Connect with us

Društvo

BHRT PRED KOLAPSOM: Protesti u Sarajevu, radnici poručuju da je javni servis ugrožen

Zaposleni Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) danas, 27.novembra, će održati protest ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH zbog, kako navode, dugogodišnjeg ignorisanja zakonskih obaveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemskog urušavanja jedinog javnog medijskog servisa na nivou države.

Istovremeno, i sa istog mjesta, BHT1 i BH radio 1 emitovaće višesatni specijalni program “Ne gasite BHRT“, u potpunosti posvećen krizi u javnom servisu, njenim uzrocima i posljedicama po građane Bosne i Hercegovine.

Kolegiji BHT1 i BH radija 1 prethodno su uputili zajedničko saopštenje najvažnijim institucijama države, predstavnicima međunarodne zajednice i građanima BiH, u kojem su upozorili da se BHRT nalazi u “posljednjoj fazi urušavanja“, jer se zakoni koje je Parlament sam donio ne provode.

“Već godinama tolerirate kršenje Zakona o javnom RTV sistemu/sustavu BiH od Radio-televizije Republike Srpske čija su dugovanja prema BHRT-u prešla cifru od 100 miliona KM. Taj dug danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju za opstanak BHRT-a”, istaknuto je, između ostalog, u pismu.

Sloboda medija bitna za kvalitet demokratije
Zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier je prošle sedmice u razgovoru sa grupom novinara iz BiH koji su boravili u Briselu, odgovorio i na pitanje o ulozi javnog servisa.

Kazao je da javni servis upravo treba biti to, jedna usluga svim ljudima u BiH da im mogu približiti informacije.

“Nema prave demokracije ukoliko ljudi nisu informirani, ukoliko ne mogu donijeti informirane odluke. Utoliko je naravno ključno da se borimo protiv dezinformacija, da imamo servise koje su profesionalni i koji rade prema svim pravilima struke, ali koji imaju onda i finansijske uvjete da mogu na taj način raditi. Nije naša uloga da kažemo na koji način ili što se mora učiniti u konkretnom slučaju, znaju dobro dužnosnici u BiH, ali da da istaknemo koliko je sloboda medija, ali i informiranost svih ljudi, svih građana bitna za kvalitetu demokracije”, zaključio je Stier.

Stabilizovati finansijsku situaciju
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izjavila je da podržava stabilan servis, dodajući da je sa ministrom komunikacija i transporta BiH Edinom Fortom pokušavala da dođu do određenih rješenja, ali “nismo na razini Vijeća ministara mogli naći tu suglasnost”.

“Vidjeli ste da nije bilo političke volje da se to nađe, ni kroz sredstva proračuna, na neki način, da to nisu institucije koje se direktno financiraju iz proračuna, odnosno da budu prepoznate kao proračunski korisnik. Ali mislim da treba učiniti sve da se dođe i do stabilizacije financijske situacije kad je u pitanju taj javni servis, jer ima dovoljno sredstava, samo je pitanje političke volje da se ta pitanja i problemi riješe”, navela je Krišto.

Nedostatak političke volje
Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto je izjavio da “do sada nismo vidjeli političku volju da se iznađe rješenje za BHRT”.

“Ono što trenutno komuniciram sa sva tri javna emitera je pokušaj da se ujednači zahtjev prema RAK-u, kako bi se korigovala pretplata koja jako dugo nije bila korigovana i da bar na neki način premostimo ovu trenutnu situaciju u kojoj BHRT ne može plaćati ni račune u smislu vode, struje, grijanja i tako dalje. Mislim da je to velika sramota i politika koja blokira pomoć BHRT-u treba da se stidi”, – istaknuo je Forto.

Nema raspoloženja iz Republike Srpske
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da je u interesu svih onih ljudi koji poštuju, vole, cijene državu Bosnu i Hercegovinu, njene institucije, da se stanje u BHRT-u popravi.

“Ali svjedoci ste da tog raspoloženja iz Republike Srpske nema. RTRS je, po presudama sudova, dužan i oteo je pare javnom emiteru. Znamo da ima novca i u budžetu i od Plana rasta. Šta god budemo pregovarali o nekoj raspodjeli u sve dijelove BiH, prioritet broj jedan za našu stranu, za Trojku, bit će BHRT, da pokušamo barem ovako projektno, budžetski olakšati život. Ali je tužno i teško funkcionisati u organu u kome te vrste raspoloženja nema od predstavnika iz Republike Srpske, a dobro znate da bez konsenzusa tu zaista ne možemo uraditi ništa”, kazao je Konaković, prenosi Fena.

Related Topics:

Društvo

CRNI SCENARIO ZA SRPSKU: Struja bi mogla poskupjeti do 30 odsto, inflacija raste, a plata već sada ne pokriva ni 60% potrošačke korpe

Novi rast inflacije u Evropi dolazi u nezgodnom trenutku za Republiku Srpsku. Industrijska proizvodnja već je u padu, izvoz stagnira, uvoz raste, a problemi u energetskom sektoru otvaraju pitanje novih troškova za privredu i građane.

Inflacija u evrozoni u septembru je ubrzala na 3,8 odsto, nakon 3,2 odsto u avgustu i 2,2 odsto godinu ranije. Najveći skok zabilježen je kod energenata, čije su cijene bile 18,8 odsto više nego u septembru prošle godine.

Za privredu Republike Srpske to nije dobra vijest.

Domaće kompanije već rade u uslovima slabije proizvodnje i sve težeg plasmana robe na inostrana tržišta. Istovremeno, zavisnost od uvoza znači da se svaki novi rast cijena energenata i sirovina može brzo preliti na troškove poslovanja.

Industrijska proizvodnja pala 11,1 odsto

Podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da je industrijska proizvodnja u avgustu bila 11,1 odsto manja nego u istom mjesecu prošle godine.

Za prvih osam mjeseci ove godine proizvodnja je smanjena 7,2 odsto, dok je u odnosu na jul, prema desezoniranim podacima, zabilježen pad od 9,2 odsto.

To znači da problem nije samo u jednom slabijem mjesecu.

Industrija već duže vrijeme ima problema sa održavanjem proizvodnje, a dodatni rast troškova energije mogao bi dodatno pritisnuti kompanije koje se već bore sa visokim cijenama sirovina, rada i transporta.

Poseban problem predstavljaju izvoznici. Njima je sve teže da povećane troškove prebace na kupce, jer se na evropskom tržištu takmiče sa kompanijama koje posluju u znatno većim ekonomijama.

Izvoz stagnira, a uvoz sve više raste

Slika nije bolja ni kada se pogledaju podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni.

Republika Srpska je od januara do avgusta izvezla robu vrijednu oko 3,47 milijardi KM, dok je vrijednost uvoza dostigla približno 5,32 milijarde KM.

Izvoz je u odnosu na isti period prošle godine smanjen 0,4 odsto, dok je uvoz povećan čak 7,8 odsto.

Tako je za osam mjeseci napravljen spoljnotrgovinski deficit od oko 1,85 milijardi KM.

Izvozom je pokriveno 65,2 odsto uvoza.

Ako energenti i sirovine nastave da poskupljuju, domaće firme moraće izdvajati još više novca za robu iz inostranstva. Istovremeno, slabiji izvoz znači manje prihoda koji se vraćaju u domaću ekonomiju.

Struja bi mogla postati novi problem

Posebnu pažnju privlači stanje u elektroenergetskom sektoru.

Problemi u RiTE „Ugljevik“, nedostatak uglja i nepovoljna hidrološka situacija povećavaju pritisak na „Elektroprivredu Republike Srpske“.

Ukoliko domaća proizvodnja ne bude dovoljna, dio potrebne električne energije moraće se nabavljati na tržištu. A cijena takve energije može biti višestruko veća od cijene po kojoj se električna energija prodaje domaćinstvima.

Iz Vlade Republike Srpske najavljeno je da do marta neće biti povećanja cijene električne energije za domaćinstva, dok će privredi cijena biti povećana.

To znači da bi se prvi udar mogao osjetiti upravo u proizvodnim kompanijama.

Veći računi za struju, zajedno sa skupljim gorivom i transportom, neminovno povećavaju troškove proizvodnje. Dio firmi to može pokušati nadoknaditi višim cijenama, dok bi druge mogle smanjivati proizvodnju.

Koliko će građani platiti novi talas poskupljenja?

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u avgustu iznosila je 1.695 KM.

Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u istom mjesecu dostigla je 2.936 KM.

Drugim riječima, jedna prosječna plata pokrivala je tek 57,7 odsto vrijednosti potrošačke korpe.

Samo za hranu bilo je potrebno oko 1.354 KM.

Zato novi rast cijena energenata za građane ne znači samo skuplje gorivo ili eventualno skuplju struju. Viši troškovi proizvodnje i transporta gotovo uvijek se prije ili kasnije pojave i na rafama prodavnica.

