Connect with us

Svijet

MISTERIJA TEŠKA MILIJARDE! Ne zna se gdje su završile pare iz kovid fondova!

Revizori Evropske unije su saopštili da nisu u mogućnosti da jasno prate način na koji se milijarde evra troše iz ogromnog fonda koji pomaže zemljama EU da obnove privredu od štete koju je izazvala pandemija kovida-19.

Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) bio je sistem grantova i kredita uspostavljen 2020. godine, dok su vlasti u 27 zemalja članica zatvarale granice, uvodile blokade i borile se za vakcine kako bi pokušale da zaustave širenje potencijalno smrtonosnog koronavirusa. U to vrijeme, najveći svjetski trgovinski blok bio je u svojoj najdubljoj recesiji do tada.

Do januara ove godine, finansiranje u te svrhe je dostiglo procijenjenih 577 milijardi evra.

Ali u novom izvještaju, Evropski revizorski sud je naveo da je teško pratiti kako su države rasporedile svoje dijelove tog novca. Nisu identifikovane hiljade primalaca sredstava, uključujući mnoga preduzeća ili velike konzorcijume.

“Bez ovih informacija ne možemo procijeniti da li su sredstva pravedno raspodijeljena, da li postoje rizici koncentracije, da li novac EU donosi vrijednost građanima – rekla je Ivana Maletić, članica Suda koji je vodio reviziju”, Transparentnost nije tehničko pitanje. To je osnovni uslov za povjerenje i odgovornost.

Evropska komisija je prikupila novac zaduživanjem na tržištima kapitala i isplatila ga za projekte koji jačaju privredu čineći je održivijom, ekološki prihvatljivijom i digitalnijom.

Grantovi i krediti su izdati kada su primaoci ispunili određene uslove. To je bila razlika s ranijom procedurom, prema kojoj su se sredstva obično isplaćivala na osnovu toga koliko bi projekat koštao. Po pravilima RRF-a, vlade takođe moraju javno objaviti 100 najvećih korisnika.

Revizori su rekli da su od 10 zemalja EU koje su posmatrali, 100 najvećih korisnika gotovo isključivo bila ministarstva, agencije i lokalne ili regionalne vlasti. Gotovo nikakve javne informacije nisu dostupne o primaocima iz privatnog sektora.

Maletić je rekla da poslanici EU koji istražuju moguću zloupotrebu sredstava, redovno traže informacije “o transferima i novcu koji ide kompanijama, konzorcijumima i drugima, a te informacije ne nalazimo”.

Revizori su se posebno mučili da dobiju detalje o primaocima u Francuskoj čije vlasti su rekle da je to zato što je “bilo previše administrativno teško dobiti informacije o krajnjim primaocima i isplaćenim iznosima”, piše u izvještaju.

“Možete zamisliti da u Francuskoj imamo hiljade i hiljade primalaca”, rekla je Maletić.

Slučajevi zloupotrebe su se već pojavili. Prije dvije godine, policija u Italiji, Austriji, Rumuniji i Slovačkoj uhapsila je 22 osobe u okviru istrage sumnjivog preusmjeravanja 600 miliona evra iz fondova za pomoć poslije pandemije.

Evropska komisija je kritikovala nalaze revizora i saopštila da su joj “ruke vezane” jer se o pravilima koja regulišu korišćenje fonda dogovorilo 27 država – članica. Komisija je branila uslove korišćenja i postizanje “prekretnica” za isplatu sredstava. Saopštila je da funkcioniše sistem zahtjeva za isplate iz fonda, za izvještaje o napretku i detaljne analize odluka o plaćanju i da je kontinuirano “angažovana” s državama-članicama na “rješavanju nedosljednosti”.

Ali revizori su zabrinuti da u EU jača podrška za pristup zajedničkim fondovima zasnovan na tom sistemu “postizanja uslova” što bi se mogao koristiti u sljedećem dugoročnom budžetu EU za isplatu poljoprivrednih subvencija ili pomoći za infrastrukturu, što su značajni dijelovi sedmogodišnjeg paketa potrošnje.

