Politika
SNSD SE NE BORI ZA SRPSKU VEĆ ZA DODIKA: “Kada su čuli da je Felming došao nastala je frka”
“Zanimljivo je da je to pitanje postavio američki poslanik gospodin Fleming. Niko se iz Evrope nije interesovao za to pitanje što ukazuje da je postignut izgleda neki dogovor između američke administracije i vlasti Republike Srpske.”
Sastanak, čiji učesnici su bili predstavnici Savjeta za implementaciju mira (PIK), kao i šefovi klubova zastupljenih u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine održan je juče u Sarajevu.
Predstavnici SNSD-a i njihovih partnera iz Republike Srpske se nisu pojavili, ali jesu predstavnici opozicije iz Republike Srpske. Detalje sa sastanka u Novom danu otkrili su državni poslanici Nenad Grković (Lista za pravdu i red) i Jasmin Emrić (Narodni evropski savez).
Pitali smo šta je SNSD želio poručiti obaranjem dnevnog reda u Savjetu ministara, ali i nedolaskom na jučerašnji sastanak sa predstavnicima PIK-a?
“Prema informacijama koje ja imam na tom sastanku, usaglašena su bila ova dva zakona i trebalo se glasati za ta dva zakona. Međutim, SNSD je tražio da prvo se glasa za ime pregovarača, pa tek onda za ova dva zakona.
Međutim, kolege iz Trojke su rekli da prvo idu ova dva zakona, pa tek onda pregovarač, nakon čega su kolege iz SNSD-a napustile prostorije.
Dakle, nije tačno uopšte što je ono gospodin Košarac govorio, da ti zakoni nisu saglašeni, nisu dakle pripremljeni, nego to je jednostavno takva politika SNSD-a, dakle zatezanja, sukoba itd. Verujem da ću u nekom krajnjem momentu popustiti po tom pitanju”, rekao je Grković za N1.
Emrić je naveo kako je ovaj sastav Savjeta ministara izgubio parlamentarnu podršku.
“Predsjedavajuća Savjet ministara nije ispuštala zakon gubeći to partnerstvo sa SNSD-om i možemo reći da su oni i najodgovorniji zbog cjelokupne ove situacije što je potpuno narušena politička komunikacija i politička stabilnost pa sve do ovih poziva na hitnost da se nešto uradi u najkraćem roku, a godinu dana se ništa nije radilo, odnosno radilo se na tome da se u destruktivnom smislu političke prilike naruše, da se onemogući jedan normalan tok zakona kroz Savjet ministara ka parlamentarnoj proceduri u PSBiH.
I onda sve najvažnije zakone trebamo razmatrati u hitnom postupku na način kako to neko pripremi odnosno kako to pripreme ove politike koje na tome tijesno sarađuju dok su drugi u podređenom položaju”, rekao je Emrić za N1.
“Kod vlasti zamijenite Republiku Srpsku sa Milorad Dodik, to štite i brane”
Govoreći o izgovorima SNSD-ovih ministara da su obaranjem dnevnog reda, ali neprisustvovanjem sjednici PIK-a štitili Republiku Srpsku, Grković je oštro reagovao.
“Ma ne, tu uopšte ne štite interes Republike Srpske. Da se štiti interes Republike Srpske, oni bi sigurno juče došli na taj sastanak, pogotovo što smo imali ovako jaku američku delegaciju koja je pokazala interesovanje za zakon o državnoj imovini.
S druge strane, može da bi vam najjednostavnije bilo da razumijete o čemu oni govore kada bi se samo umjesto tog imena Republika Srpska stavili ime Milorad Dodik. I onda bi vam bilo sasvim jasno za šta se oni bore ustvari”, rekao je Grković.
“HDZ nije branio svog partnera SNSD”
Istakao je kako SNSD-ovci i njihovi strančki partneri iz Republike Srpske nisu očekivali da će biti ovako jaka američka delegacija na ovom sastanku.
“I u momentu kada su saznali da dolazi gospodin Fleming, nastala je opšta frka u njihovim redovima. I ja sam vidio neke kolege iz SNSD, bili su tu u parlamentu i bilo je tu raspravljanja da li će ići ili neće ići.
Tako da, doveli su se u jako nezgodnu situaciju sa tom svojom politikom i svojim stavovima. Odlučili su da ne dođu, ali mislim da su baš pogriješili ovaj put.
Jer zanimljivo je da i njihovi partneri iz HDZ-a nisu branili SNSD tokom ovih razgovora. Definitivno smo se svi složili da je SNSD najveći kočničar puta Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji”, rekao je Grković.