Mlinarević: Energenti imaju snažan uticaj na inflaciju

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević upozorava da bi dalji rast cijena energenata mogao imati snažan uticaj na ukupnu inflaciju.

Prema njegovoj ocjeni, mnogo toga zavisi od toga koliko će trajati geopolitički sukobi i poremećaji u snabdijevanju, ali i koliko brzo će se skuplje gorivo prenijeti na proizvodnju i transport.

Kao moguće mjere za ublažavanje udara naveo je smanjenje fiskalnih nameta na naftne derivate, kontrolu trgovačkih marži i efikasnije inspekcijske kontrole.

Centralna banka BiH takođe je upozorila na inflatorne rizike i procijenila da bi inflacija u posljednjem tromjesečju 2026. godine mogla dostići 4,1 odsto.

Evropska inflacija prijeti da se produži i u 2027.

Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja procjena Evropske centralne banke da bi inflacija mogla ostati povišena i tokom prvih mjeseci naredne godine.

Više cijene energenata već su jedan od glavnih pokretača rasta cijena u evrozoni, a njihov uticaj može se postepeno proširiti na hranu, transport i druge proizvode i usluge.

Za Republiku Srpsku je problem što se evropski inflatorni pritisak poklapa sa domaćim slabostima.

Industrija pada, izvoz stagnira, uvoz raste, a energetskom sektoru nedostaju stabilna proizvodnja i dovoljne količine uglja i vode.

Ako se tome dodaju skuplja električna energija za privredu i veći troškovi finansiranja, domaće kompanije ulaze u period u kojem će biti sve teže održati proizvodnju i konkurentnost.

A građanima ostaje manje prostora u kućnom budžetu.

Jer kada poskupi energija, rijetko ostane samo na računu za struju ili gorivo – ceh se na kraju pojavi gotovo svuda.

Nastavi čitati

Društvo

PRVO OLUJNI JUGO I 28 STEPENI, PA HLADAN TUŠ! Od četvrtka sve se mijenja!

Velika promjena vremena očekuje nas u narednim danima, a prema najavama meteorologa, u četvrtak će temperatura naglo pasti.

– Lokalno duž rijeka i po kotlinama moguća je prolazna magla. Tokom dana biće sunčano i još toplije uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren promjenljiv ili sjeveroistočni. Na zapadu i u planinama će poslijepodne početi da duva jugo koji će prema noći jačati i biti umjeren i jak – dodaju oni.

Prema njihovoj prognozi, minimalna temperatura vazduha od četiri do devet, na jugu oko 12, u višim predjelima od minus jedan.

– Maksimalna temperatura vazduha biće od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni – kažu oni.

Srijeda, 21. oktobar

U srijedu se očekuje vjetrovito, toplo i promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode.

– Na jugu i zapadu će padati kiša, ponegdje i obilnija, a poslijepodne će slabe kiše biti i u ostalim područjima. Duvaće umjeren do jak, na zapadu i olujni južni vjetar. Minimalna temperatura vazduha od četiri do 12, na jugu i zapadu do 15. Maksimalna temperatura vazduha od 18 na jugu i zapadu do 28 na sjeveroistoku, a u višim predjelima od 13 stepeni – navode oni.

Četvrtak, 22. oktobar

U četvrtak će biti oblačno i svježije sa kišom.

– Minimalna temperatura vazduha biče od sedam do 15 stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 15 do 20, u višim predjelima od 10 stepeni – stoji u prognozi.

Petak, 23. oktobar

U noći i ujutro očekuje se oblačnije vrijeme sa kišom na istoku, a u ostalim predjelima suvo uz postepeno razvedravanje.

– Tokom dana promjenljivo oblačno uz sunčane periode u svim predjelima. Minimalna temperatura vazduha od jedan stepen u višim predjelima na zapadu do devet, na sjeveroistoku, na jugu do 14. Maksimalna temperatura vazduha biće od 12 do 17, na jugu do 21, a u višim predjelima od osam stepeni – ističu iz RHMZ-a.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperature idu do 26 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i još toplije, uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutro će biti pretežno vedro i svježe, u višim predjelima i hladno, a lokalno duž rijeka i po kotlinama uz moguću prolaznu maglu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od četiri do devet, na jugu oko 12, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren promjenljiv vjetar ili sjeveroistočni. Na zapadu i na planinama će poslije podne početi da duva jugo koji će prema noći jačati i biti umjeren i jak.

Nastavi čitati

Aktuelno