Maletić je rekla da “sistem dostizanja prekretnica” deklarisanih ciljeva “nije jasan” i da se u suštini svodi na to da “samo određeni broj ljudi dobija različite iznose. To je zaista model koji se ne može primijeniti na tradicionalne politike”. Budžet EU od 2028. do 2034. godine mogao bi da iznosi oko 2.000 milijardi evra.

Komisija je odbacila zabrinutost revizora, rekavši da je u svakom slučaju na 27 država – članica i Evropskom parlamentu da utvrde “dizajn budućih zakonskih prijedloga” o budžetu, prenosi Beta.

Svijet

AMERIKA U STRAHU OD POMORSKOG SAVEZA! Ruska i kineska mornarica uspješno okončale do sada neviđene vojne manevre!

Kineska i ruska ratna mornarica uspješno su okončale zajedničke pomorske manevre nazvane „Pomorska interakcija 2026“, prenijeli su ruski mediji. Prema saopštenju kineskog Ministarstva odbrane, zajedničkim kinesko-ruskim pomorskim manevrima ojačana je bilateralna vojna saradnja, prenosi agencija TASS.

Navodi se da su dvije strane “usavršile svoje borbene vještine na moru i u vazduhu kako bi zaštitile mir”. Mornaričke vježbe, koje su izvedene u Žutom moru, uključivale su spasilačke operacije, udare na pomorske ciljeve, kao i vježbe vazdušne i raketne odbrane.

“Zahvaljujući efikasnoj koordinaciji, obje strane su ojačale međusobno povjerenje, dodatno unaprijedile svoju sposobnost za vođenje zajedničkih borbenih operacija i učvrstile tradicionalne prijateljske odnose i saradnju”, naglašeno je u saopštenju.

Prema navodima Ministarstva, obje strane su brzo reagovale na prijetnje, demonstrirale snažne vještine izviđanja i ranog upozoravanja i koordinisale vatrene udare u izazovnom elektromagnetnom okruženju.

Brodovi dvije zemlje jasno su podijelili odgovornosti i tijesno sarađivali u oblasti protivvazdušne i raketne odbrane, u potpunosti koristeći prednosti svog oružja i uspješno odbijajući napade u najkraćem mogućem roku.

Nakon pomorske faze vježbi, kineska i ruska mornarica poslaće brodove u vode Tihog okeana radi zajedničkih patrola i nastaviće da aktivno doprinose održavanju međunarodnog i regionalnog mira i stabilnosti.

„Obje strane će nastaviti da se vode principima otvorenosti, transparentnosti i uzajamnog povjerenja, kontinuirano će produbljivati i proširivati obim zajedničkih vježbi i davati još veći doprinos izgradnji pomorske zajednice sa zajedničkom budućnošću i održavanju globalnog mira i stabilnosti”, saopštilo je kinesko Ministarstvo odbrane.

(Nezavisne) Foto: AP

Nastavi čitati

Svijet

SVE ZBOG RAKETNIH SISTEMA „PATRIOT“! Zelenski smijenio premijerku da bi progurao ključne ugovore sa Amerikom!

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski predložio je smjenu premijerke Julije Sviridenko u okviru najavljenih promjena u Vladi, uz ocjenu da je Ukrajini potreban efikasniji pristup saradnji sa ključnim partnerima i napretku ka članstvu u EU.

“Zahvalan sam Juliji na njenom jasnom, dosljednom i efikasnom radu na mjestu premijerke, kao i na godinama njenog produktivnog rada u timu Ukrajine, a ponudio sam joj priliku da vodi novu i važnu oblast odnosa sa ključnim partnerom”, naveo je Zelenski na platformi Iks.

