Connect with us

Svijet

TENZIJE NA GRANICI EVROPE I RUSIJE: Most prijateljstva pod bodljikavom žicom

Dok se rat u Ukrajini približava četvrtoj godini, estonski pogranični grad Narva sve češće se spominje kao potencijalna tačka budućih napetosti između NATO i Rusije.

Reportaže AFP-a i analiza Newsweeka ukazuju da ovaj grad simbolizuje i vojnu ranjivost i ekonomsku zavisnost Evrope.

Grad pod sjenkom dvije tvrđave
Narvu i ruski Ivangorod dijeli rijeka Narva, preko koje se nalaze dvije srednjovjekovne tvrđave – estonska i ruska – okrenute jedna prema drugoj. Između njih je Most prijateljstva, izgrađen tokom Hladnog rata, koji danas na estonskoj strani okružuju bodljikava žica i betonske protivoklopne prepreke poznate kao „zmajevi zubi“.

Kako prenosi AFP, regionalni komandant estonske granične policije Eerik Purgel nazvao je ime mosta „pomalo ironičnim“, s obzirom na aktuelnu bezbjednosnu situaciju.

Na estonskoj strani vijore se zastave Estonije, Evropske unije i NATO, ali atmosfera u gradu je, prema riječima gradonačelnice Katri Raik za AFP, „sumorna“.

„Ovdje, na rubu Evrope, rat se osjeća drugačije. Rusiju preko granice gledamo svaki dan“, rekla je Raik.

Industrijska ranjivost Evrope
Narva je nedavno dospjela u fokus i zbog otvaranja fabrike magneta od rijetkih zemnih elemenata, koju je Evropska komisija predstavila kao najveću takvu fabriku u Evropi. Prema pisanju Newsweeka, projekat ima strateški značaj jer EU trenutno uvozi više od 90 odsto takvih magneta iz Kine.

Rijetki zemni elementi ključni su za proizvodnju električnih vozila, vjetroturbina, mikroelektronike i savremenih vojnih sistema. Evropska komisija priznaje da Unija gotovo u potpunosti zavisi od uvoza ovih materijala.

Time Narva postaje simbol dvostruke zavisnosti Evrope – od američke bezbjednosne zaštite i od kineskih industrijskih lanaca snabdijevanja.

Demografija kao potencijalna slabost
Narva ima oko 50.000 stanovnika, a većinu čine rusofoni. Prema dostupnim podacima, oko polovine stanovništva su estonski državljani, dok značajan dio ima rusko državljanstvo ili je bez državljanstva.

Njemački politolog Carlo Masala upozorio je, u izjavama koje prenosi AFP, da bi status ruskih državljana u Estoniji mogao biti iskorišćen u propagandne svrhe Moskve, uz narativ o zaštiti ugroženih manjina.

U tom kontekstu, pojedini analitičari, kako navodi Newsweek, spekulišu da bi Narva mogla biti potencijalna „baltička verzija Donbasa“, iako estonske vlasti takve scenarije odbacuju.

Siva zona tenzija
Estonija je od 2014. godine prijavila više povreda vazdušnog prostora od strane Rusije. Prema estonskim zvaničnicima, u septembru 2025. tri ruska borbena aviona MiG-31 ušla su u estonski vazdušni prostor u blizini ostrva Vaindloo.

Takođe su zabilježeni incidenti na rijeci Narvi i u Baltičkom moru, uključujući navode o uklanjanju navigacionih plutača i ometanju GPS signala. Estonske vlasti su pojedine incidente opisale kao moguće hibridne operacije.

Simbol šireg preispitivanja
Tema Narve uklapa se u širi kontekst rasprava o bezbjednosti Evrope, koje će biti dio agende Bezbjednosne konferencije u Minhenu. Prema dokumentima pripremljenim za konferenciju, Evropa se suočava sa potrebom veće strateške autonomije, posebno u svjetlu promijenjenih transatlantskih odnosa.

Iako je malo vjerovatno da bi Narva bila meta otvorenog vojnog sukoba, stručnjaci ističu da je riječ o gradu koji utjelovljuje sve ključne dileme savremene Evrope – bezbjednosne, energetske i industrijske.

U tom smislu, kako navodi AFP, Narva nije samo udaljeni pogranični grad, već mjesto gdje se susreću geopolitičke ambicije i realne bezbjednosne brige.

Related Topics:

Svijet

“ZATVARAJTE GRANICE”: Haos bukti Evropom, nakon Francuske, EKSPLOZIVNI NEMIRI u još jednoj metropoli

U Francuskoj je tokom vikenda uhapšeno gotovo 2.400 ljudi, dok je u sukobima povrijeđeno gotovo 1.000 pripadnika policije i žandarmerije.

Nasilni protesti koji su tokom vikenda zahvatili Francusku proširili su se i na Italiju, gdje je u Milanu drugu noć zaredom došlo do sukoba demonstranata i policije.

