Građani Izraela danas izlaze na parlamentarne izbore koji bi mogli da odluče političku budućnost zemlje, dok istraživanja javnog mnjenja ukazuju na tijesnu trku između aktuelnog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg načelnika Generalštaba Gadija Ajzenkota.

Istraživanja javnog mnjenja objavljena u petak ukazuju na gotovo izjednačenu trku između aktuelnog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg načelnika Generalštaba Gadija Ajzenkota.

Međutim, prema projekcijama, nijedan od njihovih političkih blokova neće osvojiti 61 poslaničko mjesto, koliko je potrebno za formiranje parlamentarne većine. To znači da bi nakon izbora mogli da uslijede višenedjeljni, pa čak i višemjesečni pregovori o formiranju nove vlade, piše BBC.

Ko se bori za vlast u Izraelu?

Izraelski proporcionalni izborni sistem podrazumijeva formiranje koalicionih vlada, a politički savezi često mogu da dovedu do neočekivanih ishoda. Ovogodišnji izbori posebno su neizvesni, dok su pojedine stranke već postavile jasne uslove za eventualnu saradnju.

Ajzenkot, koji predvodi novoformiranu stranku Jašar, glavna je figura takozvanog “bloka za promjene”, koji okuplja političke partije različitih ideoloških opredeljenja, ali sa zajedničkim ciljem da smjene Netanjahua.

Među liderima tog bloka nalaze se bivši premijer Naftali Benet i Avigdor Liberman, obojica desničarski političari sa čvrstim stavovima o bezbjednosti, kao i Jair Golan, bivši general koji pripada lijevom političkom spektru.

Za Netanjahua, koji je prvi put postao premijer 1996. godine, ostanak na vlasti zavisiće od nastavka saradnje sa krajnje desničarskim i ultraortodoksnim strankama koje čine njegovu sadašnju vladajuću koaliciju, najdesniju u istoriji Izraela.

Na izborima učestvuju i dva bloka arapskih stranaka. Oko petine stanovništva Izraela čine Arapi, od kojih se mnogi izjašnjavaju kao palestinski građani Izraela.

Njihove stranke teoretski bi mogle da imaju odlučujuću ulogu u formiranju nove vlade, ali su gotovo sve vodeće jevrejske stranke isključile mogućnost saradnje sa njima.

Kada se očekuju prvi rezultati?

Izraelske televizije objaviće izlazne ankete u utorak u 22 časa po lokalnom vremenu, odnosno u 21 čas po srednjoevropskom vremenu.

One će dati prve naznake izbornog ishoda, ali mogu značajno da odstupaju od konačnih rezultata.

Širom zemlje građani će pratiti pristizanje rezultata, dok će se Netanjahuov Likud okupiti u Jerusalimu, a Ajzenkotova stranka Jašar, osnovana tek prošle godine, u Tel Avivu.

Bezbijednost i napad Hamasa u centru izborne kampanje

Izbornom kampanjom dominiralo je pitanje nacionalne bezbijednosti, a opozicija je oštro kritikovala Netanjahua zbog bezbjednosnih propusta koji su prethodili napadima Hamasa na Izrael 7. oktobra.

U tim napadima ubijeno je gotovo 1.200 ljudi, dok je 251 osoba odvedena u Pojas Gaze kao talac.

Opozicione stranke zahtevaju formiranje nezavisne komisije koja bi istražila okolnosti napada, čemu se Netanjahu dugo protivio, tvrdeći da bi takva komisija bila pristrasna prema njemu.

Protivnici aktuelnog premijera upozoravaju i na ono što smatraju ugrožavanjem demokratskih institucija. Netanjahu se suočava sa suđenjem po optužbama za korupciju, koje negira, dok istovremeno nastavlja da zagovara kontroverzne reforme pravosuđa.

Upravo su planirane promjene pravosudnog sistema izazvale masovne proteste u Izraelu prije napada 7. oktobra.

Uprkos kritikama, Netanjahu je tokom kampanje ponovo nastojao da se predstavi kao “gospodin Bezbjednost”, ističući strateške uspehe Izraela u ratovima širom Bliskog istoka i bliske odnose sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

Na njegovim predizbornim plakatima pojavljuje se i fotografija na kojoj je zajedno sa Trampom.

Navodi o mogućem napadu na Iran pred izbore

Izraelski Kanal 12 objavio je u nedelju da je Netanjahu pokušao da pokrene vojnu akciju neposredno pred izbore, koja bi mogla da izazove sukob sa Iranom, ali da se tome usprotivio načelnik Generalštaba Ejal Zamir.

Dan kasnije, CNN je objavio da je Netanjahu pokušao da ubijedi Trampa da odobri nove napade na Iran, ali da američki predsjednik nije dao zeleno svetlo.

Netanjahu je demantovao oba izvještaja.

Pažnju javnosti privukao je i kada je u završnici kampanje objavio fotografiju generisanu vještačkom inteligencijom, na kojoj je prikazan nuklearni napad na Tel Aviv. Tom prilikom upozorio je da je on jedini lider koji može da zaštiti Izrael “ako Iranci nabave nuklearno oružje”.

Ajzenkot je takvo ponašanje nazvao “histeričnim”.

Vojna obaveza izazvala podjele u društvu

Jedno od ključnih pitanja tokom kampanje bilo je i služenje vojnog roka.

Netanjahuova vlada nije sprovela odluku Vrhovnog suda prema kojoj ultraortodoksni Jevreji koji se redovno školuju u verskim ustanovama takođe treba da budu obuhvaćeni vojnom obavezom.

Ovo pitanje izazvalo je duboke podjele u izraelskom društvu, posebno zbog činjenice da su hiljade drugih građana mobilisane tokom prethodnih ratova.

Netanjahu je trenutno u koaliciji sa dvije ultraortodoksne stranke koje su podržavale proteste protiv obaveznog služenja vojske.

Kakvi su stavovi kandidata o Gazi i Palestincima?

Ajzenkot ima uglavnom sličan stav kao Netanjahu kada je reč o Pojasu Gaze.

Obećao je da će u roku od 18 mjeseci okončati vladavinu Hamasa na toj teritoriji, bilo kroz mirovni plan predvođen Sjedinjenim Američkim Državama ili, ukoliko bude neophodno, vojnim sredstvima.

Izrael je nastavio gotovo svakodnevne napade na Pojas Gaze od postizanja primirja prošle godine, navodeći da su mete pripadnici Hamasa.

Ajzenkot uglavnom podržava izraelska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, koja su prema međunarodnom pravu nezakonita, ali se zalaže za oštrije mjere protiv ekstremističkih jevrejskih doseljenika.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, napadi ekstremističkih doseljenika dostigli su rekordne nivoe.

Ajzenkot je govorio i o stvaranju uslova za palestinsku “autonomiju ili državu sa ograničenim nadležnostima”, uz zadržavanje izraelske kontrole nad bezbjednošću.

Rješenje o dvije države, koje podrazumeva stvaranje nezavisne palestinske države koja bi živela u miru sa Izraelom, gotovo je nestalo iz glavnih tokova izraelske politike.

Da li Izraelu prijeti nova politička blokada?

Iako se spekuliše da bi arapske stranke mogle neformalno da podrže manjinsku vladu predvođenu Ajzenkotom, Avigdor Liberman, jedan od mogućih koalicionih partnera, isključio je učešće u takvom aranžmanu.

Zbog jasno postavljenih političkih uslova, formiranje nove vlade moglo bi da bude izuzetno komplikovano.

Stotine hiljada izraelskih vojnika i rezervista takođe će glasati, ali prebrojavanje velikog dela njihovih glasova neće početi prije srijede.

To bi moglo naknadno da utiče na rezultate desničarskih stranaka, za koje se smatra da uživaju značajnu podršku među pripadnicima vojske.

Iako se izbori uglavnom predstavljaju kao duel Ajzenkota i Netanjahua, postoji mogućnost da premijer postane i neki treći politički lider, ukoliko njegova stranka uslovi podršku budućoj koaliciji dobijanjem premijerske funkcije.

Najnepovoljniji scenario za mnoge bio bi politički zastoj u kojem nijedan blok ne bi mogao da obezbijedi većinu, niti da formira manjinsku vladu.

U tom slučaju bili bi raspisani novi izbori, a Netanjahu bi ostao na funkciji vršioca dužnosti premijera.

Izrael je između 2019. i 2022. godine održao čak pet parlamentarnih izbora, jer političke stranke nisu uspjevale da postignu dogovor o formiranju stabilne vlade.

Lideri protesta francuskih učenika saopštili su da je Vlada ponudila paket prijedloga za prosvjetu kao odgovor na ulične proteste, ali su oni rekli da će nastaviti sa demonstracijama jer mjere nisu dovoljne za ispunjavanje zahtjeva.

Nakon sastanka sa Vladinim zvaničnicima, učenici su objavili da prijedlozi uključuju ograničavanje veličine pojedinih odjeljenja, kredite za renoviranje škola i zamjenu sistema prijema na univerzitete koji smatraju nepravednim.

“Nisu ispunjeni svi naši zahtjevi. Nastavićemo koliko god bude potrebno”, rekao je Luj Letublon, jedan od predstavnika srednjoškolaca.

Vlada za sada nije zvanično potvrdila da je dala ponudu demonstrantima.

Proteste su pokrenuli srdnjoškolci nezadovoljni stanjem škola i uslovima u učionicama, ali je prije devet dana nasilje zahvatilo gradove širom Francuske.

Pokret se od tada proširio i privukao sindikate i aktiviste “Žutih prsluka”. Predsjednik Emanuel Makron ranije je priznao da će vjerovatno ovog vikenda biti još nemira uoči većih protesta zakazanih za 5. novembar.

Amazonska prašuma jedna je od ključnih prirodnih odbrana od klimatskih promjena, ali njena budućnost i dalje je neizvjesna.

Politika Brazila može odlučiti hoće li se krčenje šuma zaustaviti ili će ogromni dijelovi ovog ekosistema nastaviti da nestaju.

Pobjeda Luiza Inasija Lule da Silve na predsjedničkim izborima u Brazilu ponovo je otvorila pitanje zaštite Amazone, koja ima presudnu ulogu u regulisanju globalne klime. Ekološke organizacije upozoravaju da bi promjene u politici zaštite životne sredine mogle imati posljedice daleko izvan granica ove južnoameričke zemlje.

Brazil obuhvata najveći dio Amazonske prašume, ogromnog ekosistema koji skladišti velike količine ugljenika i apsorbuje ugljen-dioksid iz atmosfere. Međutim, decenije sječe i krčenja šuma ozbiljno su ugrozile njenu sposobnost da ublažava posljedice klimatskih promjena, prenosi Mondo.

Prema pisanju Dojče velea (DW), stručnjaci smatraju da će budućnost Amazone zavisiti ne samo od obećanja političara nego i od konkretnih mjera, kontrole krčenja šuma i odnosa prema ekonomskim potrebama lokalnog stanovništva.

Bolsonarova politika ostavila duboke posljedice

Tokom predsjedničkog mandata Žaira Bolsonara, od 2019. do 2023. godine, oslabljene su institucije zadužene za zaštitu životne sredine, a nadzor nad krčenjem šuma postao je manje efikasan.

Procjenjuje se da je tokom te četiri godine uništeno 45.586 kvadratnih kilometara Amazonske prašume, što je površina veća od Danske.

– Zaštita životne sredine bila je zanemarena, a nivo nadzora nad krčenjem šuma i zagađenjem prirode generalno je znatno oslabio – rekao je Klaudio Forner iz berlinskog instituta „Klajmet analitiks“ (Climate Analytics).

Zbog toga su ekološke organizacije tokom izborne kampanje upozoravale na moguće posljedice eventualne pobjede Flavija Bolsonara, sina bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara.

Klaudio Anđelo, koordinator za međunarodnu politiku u mreži brazilskih nevladinih organizacija „Climate Observatory”, ocijenio je da bi njegova pobjeda mogla donijeti još radikalniji pristup zaštiti šuma.

– Ne želim da zvučim alarmistički, ali rekao bih da je nova Lulina pobjeda jedino što stoji između nas i nestanka Amazone – izjavio je Anđelo uoči izbora.

Lula smanjio krčenje šuma, ali problemi nisu nestali

Lula da Silva vratio se na vlast uz obećanje da će zaštititi prašumu, ojačati brazilsku agenciju za zaštitu životne sredine IBAMA i potpuno zaustaviti krčenje šuma do 2030. godine.

Tokom njegovog mandata krčenje šuma značajno je smanjeno. Prema podacima koje navodi DW, zabilježen je pad od 41 odsto u odnosu na period prethodne vlasti.

Ipak, zaštita Amazone nije jedini cilj brazilske vlade. Lula je istovremeno podržao planove za povećanje proizvodnje nafte, što je izazvalo kritike dijela ekološke zajednice.

Anđelo je odluku o odobravanju probnih bušenja nazvao izdajom Lulinog mandata, ali je njegove ukupne rezultate u klimatskoj politici ocijenio kao prilično impresivne.

Ovakav odnos prema zaštiti prirode pokazuje koliko je teško uskladiti ekološke ciljeve sa ekonomskim interesima jedne od najvećih svjetskih privreda.

Sporan prijedlog koji bi mogao promijeniti zaštitu zemljišta

Tokom kampanje pažnju stručnjaka privukli su i raniji prijedlozi Flavija Bolsonara koji se odnose na korišćenje zemljišta u Amazoniji.

On je 2019. godine, kao senator, predložio zakon koji bi vlasnicima zemljišta omogućio znatno slobodnije raspolaganje površinama pod izvornom vegetacijom. Prema tadašnjim pravilima, vlasnici zemljišta u toj oblasti morali su da očuvaju 80 odsto površine pod izvornom vegetacijom.

Ana Jang, direktorka Centra za životnu sredinu i društvo pri londonskom institutu Chatham House, upozorila je na značaj političkih poruka i sprovođenja zakona.

– Onog trenutka kada smanjite kapacitete za sprovođenje zakona, krčenje šuma raste – rekla je Jang.

Flavio Bolsonaro je tokom kampanje obećao da će do 2029. godine zaustaviti nezakonito krčenje šuma, godinu prije roka koji je postavio Lula. Međutim, Anđelo je izrazio sumnju da bi taj cilj bio ostvaren jačanjem kontrole.

Prema njegovoj ocjeni, postojala je mogućnost da se nezakonita sječa smanji promjenom propisa, odnosno tako što bi dio aktivnosti koje su ranije bile zabranjene postao legalan.

Zašto sudbina Amazone nije samo problem Brazila?

Amazonska prašuma ima mnogo širi značaj od očuvanja biljnog i životinjskog svijeta u Brazilu. Ona skladišti ogromne količine ugljenika i utiče na klimatske procese, zbog čega njeno propadanje može imati posljedice na globalnom nivou.

Naučnici upozoravaju da pojedini dijelovi Amazone već ispuštaju više ugljen-dioksida nego što ga apsorbuju. To dodatno pojačava zabrinutost da bi dalji gubitak šuma mogao oslabiti sposobnost ovog ekosistema da ublažava klimatske promjene.

Ipak, budućnost prašume ne zavisi samo od odluka donesenih u predsjedničkoj palati. Važnu ulogu imaju i životni uslovi stanovništva koje živi u toj oblasti.

Ana Jang ističe da su ljudima potrebni obrazovanje, zdravstvena zaštita i pristup sanitarnim uslugama. Zbog toga projekti infrastrukture, uključujući izgradnju puteva, mogu imati snažnu podršku lokalnih zajednica čak i kada nose rizik od uništavanja prirodnih staništa.

– Nemaju vremena da razmišljaju o tome. Ne zato što im nije stalo, nego zato što prije svega moraju da brinu o sopstvenom preživljavanju – zaključila je Jang.

Zaštita Amazone zato zahtijeva više od zabrana i političkih obećanja. Potrebno je pronaći način da se očuva jedan od najvažnijih ekosistema na planeti, a da stanovništvo istovremeno dobije uslove za dostojanstven život.

Mondo