Zelenski je istakao da očekuje da će biti sprovedene odgovarajuće promjene u Vladi Ukrajine. “Ukrajina mijenja svoju političku strategiju. Svako prioritetno područje spoljne politike biće dodeljeno određenoj osobi sa značajnim iskustvom koja je sposobna da sprovede ono o čemu se dogovorimo na nivou lidera i ono što ukrajinski narod očekuje. Najvažnije od ovih oblasti uključuju Sjedinjene Američke Države i naše sporazume o licencama za proizvodnju sistema “patriot”, kao i drugu bilateralnu bezbjednosnu saradnju koja mora da se pretvori u jasne dobitke za naše zemlje i za ukrajinske i američke kompanije”, naglasio je Zelenski.

Dodao je da je Ukrajini potreban jasan napredak ka članstvu u EU.

Julija Sviridenko je funkciju premijerke preuzela nakon što ju je za tu dužnost predložio Zelenski, a prethodno je obavljala funkciju prve potpredsjednice Vlade i ministarke ekonomije.

Nastavi čitati

Svijet

UMRO NAKON SUSRETA SA ZELENSKIM! Uticajni senator preminuo po povratku iz posjete Ukrajini

Američki republikanski senator Lindzi Grejem preminuo je u 71. godini, poslije kratke i iznenadne bolesti, samo dva dana nakon posjete Ukrajini.

Grejem je neposredno prije smrti boravio u Ukrajini, gdje se sastao sa ukrajinskim zvaničnicima i ponovo tražio nastavak snažne američke podrške Kijevu i dodatno pooštravanje sankcija Rusiji.

Lindzi Grejem bio je jedan od najupornijih zagovornika vojne pomoći Ukrajini u američkom Kongresu. Od početka rata više puta je posjećivao Kijev, podržavao isporuke američkog naoružanja i zahtijevao snažnije mjere protiv ruskog energetskog i finansijskog sektora.

Bio je među glavnim pokretačima zakona kojim su predlagane veoma visoke carine i sankcije državama koje nastave da kupuju rusku naftu, gas i druge energente.

Zbog izjava tokom posjete Ukrajini Rusija je 2023. godine izdala nalog za njegovo hapšenje, dok ga je Moskva godinama predstavljala kao jednog od najagresivnijih zagovornika sukoba sa Rusijom.

Više od dvije decenije u Senatu

Grejem je rođen 9. jula 1955. godine u gradu Sentral u Južnoj Karolini. U Senat Sjedinjenih Američkih Država izabran je 2002. godine, a mandat je preuzeo u januaru 2003. Prije toga je osam godina bio član Predstavničkog doma.

Bio je dugogodišnji član i nekadašnji predsjednik Odbora Senata za pravosuđe, a u posljednjem sazivu predvodio je Odbor za budžet. Važio je za jednog od najuticajnijih republikanaca u pitanjima spoljne politike, odbrane i nacionalne bezbjednosti.

Prije političke karijere služio je u Ratnom vazduhoplovstvu Sjedinjenih Američkih Država kao vojni pravnik. Aktivnu službu i rezervni sastav napustio je sa činom pukovnika.

Grejem je godinama bio blizak pokojnom republikanskom senatoru Džonu Mekejnu, sa kojim je deijlio tvrdu spoljnopolitičku liniju prema Rusiji, Iranu i drugim američkim protivnicima.

Njegov odnos sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom prolazio je kroz oštre sukobe i političko približavanje. Nakon što je tokom republikanskih izbora 2016. bio jedan od Trampovih kritičara, kasnije je postao njegov važan saveznik u Senatu i podržao njegov povratak u Bijelu kuću.

Grejem je svega nekoliko nedjelja pre smrti pobijedio na republikanskim unutarstranačkim izborima u Južnoj Karolini i pripremao se za kampanju za peti mandat u Senatu. Njegova smrt ostavlja upražnjeno jedno od najvažnijih republikanskih mjesta u gornjem domu američkog Kongresa.

Nastavi čitati

Aktuelno