Svijet
ŠTA OČEKUJE NAUKU U 2026 GODINI: Od leta ka Mjesecu do novih testova za rak
Novi sistemi vještačke inteligencije, drugačiji od današnjih, personalizovane promjene gena u cilju liječenja rijetkih genetskih poremećaja, novi testovi za otkrivanje raka, letovi ka Mjesecu i Marsu, okeansko bušenje, kao i nadogradnja Velikog hadronskog sudarača… Ovo su glavne naučne priče koje nas očekuju u 2026. godini.
Tako predviđa naučnica i naučna novinarka Mirjam Nadaf u tekstu za Nature, kao i u podkastu za ovaj naučni portal.
Vještačka inteligencija u službi nauke
“Naučna istraživanja zasnovana na vještačkoj inteligenciji (AI) ostvarila su velike skokove ove godine, i ona je tu da ostane. AI agenti koji integrišu nekoliko velikih jezičkih modela (LLM) za obavljanje složenih procesa u više koraka vjerovatno će se koristiti šire, neki od njih i uz minimalan ljudski nadzor. Naredna godina bi mogla donijeti čak i prve značajne naučne proboje koje je napravila AI. Međutim, intenzivnija upotreba mogla bi otkriti i ozbiljne propuste u nekim sistemima”, navela je ona i dodala:
“Ova godina donijeće i tehnike koje prevazilaze LLM modele, čija je obuka veoma skupa. Noviji pristupi se fokusiraju na dizajniranje malih AI modela koji uče iz ograničenog skupa podataka i mogu se specijalizovati za rješavanje specifičnih logičkih zagonetki. Ovi sistemi ne generišu tekst, već obrađuju matematičke prikaze informacija. Ove godine je jedan takav mali AI model pobijedio masivne LLM modele na testu logike”.
Personalizovane genske terapije
“2026. bi mogla donijeti pokretanje dva klinička ispitivanja za razvoj personalizovanih genskih terapija za djecu sa rijetkim genetskim poremećajima. Ovi napori su nastavak liječenja Kej-Džej Malduna, dječaka sa rijetkim metaboličkim poremećajem koji je primio CRISPR terapiju prilagođenu ispravljanju njegove specifične mutacije koja izaziva bolest”, napisala je Mirjam Nadaf i dodala:
“Drugi tim se nada da će 2026. godine započeti slično ispitivanje za genetske poremećaje imunosistema.“
Testovi za rak
“Očekuje se da će britansko kliničko ispitivanje testa krvi koji otkriva oko 50 vrsta karcinoma prije pojave simptoma objaviti rezultate ove godine. Test skenira fragmente DNK koje ćelije raka ispuštaju u krv i može precizno da odredi vrstu tkiva ili organ iz kojeg signal dolazi. U ispitivanju je učestvovalo više od 140.000 ljudi, a ako rezultati budu obećavajući, britanske zdravstvene vlasti planiraju da uvedu ovaj alat u bolnice širom zemlje”, navela je autorka..
Gužva na Mjesecu
Ona podsjeća da će ove godine biti ubrzane misije na Mjesec. Misija NASA Artemis II trebalo bi da pošalje 4 astronauta na let do orbite Mjeseca. Ovaj planirani desetodnevni let bio bi prva misija s ljudima do Mjeseca od 1970-ih godina i priprema za narednu misiju slijetanja ljudi na lunarnu površinu.
“Kina takođe priprema lansiranje u nizu svojih lunarnih sondi Čang’e-7 u avgustu. Misija će koristiti letjelicu tipa skakač sa sposobnošću ublažavanja udara. Cilj je slijetanje blizu južnog pola, regiona punog stijena i kratera, poznatog po tome što je veoma zahtjevan za slijetanje“, napisala je Nadaf.
Marsovi sateliti
Istraživači se, dodaje, okreću i ka Marsu. Japan planira da lansira prvu misiju do dva satelita Crvene planete – Fobosa i Dejmosa, a svemirski brod trebalo bi da prikupi uzorke sa površine Fobosa i donese ih na Zemlju 2031.
Takođe, Evropska svemirska agencija planira da lansira PLATO, satelit za lov na planete, krajem godine. Sa 26 kamera, on će pratiti 200.000 zvijezda i identifikovati “Zemljine blizance” sa temperaturama koje dozvoljavaju vodu u tečnom stanju. Osim toga, indijska prva solarna misija, Aditja-L1, posmatraće Sunce tokom solarnog maksimuma, vrhunca ciklusa od oko 11 godina.
“Buši, samo buši”
“Očekuje se da će kineski brod za okeansko bušenje Meng Šiang krenuti na svoju prvu naučnu ekspediciju. Brod je dizajniran da buši do 11 kilometara kroz okeansku koru do Zemljinog omotača i prikuplja uzorke. Ovaj rad će pomoći istraživačima da saznaju kako se formira okeansko dno i šta pokreće njegovu tektonsku aktivnost”, napisala je Mirjam Nadaf i dodala:
“Kao uzbudljiv događaj za fizičare, Veliki hadronski sudarač (LHC) u CERN-u trebalo bi da bude značajno nadograđen 2026. godine. LHC će sudariti svoje posljednje čestice u naredne tri godine prije nego što se ugasi radi instalacije mašine monstruoznog intenziteta, poznate kao High-Luminosity LHC, koja će početi sa radom 2030. godine. U međuvremenu, Nacionalna akceleratorska laboratorija Fermi (Fermilab) u Bataviji nada se da će u aprilu završiti izgradnju Mu2e detektora. Eksperiment će testirati da li muon, misteriozna i izuzetno kratkovječna subatomska čestica, može da se pretvori u elektron bez stvaranja dodatnih čestica. Očekuje se da će prikupljanje podataka početi 2027”, prenosi Telegraf.
Svijet
PUBLIKA POSLALA JASNU PORUKU: Zvižduci za Trampa i Infantina poslije finala
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i predsjednik FIFA Đani Infantino izviždani su prilikom izlaska na teren tokom ceremonije dodjele medalja nakon finala Svjetskog prvenstva u kojem je Španija pobijedila Argentinu rezultatom 1:0.
Negodovanje s tribina pojačalo se u trenutku kada su dvojica zvaničnika izašla pred publiku na stadionu “MetLife” u Nju Džersiju, a prema izvještajima iz Bijele kuće, nivo buke na stadionu osjetno je porastao upravo u tom trenutku.
Tramp je utakmicu pratio iz VIP lože zajedno s Infantinom, španskim kraljem Felipeom VI, kanadskim premijerom Markom Karnijem i predsjednicom Meksika Klaudijom Šejnbaum.
Nakon što je zajedno s predsjednikom FIFA uručio pehar kapitenu Španije Rodriju, američki predsjednik nakratko je ostao na pobjedničkom podijumu dok su fudbaleri slavili osvajanje titule, prije nego što ga je Infantino usmjerio u stranu kako bi reprezentacija mogla nesmetano proslaviti uspjeh.
Tramp je tako postao prvi aktuelni predsjednik SAD koji je prisustvovao finalu Svjetskog prvenstva odigranom na američkom tlu, ali je njegovo pojavljivanje izazvalo podijeljene reakcije među navijačima.
Svijet
OTKRIO PLATNU LISTU: Evo koliko mjesečno zarađuje ljekar specijalizant u Njemačkoj
Plata ljekara u Njemačkoj često je tema rasprava, a jedan specijalizant sada je pokazao koliko zaista zaradi, uključujući dežurstva i prekovremeni rad.
Naime, ljekar koji je na drugoj godini specijalizacije odlučio je da javno pokaže svoju platnu listu i detaljno objasni koliko zaradi tokom jednog prosječnog mjeseca.
“Na drugoj sam godini specijalizacije i moja osnovna bruto plata iznosila je 5.945,86 evra”, rekao je na početku videa u kojem je prikazao svoju platnu listu.
Osnovna plata samo dio ukupne zarade
Međutim, osnovna plata tek je dio ukupne zarade. Tokom marta odradio je četiri dežurstva, tri tokom radne sedmice i jedno vikendom. To je uključivalo tri smjene od čak 24 časa, kao i jednu smjenu u trajanju od 14 i po časova. Istovremeno je tokom tog mjeseca iskoristio i sedmicu godišnjeg odmora.
“Zbog dežurstava sam odradio dodatnih 74 i po časa, povrh svog redovnog radnog vremena od 8 do 16.30 časova”, pojasnio je.
Bruto plata 8.739 evra
Kada su obračunati svi dodaci za dežurstva, njegova ukupna bruto mjesečna plata porasla je na 8.739 evra. Ipak, veliki dio tog iznosa odlazi na poreze i doprinose.
“Na kraju nisam dobio 8.739 evra. Na račun mi je leglo 5.007 evra. To je moja prosječna neto plata kao ljekara na drugoj godini specijalizacije u Njemačkoj”, rekao je, prenosi Dnevno.hr.
Njemački ljekari su među najplaćenijima u Evropi, ali njihove plate dolaze uz veliku odgovornost i izrazito zahtjevne uslove rada.
Specijalizanti često rade višečasovna dežurstva, vikende i praznike, a u mnogim bolnicama hronično nedostaje medicinskog osoblja, zbog čega su prekovremeni časovi gotovo svakodnevica. Upravo zato osnovna plata rijetko predstavlja konačnu mjesečnu zaradu, jer značajan dio prihoda dolazi od dodataka za noćni rad, dežurstva i rad neradnim danima.
Ljekari natprosječno plaćeni
Njegovih nešto više od 5.000 evra neto mjesečno znatno je iznad prosječne njemačke plate. Prosječna neto primanja zaposlenih u Njemačkoj kreću se oko 2.800 do 3.000 evra mjesečno, što znači da ljekar na specijalizaciji zarađuje gotovo dvostruko više od prosjeka.
S druge strane, treba uzeti u obzir i znatno više troškove života, naročito u većim gradovima poput Minhena, Frankfurta ili Hamburga, gdje su kirije i svakodnevni troškovi među najvišima u Evropi.
Svijet
NOVA TAJNA DREVNOG EGIPTA: Arheolozi pronašli tri grobnice stare više od 3.000 godina
Arheolozi u Egiptu pronašli su tri grobnice uklesane u stijeni koje datiraju iz perioda Novog kraljevstva (1550-1069. prije nove ere).
Prema riječima generalnog direktora Područja antikviteta Sakare Amra El-Tajeba, grobnice su pripadale trojici zvaničnika, uključujući visokog administrativnog i vojnog zvaničnika iz ranog Novog kraljevstva, glavnog trgovca kuće Ptah i nadzornika kuće.
Grobnice su otkrivene u nekropoli Bubasteion u Sakari, zapadno od Kaira, a egipatsko Ministarstvo turizma i antikviteta je saopštilo da sadrže hijeroglifske natpise i važne arheološke ostatke.
Generalni sekretar Vrhovnog savjeta za starine Egipta Hišam Eleiti rekao je da ovo otkriće ukazuje na identitet i istoriju vlasnika grobnica i pruža novi uvid u egipatsko društvo tokom Novog kraljevstva, prenosi Sinhua.
-
Društvo2 dana agoPLATA IZ SNOVA: Radnik iz Banjaluke za mjesec dana zaradio 288.412 KM
-
Politika12 sati agoKO JE SLJEDEĆI NA DODIKOVOJ LISTI ZA ODSTREL? Unutrašnji obračuni u SNSD-u koji se više ne mogu sakriti.
-
Politika1 dan agoGOSPODAR PRAZNIH SELA: Mit o vođi i stvarnost koja neumoljivo odlazi
-
Hronika11 sati agoNATAŠA MILJANOVIĆ ZUBAC IZNIJELA TEŠKE OPTUŽBE! Tvrdi da je dokumentaciju predala tužilaštvu i poručuje: “Čekam hapšenja”
-
Politika13 sati agoBORENOVIĆ OŠTRO OSUDIO NAPAD: Nasilje nad srpskim povratnicima ne smije ostati nekažnjeno
-
Društvo2 dana agoUIO OBJAVILA LISTU: Ovo je firma iz Republike Srpske među najvećim poreskim dužnicima
-
Društvo2 dana agoNESVAKIDAŠNJI ULOV: Trebinjac za jedan dan uhvatio tri zmije, jedna duža od dva metra
-
Politika14 sati agoKO ĆE ODGOVARATI? Vučkovac: Četiri godine čekanja, stotine djece ostale bez mjesta u vrtiću u Prijedoru
