Svijet
MISTERIJA TEŠKA MILIJARDE! Ne zna se gdje su završile pare iz kovid fondova!
Revizori Evropske unije su saopštili da nisu u mogućnosti da jasno prate način na koji se milijarde evra troše iz ogromnog fonda koji pomaže zemljama EU da obnove privredu od štete koju je izazvala pandemija kovida-19.
Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) bio je sistem grantova i kredita uspostavljen 2020. godine, dok su vlasti u 27 zemalja članica zatvarale granice, uvodile blokade i borile se za vakcine kako bi pokušale da zaustave širenje potencijalno smrtonosnog koronavirusa. U to vrijeme, najveći svjetski trgovinski blok bio je u svojoj najdubljoj recesiji do tada.
Do januara ove godine, finansiranje u te svrhe je dostiglo procijenjenih 577 milijardi evra.
Ali u novom izvještaju, Evropski revizorski sud je naveo da je teško pratiti kako su države rasporedile svoje dijelove tog novca. Nisu identifikovane hiljade primalaca sredstava, uključujući mnoga preduzeća ili velike konzorcijume.
“Bez ovih informacija ne možemo procijeniti da li su sredstva pravedno raspodijeljena, da li postoje rizici koncentracije, da li novac EU donosi vrijednost građanima – rekla je Ivana Maletić, članica Suda koji je vodio reviziju”, Transparentnost nije tehničko pitanje. To je osnovni uslov za povjerenje i odgovornost.
Evropska komisija je prikupila novac zaduživanjem na tržištima kapitala i isplatila ga za projekte koji jačaju privredu čineći je održivijom, ekološki prihvatljivijom i digitalnijom.
Grantovi i krediti su izdati kada su primaoci ispunili određene uslove. To je bila razlika s ranijom procedurom, prema kojoj su se sredstva obično isplaćivala na osnovu toga koliko bi projekat koštao. Po pravilima RRF-a, vlade takođe moraju javno objaviti 100 najvećih korisnika.
Revizori su rekli da su od 10 zemalja EU koje su posmatrali, 100 najvećih korisnika gotovo isključivo bila ministarstva, agencije i lokalne ili regionalne vlasti. Gotovo nikakve javne informacije nisu dostupne o primaocima iz privatnog sektora.
Maletić je rekla da poslanici EU koji istražuju moguću zloupotrebu sredstava, redovno traže informacije “o transferima i novcu koji ide kompanijama, konzorcijumima i drugima, a te informacije ne nalazimo”.
Revizori su se posebno mučili da dobiju detalje o primaocima u Francuskoj čije vlasti su rekle da je to zato što je “bilo previše administrativno teško dobiti informacije o krajnjim primaocima i isplaćenim iznosima”, piše u izvještaju.
“Možete zamisliti da u Francuskoj imamo hiljade i hiljade primalaca”, rekla je Maletić.
Slučajevi zloupotrebe su se već pojavili. Prije dvije godine, policija u Italiji, Austriji, Rumuniji i Slovačkoj uhapsila je 22 osobe u okviru istrage sumnjivog preusmjeravanja 600 miliona evra iz fondova za pomoć poslije pandemije.
Evropska komisija je kritikovala nalaze revizora i saopštila da su joj “ruke vezane” jer se o pravilima koja regulišu korišćenje fonda dogovorilo 27 država – članica. Komisija je branila uslove korišćenja i postizanje “prekretnica” za isplatu sredstava. Saopštila je da funkcioniše sistem zahtjeva za isplate iz fonda, za izvještaje o napretku i detaljne analize odluka o plaćanju i da je kontinuirano “angažovana” s državama-članicama na “rješavanju nedosljednosti”.
Ali revizori su zabrinuti da u EU jača podrška za pristup zajedničkim fondovima zasnovan na tom sistemu “postizanja uslova” što bi se mogao koristiti u sljedećem dugoročnom budžetu EU za isplatu poljoprivrednih subvencija ili pomoći za infrastrukturu, što su značajni dijelovi sedmogodišnjeg paketa potrošnje.
Maletić je rekla da “sistem dostizanja prekretnica” deklarisanih ciljeva “nije jasan” i da se u suštini svodi na to da “samo određeni broj ljudi dobija različite iznose. To je zaista model koji se ne može primijeniti na tradicionalne politike”. Budžet EU od 2028. do 2034. godine mogao bi da iznosi oko 2.000 milijardi evra.
Komisija je odbacila zabrinutost revizora, rekavši da je u svakom slučaju na 27 država – članica i Evropskom parlamentu da utvrde “dizajn budućih zakonskih prijedloga” o budžetu, prenosi Beta.
Svijet
MOSKVA SE SPREMA ZA PROSLAVU! Ukrajini poručili “Ako napadnete RAKETIRAĆEMO KIJEV”
U slučaju da ukraijnska vojska pokuša da ometa rusku proslavu povodom Dana pobjede 9. maja, Moskva će pokrenuti masovni raketni napad na Kijev, saopšteno je danas iz ruskog Ministarstva odbrane.
Dodaje se da Rusija tokom primirja koje je najavljeno za Dan pobjede, neće napadati lokacije na kojima je raspoređena ukrajinska vojska ili objekte vojno-industrijskog kompleksa duboko u Ukrajini, a takođe se poziva Ukrajina da učini isto.
Ministarstvo odbrane proglasilo je primirje sa ukrajinskom stranom 8. i 9. maja u čast Dana pobede.
Svijet
“LOV” NA PUTNIKE SA KRUZERA SMRTI! Andska varijanta stigla do Amerike, jedna zemlja šalje specijalne timove
Argentinsko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da će u Ušuaju biti upućeni stručni timovi kako bi sproveli istragu i analizu glodara zbog mogućeg prisustva hantavirusa, nakon slučajeva povezanih sa kruzerom “Hondijus”.
Timovi će vršiti hvatanje i ispitivanje glodara u područjima povezanim sa kretanjem putnika, kako bi se utvrdilo da li virus postoji u prirodnim rezervoarima, navelo je resorno ministarstvo, prenosi “Buenos Ajres tajms”.
Brod je isplovio iz Ušuaje 1. aprila i kasnije je usidren kod obale Zelenortskih ostrva nakon što su tri putnika preminula, za koje se sumnja da su bili zaraženi hantavirusom.
Istraga, međutim, još nije potvrdila da je infekcija nastala u Argentini.
Kako se prenosi hantavirus
Prema zdravstvenim podacima, hantavirus se obično prenosi kontaktom sa zaraženim glodarima, putem urina, izmeta ili pljuvačke, dok je prenos sa čoveka na čovjeka redak, ali moguć kod određenih sojeva.
Argentinsko Ministarstvo zdravlja navodi da provincija Ognjena zemlja u kojoj se nalazi Ušuaje, nije imala prijavljene slučajeve od 1996. godine, dok stručnjaci ističu da u Argentini svake godine dolazi do sporadičnih slučajeva, ali ne i epidemija.
Duplo više zaraženih u Argentini nego prethodne godine
Prema podacima argentinskih vlasti, ove godine su zabilježena 42 slučaja, dok je u posljednjih 12 mjeseci evidentirano 101, što je skoro duplo više nego u istom periodu prethodne godine.
Stručnjaci navode da povećanje broja slučajeva ne ukazuje na epidemiju ovog virusa, već na pojedinačne infekcije koje se redovno javljaju u zemlji.
U međuvremenu, zdravstvene vlasti u Bariločeu potvrdile su novi slučaj bolesti kod 45-godišnjeg pacijenta, koji je hospitalizovan i prebačen na intenzivnu negu, dok su članovi njegove porodice stavljeni u preventivnu izolaciju.
Istraga o poreklu infekcije je u toku, s obzirom na to da je pacijent nedavno boravio u više provincija u sjevernoj Argentini.
CDC prati američke putnike
Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) saopštio je da prati američke putnike koji su bili na kruzeru “Hondijus”, nakon izbijanja epidemije hantavirusa na brodu.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO), u epidemiji su preminule tri osobe – holandski par i njemački državljanin, dok se kod osam putnika, uključujući državljanina Švajcarske, sumnja na infekciju.
CDC je saopštio da američke vlasti vode koordinisan odgovor u saradnji sa međunarodnim zdravstvenim institucijama i da je rizik po širu javnost u ovom trenutku veoma nizak.
Takođe je navedeno da je Stejt department uključen u koordinaciju i kontakt sa putnicima.
Nadležne zdravstvene službe u više američkih saveznih država, uključujući Džordžiju i Kaliforniju, prate određeni broj putnika, ali za sada niko nema simptome bolesti.
Svijet
VELIKA PANIKA AVIONU: Virus sa kruzera smrti STIGAO U EVROPU, stjuardesa u izolaciji zbog kontakta sa ženom koja je umrla
Stjuardesa kompanije KLM iz Harlema hospitalizovana je zbog moguće infekcije hantavirusom. Bila je u kontaktu sa 69-godišnjom Holanđankom koja je preminula od virusa u Johanesburgu, a koja je bila na kruzeru smrti.
Stjuardesa je u izolaciji u bolničkom centru Amsterdam UMC sa blagim simptomima. Trenutno se testira na hantavirus, potvrdilo je Ministarstvo javnog zdravlja za “RTL News”.
Holanđanka je preminula od hantavirusa u bolnici u Johanesburgu 26. aprila. Dan ranije, bila je u avionu KLM na međunarodnom aerodromu „kratak period“ prije nego što ju je osoblje KLM zamolilo da se iskrca jer je bila bolesna.
Nakon što je žena izvedena iz aviona, let je poleteo iz Johanesburga za Amsterdam 25. aprila u 23:15. Stjuardesa, koja je sada hospitalizovana u Amsterdamu, radila je na tom letu. Ona se testira na virus.
Holandska zdravstvena služba GGD je radila na kontaktiranju svih putnika na letu, upozoravajući ih da obrate pažnju na simptome. Zdravstvena služba još nije izdala nikakve konkretne savjete o tome šta putnici treba da urade ako počnu da pokazuju simptome.
Vrijeme između infekcije hantavirusom i pojave prvih simptoma može da varira od nekoliko do 60 dana. U prosjeku, potrebno je dve do četiri sedmice da simptomi krenu.
Izbijanje hantavirusa počelo je na holandskom kruzeru “Hondius”. Tri putnika su preminula, uključujući Holanđanku i njenog supruga.
Britanski državljanin koji je bio na intenzivnoj njezi u bolnici u Johanesburgu, takođe je pozitivan na hantavirus.
Svi zaraženi su bili pozitivni na opasnu andsku varijantu virusa, rijedak soj koji se može prenositi sa osobe na osobu. Većina varijanti hantavirusa širi se putem izmeta i urina glodara. Prema SZO, sada postoji sedam slučajeva hantavirusa na “Hondijusu”, uključujući tri osobe koje su preminule.
Zdravstvene vlasti rade na evakuaciji preostalih putnika sa kruzera. Tri osobe su evakuisane sa broda u sredu, dvije su sletjele na aerodrom Shiphol oko 20:00 časova u sredu, a treća u četvrtak ujutru.
Pacijent prevezen u Univerzitetski medicinski centar u Lajdenu je 56-godišnji Britanac, član posade “Hondiusa” Martin Ansti. On je za “Skaj njuz” rekao da se osjeća dobro, ali da se i dalje testira na virus. Nalazi se u izolaciji u bolnici u Lajdenu.
Osoba koja je prva bila pozitivna na hantavirus i dalje je na intenzivnoj njezi u Južnoj Africi, a švajcarski državljanin sa simptomima je u srijedu primljen u bolnicu u Cirihu. Njegov partner je u samoizolaciji iz predostrožnosti.
Oko 150 ljudi je još uvijek na brodu Hondius, uključujući 10 Holanđana. Brod je isplovio sa obale Zelenortskih Ostrva i nalazi se na putu ka Kanarskim ostrvima.
-
Hronika1 dan agoSLUČAJ ŠOKIRAO BANJALUKU, ALI I CIJELU SRPSKU: Evo šta se do sada zna o smrti Bobana Kusturića
-
Hronika2 dana agoUŽAS Boban Kusturić pronađen mrtav
-
Hronika1 dan agoTUŽILAŠTVO O SMRTI KUSTURIĆA: Na licu mjesta pronađen pištolj, naređeno vještačenje
-
Društvo2 dana ago“MALA ŠVAJCARSKA” U BIH: Fali radne snage, mladi se vraćaju iz dijaspore
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ POSLAO JASNU PORUKU: Nema soliranja – opozicija ide kao jedan blok
-
Društvo2 dana ago“PLJAČKA” NA TEZGAMA: Trešnje skuplje nego ikad, građani bijesni
-
Uncategorized21 sat agoPrijavili ih mještani: Hodočasnike iz Srpske PRESRELA FEDERALNA POLICIJA, nećete vjerovati zbog čega (FOTO)
-
Politika2 dana agoIGRA SE BLIŽI KRAJU: Stanivuković uzvraća udarac – jedinstvo opozicije najveći strah Dodika