Na pitanje da li se mogu ove tri obaveze ispuniti do kraja godine, Emrić je odgovorio:
“Zbog cjelokupne ove političke situacije i odnosa u Savjetu ministara, prije svega i u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, gdje se blokiraju svi zakonodavni procesi kako bi se spriječile smjene konkretno u Domu naroda, jer znamo da je politika HD – SNSD, odnosno ta korelacija Čovića i Špirića, blokirala donošenje svih zakona koji su usvojeni u Predstavničkom domu, kako bi spriječili smjenu Špirića iz kolegijuma Doma naroda, veoma teško je procjeniti šta se može desiti.”
Opozicija spremna podnijeti udare za evropski put BiH
Grković je naveo kako je opozicija spremna podnijeti još jednu žrtvu kako bi podržali evropski put BiH.
“Mi iz opozocije smo rekli da ćemo podržati taj evropski put, mi smo i prošli put podržali te evropske zakone kada SNSD nije htio da za njih glasa. I onda smo imali, bukvalno napade sa javnog servisa Radiotelevizije Republike Srpske gdje su nas nazivali izdajnicima, plaćenicima i tako dalje.
To je trajalo sigurno 10 dana bez ikakve mogućnosti da dođem na javni servis RTRS i objasnimo građanima da to nije nikakav bio prenos nadležnosti sa nivoa Republike Srpske na nivo Bosne i Hercegovine da bi nakon 10 dana u Domu naroda članovi SNSD-a za iste te zakone glasali. I sad se radi ista situacija.
Ponovo imate, dakle, stvaranje atmosfere u javnom prostoru Republike Srpske da je usvajanje ova dva zakona izdajnički čin da će za njega glasati plaćenici ili tako dalje. I onda šta se dešava?
Mi smo iz opozicije primorani radi našeg stava prema Evropskoj Uniji da glasamo za te zakone a onda ovi iz SNSD-a čiji smo mi posao odradili u parlamentu ili u Predstavničkom domu onda oni nas prozivaju i predstavljaju građanima Republike Srpske kao izdajnicima. Dakle, mi se dovodimo u takvu situaciju da moramo da odradimo posao SNSD-a.
Zbog toga nas posle još prozivaju tim pogrdnim imenima. Tako da je jako teška trenutna situacija što toga tiče ali pričao sam sa kolegama spremni smo da učinimo još jednu žrtvu pa vidićemo šta će se dešavati u narodnom periodu”, kazao je Grković.
Pitanje državne imovine
Na jučerašnjem sastanku u PIK-u razgovaralo se i o državnoj imovini.
“Prije svega tu smo iznijeli viđenje i stavove kako bi se trebala urediti pitanja u vezi sa državnom imovinom. Ono što sam ja konkretno naglasio je to da se pitanje državne imovine treba urediti na osnovu već donesenih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koji je potvrdio da je država titular državne imovine te da parlamentarna skupština treba u zakonodavnom i institucionalnom smislu urediti i regulisati pitanje raspolaganja, korištenja i upravljanja državnom imovinom”, kazao je Emrić.
Ali, Grković je drugačijeg mišljenja.
“Zanimljivo je da je to pitanje postavio američki poslanik gospodin Fleming. Niko se iz Evrope nije interesovao za to pitanje što ukazuje da je postignut izgleda neki dogovor između američke administracije i vlasti Republike Srpske.
Ja sam iznio stav opozicije Republike Srpske i rekao sam da nije problem, da možemo naći zajedničko to neko rješenje da pojedine zgrade kao što je zgrada Parlamenta, kao što su zgrada Predsjedništva ili Uprave za indirektno oporezivanje, ambasade bude državna imovina, ali da nam je prihvatljivo da javna dobra kao rijeke, šume i tako dalje to treba da se spusti na niži nivo.
Jer znate kako imali smo prethodni primjer iz bivše države Jugoslavije, glavni problem s poticanjem je bio upravo to što su pojedini narodi smatrali da sav novac ide u Beograd, tako biste i ovdje imali situaciju sada ta sredstva koja bismo mi dobijali prodajom te državne imovine šume, rijeka i tako dalje išlo bi u zajedničku kasu i onda bi se to ponovo dijelilo na entitete i naravno tada bi mogao reći nismo dobro podijelili te novce, više su dobili oni nego mi i to vam je bukvalno tempirana bomba”, rekao je Grković.
“Skandiranje u Skenderiji najljepši poklon Miloradu Dodiku”
Govorili su i o skandalzonom ponašanju dijela navijača na utakmici BiH-Srbija u Skenderiji.