Izgrednici su razbijali izloge, pljačkali prodavnice i uništavali imovinu, dok je policija intervenisala suzavcem i vodenim topovima.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni sazvala je hitan bezbjednosni sastanak.

Nemiri u Milanu počeli su u subotu, tokom protesta zbog visokih troškova života, a nastavljeni su i u nedjelju.

Maskirani demonstranti bacali su predmete na policijska vozila, prevrtali kante za smeće i oštećivali bicikle i skutere. Opljačkan je i supermarket u blizini čuvene milanske katedrale. Slični incidenti zabilježeni su u Bolonji i Torinu, prenosi britanski Dejli mejl.

Gradonačelnik Milana Đuzepe Sala izjavio je da je vidio razbijene izloge, opljačkane prodavnice i preplašene građane.

– Veoma sam zabrinut jer je riječ o novoj pojavi koja je povezana i sa međunarodnim okolnostima, što dodatno podstiče njeno širenje – rekao je Sala.

Premijerka Meloni osudila je nasilje, nazvavši izgrednike nasilnicima koji koriste proteste kao izgovor za širenje haosa i napade na policiju.

– Protestovanje je pravo. Uništavanje naših gradova nije – poručila je na društvenoj mreži Iks.

„Ovo je urbani rat“
Potpredsjednik Vlade Italije Mateo Salvini opisao je događaje kao „urbani rat“.

U Francuskoj je tokom vikenda uhapšeno gotovo 2.400 ljudi, dok je u sukobima povrijeđeno gotovo 1.000 policajaca i pripadnika žandarmerije, od kojih je sedam zadobilo teške povrede.

Snimci koje je objavio britanski Dejli mejl prikazuju desetine maskiranih mladića kako provaljuju u luksuzne prodavnice i odnose skupu robu. Na meti su se našli butici brendova „Luj Viton“, „Kristijan Dior“ i „Roleks“.

U Marseju je grupa izgrednika metalnim vratima pokušala da razbije izlog prodavnice „Luj Viton“, nakon čega su nasilnici pokušali nogama da probiju ulaz. Na kasnijim snimcima vidi se gotovo potpuno ispražnjena prodavnica, sa razbacanim dijelovima inventara i razbijenim staklom.

U pariskoj prodavnici „Kristijan Dior“ razbijena su staklena vrata, a ostaci luksuznih proizvoda bili su razbacani po podu. U Marseju su ukradeni i satovi „Roleks“, dok su se na oštećenim izlozima pojavili grafiti sa porukama krajnje ljevice.

Pljačke su zabilježene i u prodavnicama mobilnih telefona u Parizu, kao i u objektima povezanim sa fudbalskim klubom Lil.

Zašto su buknuli protesti
Protesti su počeli prije mjesec dana zbog nedostatka nastavnika i drugog školskog osoblja, ali su prerasli u širi pokret protiv rasta troškova života. Tokom vikenda na ulice je izašlo oko pola miliona ljudi.

U Parizu su grupe maskiranih izgrednika provaljivale u luksuzne prodavnice, uključujući butike „Kristijan Dior“ i „Luj Viton“, iz kojih su odnosili skupu odjeću i nakit. Na meti su se našle i prodavnice sportske obuće i pametnih telefona.

Francuski predsjednik Emanuel Makron optužio je za nasilje podstrekače iz krajnje lijevih grupa, kojima su se, prema njegovim riječima, pridružili brojni kriminalci.

– Ništa to ne opravdava, ništa to ne objašnjava i ništa to ne može da opravda. Oni koji su pljačkali moraće da nadoknade štetu, a oni koji su pokušali da sruše Republiku biće pozvani na odgovornost – poručio je Makron u televizijskom obraćanju u nedjelju uveče.

Uprkos njegovom obraćanju, izgrednici su se ponovo okupili na ulicama Pariza, podizali barikade i sukobljavali se sa policijom. Jedan od demonstranata izjavio je da zahtijevaju Makronovu ostavku.

Tramp poziva na zatvaranje granica

Na nasilje u Francuskoj reagovao je i američki predsjednik Donald Tramp, koji je za nemire okrivio imigraciju.

– Francuska gori! Imigracija ljudi iz potpuno drugačijeg svijeta, ljudi koji u srcima nose mržnju, razorila je tu nekada veliku zemlju – napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

– Zatvorite svoje granice i preuzmite kontrolu prije nego što bude prekasno! – dodao je američki predsjednik.

Protesti su tokom vikenda održani i u Portugalu, gdje su se građani okupili na trgu Rosio u Lisabonu zbog visokih kirija, nedostatka stanova i niskih plata. Demonstranti su zahtijevali povećanje plata i penzija, kao i mjere za ublažavanje troškova stanovanja i goriva, prenosi Jutarnji list.

Nastavi čitati

Svijet

NESVAKIDAŠNJI POTEZ GIGANTA: BMW radnicima nudi i više od 650.000 evra da daju otkaz

Njemački automobilski gigant BMW pojedinim zaposlenima nudi otpremnine veće od 650.000 evra kako bi dobrovoljno napustili kompaniju.

Interesovanje za odlazak toliko je veliko da je interni portal na kojem zaposleni mogu provjeriti svoje ponude privremeno prestao da radi. BMW je u međuvremenu privremeno zaustavio program kako bi obradio pristigle zahtjeve.

Prema informacijama njemačkog Handelsblatta, pojedini zaposleni mogu dobiti više od 650.000 evra (oko 1,27 miliona KM) za sporazumni raskid ugovora o radu. Riječ je o izuzetno visokim otpremninama, čak i za njemačku automobilsku industriju, prenosi Seebiz.

Takvi iznosi nisu pravilo, nego se odnose na pojedinačne slučajeve. BMW nije želio da potvrdi konkretne iznose, uz objašnjenje da ne komentariše pojedinačne ugovore sa zaposlenima.

Zaposleni navalili na portal, sistem nije izdržao

BMW je 8. oktobra pokrenuo program dobrovoljnih odlazaka. Desetine hiljada zaposlenih dobile su obavještenja da putem internog portala mogu provjeriti koliko bi im kompanija platila da odu.

Odziv je bio toliko veliki da portal nije izdržao opterećenje i privremeno je prestao da radi.

BMW je potvrdio izuzetno veliko interesovanje zaposlenih za ponuđene uslove, ali nije zvanično potvrdio da je upravo navala uzrokovala tehničke probleme.

Prema izvještajima njemačkih medija, kompanija je nekoliko dana nakon pokretanja privremeno zaustavila program kako bi obradila pristigle zahtjeve. Nije poznato kada će ponovo omogućiti nove prijave.

Planiraju ukinuti 8.000 radnih mjesta

BMW do kraja 2027. godine namjerava ukinuti oko 8.000 radnih mjesta širom svijeta. Program dobrovoljnih odlazaka u Njemačkoj namijenjen je za približno 40.000 zaposlenih, prvenstveno onih u administraciji, menadžmentu, istraživanju i razvoju.

Zaposleni koji neposredno rade u proizvodnji nisu obuhvaćeni tim programom.

Visina otpremnine zavisi prvenstveno od plate i godina provedenih u kompaniji. BMW zaposlenima nudi i dodatne premije ako pristanu da odu ranije.

Prema dokumentima u koje je Handelsblatt imao uvid, predviđeni su datumi odlaska 31. marta i 31. oktobra 2027. godine.

Otpremnine se mogu isplatiti odjednom ili u ratama, a zaposleni pod određenim uslovima mogu dio novca usmjeriti u penzionu štednju.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP SPREMA PLAN KOJI MIJENJA SUDBINU SVIJETA: Razgovara sa Putinom i Đinpingom, tvrdi da je SVE TO SRAMOTA

Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je iznenadne pregovore sa rukovodstvima u Moskvi i Pekingu o globalnoj denuklearizaciji. Kako prenosi novinska agencija Rojters, pozivajući se na Trampov intervju za televiziju „Njuzmaks“, Vašington sa dvije velesile pregovara o razoružanju najvećih svjetskih nuklearnih arsenala.

Sve ovo je sramota, jer bih veoma pozdravio denuklearizaciju, ako je to moguće. Ali mi već razgovaramo sa Rusijom o tome, a takođe razgovaramo i sa Kinom o denuklearizaciji – izjavio je predsjednik SAD, a prenosi Rojters.

Osim toga, „Njuzmaks“ je potvrdio da je Tramp o ovoj temi već direktno razgovarao sa kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom.

Tramp je takođe upozorio na ubrzano širenje kineskog arsenala i prognozirao da bi Kina mogla da se izjednači sa SAD na nuklearnom planu u narednih pet godina.

Sporazum je istekao: Svijet bez ograničenja za najopasnije oružje

Ove izjave dolaze u trenutku velike geopolitičke nesigurnosti. Početkom godine konačno je istekao sporazum Novi START, potpisan 2010. godine, o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja, nakon što je isteklo petogodišnje produženje koje su dogovorili bivši predsjednik Džo Bajden i ruski predsjednik Vladimir Putin.

Bez novog sporazuma koji bi ga naslijedio, trenutno ne postoje obavezujuća ograničenja za strateške nuklearne arsenale SAD i Rusije.

Ko ima najviše atomskih bojevih glava?

Prema najnovijim podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), Rusija raspolaže sa najviše uskladištenih nuklearnih bojevih glava – ukupno 5.420.

Slijede je SAD sa 5.042, dok Kina, koja se ubrzano naoružava, trenutno ima 620 nuklearnih bojevih glava

Nastavi čitati

Aktuelno