Na današnji dan prije 21 godinu, pripadnici SFOR-a uhapsili su u centru Sokoca Milovana Cicka Bjelicu, tadašnjeg visokopozicioniranog člana Srpske demokratske stranke, pod sumnjom da finansira skrivanje Radovana Karadžića i vodi tzv. “mrežu podrške” haškom optuženiku.

Bjelica je 14. maja 2003. godine oko 13 časova izvučen iz prodavnice mješovite robe SТР “Branes”, u vlasništvu Novke Teletina, na raskrsnici ulica Marka Ećimovića i Gruje Novakovića. Akciju je izvelo šest pripadnika SFOR-a u civilu, sa dva nenametljiva civilna vozila, a Bjelica je potom odveden u nepoznatom pravcu.

Zanimljivo je da o ovoj akciji Centar javne bezbjednosti Srpsko Sarajevo nije bio obaviješten, niti su domaće institucije učestvovale u bilo kom segmentu hapšenja. CJB je za događaj saznao tek po prijavi građana Sokoca lokalnoj policijskoj stanici. Iz SFOR-a su tek naknadno potvrdili hapšenje, pravdajući se da je ono izvršeno u skladu sa njihovim mandatom.

U kasnijem svjedočenju, Bjelica je otkrio detalje boravka u bazi NATO-a, gdje, kako kaže, nije imao nikakav osjećaj ni za vrijeme ni za prostor.

“Proveo sam ukupno 60 dana u tom kontejneru u bazi. U pritvoru Suda BiH proveo sam 330 dana. Ukupno 13 mjeseci. Nakon suđenja koje su vodili sudija Salem Miso i međunarodni tužioci Erik Larson i Džonatan Ratel, oslobođen sam svih optužbi. Apelaciono vijeće Suda BiH je kasnije potvrdilo tu prvostepenu presudu i pravosnažno me oslobodilo”, naveo je Bjelica.

Koliko su tadašnja hapšenja, pretresi i psihološki pritisci bili učestali i duboko ostavili trag u društvu, pokazuje i skeč koji su o njegovom hapšenju i puštanju snimili glumci Narodnog pozorišta Republike Srpske za humorističku emisiju RTRS-a “Bez pardona”, sa Aleksandrom Stojkovićem, Željkom Kasapom, Ljubišom Savanovićem i drugima.

I danas, više od dvije decenije kasnije, ostaje gorak trag jednog vremena u kojem su mnogi građani Republike Srpske bili mete bez presude, a pravda – bez domaće adrese.

U Doboju bi danas trebao da bude održan sastanak predsjednika svih partija koje imaju poslanike u Parlamentu BiH, a po pozivu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.

Kako je najavljeno, sastanak bi trebalo da bude održan u 14 časova, a Dodik ga je inicirao nakon što je iz Savjeta bezbjednosti UN nedavno poručeno da izlaz iz ustavno-pravne krize u BiH treba da pronađu domaći političari.

Tom prilikom su predstavnici SAD, Rusija i Kina, kao najuticajnije članice SB UN, poručili da je dijalog neophodan i da odluke o unutrašnjim odnosima moraju da donose legitimno izabrani predstavnici naroda.

Očekuje se da se sastanku sigurno odazovu partneri koji sa SNSD-om čine vlast na nivou Republike Srpske, a koji imaju svoje poslanike u Parlamentu BiH.

Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izazvala je buru reakcija svojim oštrim porukama upućenim Republici Srpskoj i predsjedniku Miloradu Dodiku, tokom video obraćanja članovima Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta. U fokusu njenog govora bila je politička kriza u Bosni i Hercegovini, kao i narušavanje ustavnog poretka.

– Na svaki način osuđujemo neustavne poteze Republike Srpske i njenog predsjednika Milorada Dodika – poručila je Krišto bez uvijanja, odgovarajući na pitanja evropskih parlamentaraca o aktuelnim tenzijama u BiH.

Krišto je istakla da su pojedine izjave domaćih političara, ali i medijski narativi, dodatno zakomplikovali ionako osjetljivu situaciju.

– Mislim da su pojedine izjave otišle predaleko, ali i da su mediji podgrijavali atmosferu, što nas je dovelo do sadašnje blokade i disfunkcionalnosti kako zakonodavne, tako i izvršne vlasti u BiH – rekla je Krišto.

Na direktno pitanje da li će se provoditi sudske naredbe protiv zvaničnika Republike Srpske, odgovorila je da je to isključiva nadležnost pravosuđa, te da izvršna vlast u to ne može i ne smije da se miješa.

– Kao predsjedavajuća Savjeta ministara, nemam nikakav dodir s pravosudnim institucijama. One su nezavisne, samostalne i odgovorne samo Ustavu, zakonima i – dodala bih – vlastitoj savjesti. Tako se prema njima i odnosim – naglasila je.

Dodala je da je ključna misija njene vlade jačanje pravne države i stvaranje ambijenta u kojem niko nije iznad zakona.

– Sve što činimo kao nosioci izvršne vlasti usmjereno je ka jačanju institucija kroz zakonski okvir. Naš cilj je da BiH bude pravna država u kojoj je vladavina zakona neupitna, a svi građani – bez izuzetka – jednaki pred zakonom – zaključila je Krišto.

Njeno izlaganje naišlo je na pažnju evropskih zvaničnika, a ostaje da se vidi kako će ove izjave odjeknuti u Banjaluci i da li će izazvati novi talas političkih sukoba unutar BiH.