“Teško je u BiH stvoriti tu neku normalnu atmosferu koju imate u drugim evropskim razvijenim zemljama, jer ovdje imate te nacionalne stranke koje u stvari i žive od takve atmosfere.
Vjerujte mi da najviše koristi od ovog skandiranja koje smo imali u Skenderiji ima Milorad Dodik. I to je njegov najljepši poklon koji je mogao dobiti iz Sarajeva.
Jer što se više podižu te nacionalne tenzije, to su vam sve jače i jače te nacionalne partije. I one žive na račun mržnje. Kada ste vi vidjeli, nekada one nude neko ekonomsko rješenje, kada nude neko rješenje za sprječavanje odlaska mladih iz ove zemlje.
Mi, evo, godinama samo raspravljamo o tome, o tim nacionalnim pitanjima, a nikada nismo pričali o problemu odlaska mladih iz BiH. Nismo jednostavno imali priliku.
Uvijek se nametnu ove neke teme koje slude jednostavno ljude, koji ne znaju više šta da misle, da li da ostanu u ovoj zemlji, da li da idu.
Nije ovde toliko ekonomski loša situacija. Može se ovde živjeti, ali sva ta atmosfera mržnje, kada vi svako jutro ustajete, razmišljate da li će biti rata, neće biti rata, a to nam se često dešava. I mislim da je najveći problem u ovoj zemlji političari koji koriste takvu tu nacionalnu retoriku za ostvarivanje svog nekog političkog rejtinga”, rekao je Emrić.
Politika
MAPA KOJA JE ZAPALILA JAVNOST! Treći entitet Hrvata u BiH, realnost ili politički spin?!
Da li bi eventualnim formiranjem trećeg, hrvatskog, entiteta u BiH i raspakivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma Republika Srpska bila ugrožena teritorijalno i politički? Zašto se za formiranje hrvatskog entiteta snažno zalaže i SNSD?
Mastilo na Dejtonskom mirivnom sporazumu još se nije ljudski ni osušilo, a Hrvati u BiH počeli su tu priču koja se obično pojačava u izbornim godinama. Po toj ,,mustri” nedavno je u Zagrebu održan skup na kojem su ponove iznesene ideje o trećem entitetu a crtane su i karte.
Predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Marina Pendeš kaže da joj se te karte sviđaju jer Hrvati u BiH nisu zadovoljni dejtonskom podjelom BiH.
“Hrvati su bili zadovoljni kada su izašli na referendum i dali svoj glas za jedinstvenu i nedjeljivu BiH. I sad treba da budemo zadovoljni Dejtonom i Republikom Srpskom. E pa nismo”, kaže Pendeš.
To da politički predstavnici Hrvata u BiH nisu zadovoljni Dejtonskim mirovnom sporazumom i postojanjem Republike Srpske i nije neko iznenađenje. Ali iznenađenje je, a možda i nije, da SNSD podržava takvu politiku.
“Hrvatski narod traži punu ustavnu konstitutivnost i o tome treba razgovarati”, poručuje zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić iz SNSDS-a.
Kako neko iz Republike Srpske može podržavati formiranje tog trećeg entiteta kada bi tako nešto ugrozilo Republiku Srpsku i teritorijalnio i politički. Dejtonski sporazum je garant opstanka Republike Srpske i svako raspakivanje Dejtona, a priča o trećem entitetu je upravo to, nije dobro za Republku Srpsku.
“Mijenjanje granica vraća nas u 90-te godine i u sukobe”, tvrdi predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH SDS-ov Darko Babalj. On dodaje da je Dejton najbolje rješenje za Republiku Srpsku ali i za sve ostale u BiH.
I politički analitičari smatraju da nije pametno raspakivati Dejtonski mirovni sporazum.
Bivši diplomata Branko Nešković podsjeća da je Dejton okončao građanski rat u BiH i bio najbolje rješenje između želja i mogućnosti.
“Raspakivanje Dejtona ugrožava Republiku Srpsku”, upozorava Nešković.
U cijeloj priči oko eventualnog raspakivanja Dejtona i formiranja trećeg entiteta jedno ne smijemo zaboraviti. Granice na Balkanu nikada se nisu mijenjale političkim dogovorom već krvavim ratovima! Da li su oni, koji se sada zalažu za mijenjanje granica, spremni na taj rizik? Da li ćemo mi mirno gledati kako nas oni uvlače u nove krvave sukobe?
(BN)
Politika
LIJEPO SU TO SMISLILI! Vlast teret neuplaćenih doprinosa prebacuje na radnike
Vlasti u Republici Srpskoj naumile su da prebace odgovornost za neuplaćene doprinose sa nesavjesnih poslodavaca na bolesne radnike koji će uskoro morati iz svojih džepova finansirati svoje liječenje, a onda tražiti refundiranje troškova sudskim putem.
Ovako ugrubo zvuče nove odredbe Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske koji iz temelja mijenjaju prirodu socijalne sigurnosti i tjeraju radnike na bolovanjima da snose odgovornost za izbjegavanje obaveza njihovih poslodavaca.
Prema ovim odredbama, radnik je dužan da sam plati liječenje, a zatim da potražuje naknadu od poslodavca.
Ovakva izmjena nije puko tehničko uređenje načina ostvarivanja prava, već suštinski mijenja pravnu prirodu prava na zdravstvenu zaštitu, dovodeći u pitanje njegovu ustavnu i sistemsku zasnovanost, tvrde u Savezu sindikata Republike Srpske, koji je uradio detaljnu analizu prijedloga ovog zakona.
“Obavezno zdravstveno osiguranje počiva na načelu solidarnosti i uzajamnosti, pri čemu se pravo osiguranika ne može uslovljavati ponašanjem trećeg lica (poslodavca). U konkretnom slučaju, zakonodavac uvodi faktički uslov koji nije u sferi uticaja osiguranika – urednost uplate doprinosa od strane poslodavca. Tako se derogira osnovno pravilo da se prava iz obaveznog osiguranja stiču po osnovu statusa osiguranika, a ne po osnovu izvršenja obaveza uplatioca doprinosa“, navode u svojoj analizi i napominju da je pravo na zdravstvenu zaštitu zagarantovano ustavom i mora biti dostupno svima pod jednakim uslovima.
Kažu da se izmjenom ovog člana direktno propisuje da radnik nema pravo na zdravstvenu zaštitu na teret osiguranja ako nisu uplaćene sve dospjele obaveze po osnovu doprinosa, za šta on lično nije niti može biti odgovoran.
Predsjednik Saveza Goran Stanković objašnjava da se plata mora sagledavati kao bruto zarada, od koje poslodavac preusmjerava dio nadležnim fondovima za zdravstveno i penziono osiguranje.
Ako poslodavac ne uplati doprinose, kaže Stanković, nije radnik kriv, jer on o tome ništa ne odlučuje. Nekad ni ne zna da li su mu doprinosi uplaćeni.
“Iako RS ima sve mehanizme u svojim rukama da preko kontrolnih organa natjera poslodavca da uplati doprinose, jer može da mu blokira račune ili imovinu, oni hoće da radnik, koji je bolestan, sam iz svojih sredstava finansira liječenje. Odakle radnik to da plati? Rješenje koje nude, mogućnosti da mu poslodavac refundira ili da ide na sud i tamo traži povrat, jednostavno nije prihvatljivo, jer svi znamo kako funkcioniše naše pravosuđe. Radnik do tih sredstava može doći tek za nekoliko godina“, kaže Stanković.
Ističe da analize sindikata pokazuju da svake godine osam do deset hiljada radnika nije pokriveno zdravstvenim osiguranjem zato što im poslodavac ne uplaćuje poreze i doprinose. Zato će ovaj zakon, kaže Stanković, udariti po radnicima koji su osnovni izvor finansiranja ovih fondova.
“Poslodavci će te doprinose svakako morati da plate, samo je pitanje da li će platiti i troškove liječenja radnika. Mislimo da ovo rješenje zaista nije dobro i da ne bi trebalo da radnik, pogotovo onaj koji ide na liječenje, dobije još i ovakvo opterećenje“, kaže Stanković.
Inače, u analizi se posebno ističe i da je uplata doprinosa zakonom utvrđena obaveza poslodavca. Propisivanjem da radnik snosi troškove liječenja, a potom potražuje naknadu od poslodavca, dolazi do faktičkog prenosa finansijskog rizika na radnika, derogiranja sistema javnopravne naplate doprinosa, uvođenja privatnopravnog mehanizma (regresnog zahtjeva) umjesto javnopravne zaštite.
Ovo je suprotno prirodi doprinosa kao javnih prihoda čiju naplatu obezbjeđuje država, a ne pojedinac.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske naći će se pred narodnim poslanicima 19. maja, a Vlada ga je utvrdila po hitnom postupku.
Međutim u obrazloženju zakona nismo pronašli detaljnije objašnjenje zašto se pribjeglo ovim rješenjima, pogotovo ako imamo u vidu da je Srpska prije mnogo godina usvojila i krivične odredbe prema kojim je neuplaćivanje doprinosa radnicima krivično djelo.
Umjesto toga navodi se da se ovim zakonom naglašava odgovornost uplatilaca doprinosa koji kršenjem zakona ugrožavaju prava obveznika i dovode ih u nemogućnost korišćenja prava na zravstvenu zaštitu.
Pod ovim izgovorm bi radnik mogao ostati bez liječenja zbog duga za koji nije odgovoran, dok bi država umjesto prinudne naplate doprinosa građane upućivala na višegodišnje sudske sporove.
Drugim riječima, država priznaje da poslodavci krše zakon, ali posljedice ne prebacuje na njih, već na radnike kojima je nezakonito uskraćena zdravstvena zaštita.
CAPITAL
Politika
DRINIĆ PITA “Ko to ponovo naplaćuje već plaćeni agregat u SRPCU”? (FOTO)
U Srpcu se otvara ozbiljna polemika nakon što su se pojavile informacije da je ista stavka – nabavka agregata za vodosnabdijevanje – najprije prikazana kao već realizovana i plaćena, a zatim ponovo uvrštena u plan novog kreditnog zaduženja.
Prema dostupnim podacima, u jednom dokumentu je navedeno da je agregat nabavljen i plaćen oko 30.000 KM iz vlastitih sredstava, dok se u novom planu zaduženja pojavljuje kredit od 250.000 KM, gdje se kao razlog ponovo navodi isti uređaj.
Ovakva situacija izazvala je sumnje u javnosti i otvorila pitanje da li se radi o grešci u dokumentaciji ili o pokušaju da se već realizovana nabavka ponovo finansira kroz kreditno zaduženje.
Na cijeli slučaj reagovao je generalni sekretar PSS Nebojša Drinić.
Drinić je kazao da se postavlja ozbiljno pitanje „ko građane Srpca uporno pokušava da pravi budalama“.
On je naveo da je „prije samo nekoliko dana rukovodstvo srbačkog Vodovoda objavilo da je agregat već nabavljen i plaćen iz vlastitih sredstava u iznosu od 30.000 KM, a da sada isti ti ljudi traže novo zaduženje od 250.000 KM i ponovo kao razlog navode – agregat“.
Drinić je dodao da je „nejasno da li je agregat već kupljen ili tek treba da se kupi“, te da, ako je već plaćen, „nije jasno kako je ponovo završio u planu kredita“.
On je istakao i da se mora postaviti pitanje da li je „naknadno već realizovana nabavka ugurana u kreditno zaduženje kako bi se prikrilo gdje će novac zaista završiti“.
Kako je rekao, „direktor Vodovoda Dražen Stojković, njegov saradnik Živko Todorović i načelnik Srpca Mlađan Dragosavljević duguju javnosti jasne odgovore“.
Drinić je upozorio da građani s pravom izražavaju sumnju da se iza ovakvih stavki mogu kriti nova zapošljavanja i održavanje partijskih mreža.
„Kada se jedna te ista stvar dva puta predstavlja kao trošak, onda to više nije nesporazum, nego ozbiljan osnov za sumnju u zloupotrebu javnog novca“, kazao je Drinić.
On je zaključio da Srbac, kako je naveo, ne propada zbog nedostatka sredstava, već zbog načina njihovog trošenja, poručivši da takva praksa mora prestati.
-
Hronika2 dana agoSLUČAJ ŠOKIRAO BANJALUKU, ALI I CIJELU SRPSKU: Evo šta se do sada zna o smrti Bobana Kusturića
-
Hronika2 dana agoUŽAS Boban Kusturić pronađen mrtav
-
Hronika2 dana agoTUŽILAŠTVO O SMRTI KUSTURIĆA: Na licu mjesta pronađen pištolj, naređeno vještačenje
-
Društvo3 dana ago“MALA ŠVAJCARSKA” U BIH: Fali radne snage, mladi se vraćaju iz dijaspore
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ POSLAO JASNU PORUKU: Nema soliranja – opozicija ide kao jedan blok
-
Društvo3 dana ago“PLJAČKA” NA TEZGAMA: Trešnje skuplje nego ikad, građani bijesni
-
Uncategorized1 dan agoPrijavili ih mještani: Hodočasnike iz Srpske PRESRELA FEDERALNA POLICIJA, nećete vjerovati zbog čega (FOTO)
-
Politika3 dana agoIGRA SE BLIŽI KRAJU: Stanivuković uzvraća udarac – jedinstvo opozicije najveći strah Dodika
