Connect with us

Politika

KAMIONI STOJE NA PRELAZIMA: Šteta 100 miliona evra dnevno

U toku je blokada više od 20 teretnih prelaza zbog neadekvatne reakcije EU po pitanju tretmana profesionalnih vozača u Šengenskoj zoni.

Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež obišao je jutros granični prelaz Batrovci, gdje više od 50 kamiona blokira teretni saobraćaj i ukazao da direktna šteta od blokada prelaza i izvoza iz čitavog Zapadnog Balkana iznosi oko 100 miliona evra dnevno.

– To je samo šteta kada je u pitanju izvoz robe. Na to treba dodati da svaka proizvodna kompanija ima penale i kazne zbog neisporučene robe između 10.000 i 50.000 evra dnevno. Ima oko 10.000 kompanija koje izvoze samo iz Srbije u EU, onda se može doći do zaista velikih brojki – rekao je Čadež za Tanjug.

Naveo je da je za razliku od nekih raniji velikih kriza dobavljačkih lanaca, poput one izazvane kovid pandemijom ili nesrećom velikog tankera u Sueckom kanalu, trenutnu dobavljačku krizu izazvala nefleksibilnost evropske birokratije.

Čadež je kazao da više od dvije godine privrednici sa prostora cijelog Zapadnog Balkana, iz Srbije, Sjeverne Makedonije, Albanije, Crne Gore ujedinjeni ukazuju Evropi da je ovo veliki problem, kao i da kompanije iz EU koje proizvode u Zapadnom Balkanu ukazuju na to, ali da se rješenja ne nalaze.

– Sad imamo paradoksalnu situaciju u kojoj Evropa i evropske kompanije same sebe koče ili blokiraju – rekao je Čadež.

Dodao je da su kompanije veoma zabrinute zbog trenutne krize i da je zato došao sa predsjednikom Njemačko-srpske komore Filipom Simovićem.

– Tokom ove dvije godine nismo imali nijedno rješenje. U posljednjih sedam dana devet vozača je uhapšeno samo u Njemačkoj. Evropska pravila se odnose na vozače kao i na emigrante u pokušaju i to dovodi praktično i do zastoja cijele evropske privrede, ne govorimo samo o Zapadnom Balkanu – rekao je Čadež.

Na pitanje da li očekuje reakciju EU i da se izađe u susret zahtjevima koje traže prevoznici Zapadnog Balkana, Čadež je rekao da se nada da će evropska administracija, koja nije imala sluha za privrednike i kompanije iz Beograda, Prištine, Tirane, Sarajeva, Banjaluke, imati sluha da čuje velike kompanije u državama članicama koje se, kako kaže, u ovoj situaciji obraćaju svojim vladama.

– Nadam se da će imati sluha da jednostavno ne ubiju svoju sopstvenu privredu, ovo i nije stvar samo naših kompanija i naših prevoznika. Prevoznici su se odlučili na ovu mjeru koja je krajnja nužda, ali sluha nije bilo. Posljednje dvije godine smo uglavnom dobijali samo neke izgovore da su to pravila, da je to jednako napravljeno za cijelu Šengen zonu – rekao je Čadež.

Prevoznici zemalja Zapadnog Balkana započeli su u ponedjeljak u podne blokade drumskog transporta na teretnim prelaza sa zemljama Šengena zbog neadekvatne reakcije Evropske komisije i zemalja Šengena po pitanju tretmana profesionalnih vozača i ograničavanje boravka njima na teritoriji Šengena tokom svakodnevnih radnih aktivnosti.

Najavljeno da će prevoznici proširiti blokadu na još dva granična prelaza na istoku Srbije, nakon što su pojedini ruski prevoznici pokušali da zaobiđu postojeće blokade koristeći prelaze koji se ranije nisu koristili ili su bili u minimalnoj upotrebi.

Riječ je o alternativnim graničnim prelazima sa Bugarskom – Mokranje, u blizini Negotina i Ribarci, u blizini Bosilegrada.

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno