoviji podaci nadležnih institucija.

Prema evidencijama Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske, na dan 28. april 2026. godine u Republici Srpskoj je evidentirano ukupno 10.042 korisnika prava – penzionera koji, nakon ostvarivanja prava, imaju i status osiguranika, odnosno radno su angažovani.

Rekorder iz Banjaluke

“U odnosu na isti period 2025. godine, kada je taj broj iznosio 9.030, zabilježen je porast, odnosno veći je broj penzionera koji su radno angažovani”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Fonda PIO Republike Srpske.

Najstariji penzioner koji ima status osiguranika ima 95 godina, muškog je pola i živi u Banjaluci.

“Penzioneri koji nakon ostvarivanja prava nastavljaju radni angažman najčešće su zaposleni u privatnom sektoru, odnosno u privatnim preduzećima, gdje postoji izražena potreba za iskusnim i stručnim kadrom”, kažu iz Fonda PIO Republike Srpske.

Rade i u rudarstvu

Prema evidencijama, najzastupljeniji su u djelatnostima kao što su građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrija, telekomunikacije, rudarstvo, kao i u različitim naučnim i stručnim oblastima.

“Pored toga, dio penzionera angažovan je u zdravstvu, visokom obrazovanju, komercijalnoj poljoprivredi, kao i u okviru različitih organizacija i zajednica”, rekli su iz Fonda PIO RS.

Posebno su traženi stručnjaci sa odgovarajućim licencama i specifičnim znanjima, kao što su inženjeri različitih profila (elektro, mašinski, građevinski, hemijsko-tehnološki, drvoprerada), ljekari, stomatolozi, pravnici i sudski vještaci.

“Takođe, zastupljeni su i radnici sa srednjom stručnom spremom, kao i nekvalifikovani radnici, najčešće na poslovima obezbjeđenja, održavanja i čuvanja objekata”, kazali su iz Fonda PIO Republike Srpske u izjavi za “Nezavisne novine”.

Postoji potreba za njima

Janko Petrović, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, ocjenjuje da postoji potreba za zapošljavanjem penzionera.

“Imate ljude sa 60-65 godina koji mogu da rade na nekim lakšim poslovima, a imaju izuzetno veliko iskustvo. Takav penzioner je bolji nego većina mladih radnika na tržištu rada”, rekao je Petrović.

On smatra da je ovaj dio potrebno urediti i penzionerima omogućiti neki benefit od toga što rade nakon penzionisanja.

“Ako smo im platili poreze i doprinose, da to utiče na dodatni dio penzije, koja bi mogla biti veća. Drugo, ako penzioneri imaju regulisano zdravstveno osiguranje, mislim da bi bilo dobro da se iznađe rješenje da se to zdravstveno osiguranje ne plaća, da se ne plaća duplo, jer je to osiguranje penzioner jednom već ostvario svojim radom. Ima tu dosta poteškoća. Vlada ima namjeru da riješi dio tih pitanja”, rekao je Petrović za “Nezavisne novine”.

Nemaju dovoljno pa rade

I ekonomista Milenko Stanić kaže da privredi u Republici Srpskoj nedostaje radnika, te podsjeća da se brojni poslodavci godinama obraćaju nadležnim institucijama za uvoz radne snage.

“Pojavljuje se potreba da penzioneri nadomjeste nedostatak radne snage, ali mnogo važniji aspekt jeste standard naših penzionera. Visina penzija je nedovoljna da bi naši penzioneri mogli pristojno živjeti. Oni traže način da nadomjeste taj nedostajući prihod svojim angažovanjem u radnim aktivnostima. To je ključni aspekt. Svakako će broj angažovanih penzionera rasti”, naveo je Stanić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno