Connect with us

Politika

CURE INFORMACIJE SA SJEDNICE PREDSJEDNIŠTVA SDS-A! Šarovićev nasljednik biće izabran u januaru 2023.

Nasljednik Mirka Šarovića na čelu SDS trebalo bi da bude izabran najkasnije do kraja januara sljedeće godine, a to će najvjerovatnije biti neko od načelnika opština iz redova najveće opozicione stranke u Srpskoj koji ostvaruju dobre izborne rezultate.

Kako za Srpskainfo otkrivaju izvori iz vrha SDS, na prošlonedjeljnoj sjednici Predsjedništva stranke, kada su dosadašnji lider SDS i svi članovi tog tijela podnijeli ostavke zbog loših rezultata na nedavno održanim opštim izborima, nije bilo previše “zle krvi”, niti su, iako je možda bilo očekivano, “pljuštale” međusobne optužbe za izborni debakl stranke.

Izvori našeg portala otkrivaju da je jedini član Predsjedništva SDS, koji nije prisustvovao sjednici održanoj u četvrtak, bio bivši stranački šef Vukota Govedarica, koji je, kako navode, ostavku na mjesto člana Predsjedništva SDS podnio nekoliko dana ranije.

– Sjednica Predsjedništva je neočekivano mirno prošla, a dogovoreno je da izbori za novo stranačko rukovodstvo idu po što ubrzanijoj proceduri. Redovni unutarstranački izbori svakako bi trebalo da počnu u decembru, a zbog ove situacije svima u interesu bilo bi da se novi predsjednik SDS izabere do kraja januara sljedeće godine. Dok to ne bude urađeno, Glavni odbor stranke, koji bi predstojeće subote trebalo da se održi u Banjaluci, odlučiće o tome da li će Šarović obavljati funkciju predsjednika u tehničkom mandatu do izbora novog predsjednika, ili će rukovođenje stranke biti povjereno nekom privremenom tijelu – kažu naši sagovornici.

Jedan od članova Predsjedništva SDS koji su u četvrtak kolektivno podnijeli ostavku, Đorđe Milićević, za Srpskainfo je potvrdio da će Glavni odbor 12. novembra najvjerovatnije donijeti odluku o raspisivanju unutarstranačkih izbora.

– Izbori treba da idu hitno, u naredna dva mjeseca – rekao je Milićević.

Inače, što se tiče mogućih kandidata za novog predsjednika SDS, sagovornici Srpskainfo iz vrha te partije, koji su insistirali na anonimnosti, tvrde nam da o tome nije bilo ni riječi na posljednjoj sjednici stranačkog Predsjedništva.

– Postoje određeni nagovještaji ko bi sve mogao da uđe u uži izbor za Šarovićevog nasljednika, ali o tome još nema ništa konkretno. Manje-više je poznato da je za tu funkciju zainteresovan aktuelni predsjednik Glavnog odbora SDS, Milan Miličević, da bi vođenje SDS rado preuzeo i dosadašnji Šarovićev zamjenik, Milan Radović, da se u stranačkim kuloarima spekuliše da je za mjesto predsjednika SDS opasno “zagrizao” i Darko Babalj. U nekim kombinacijama pominju se i Ljubiša Petrović, aktuelni gradonačelnik Bijeljine, zatim načelnik Šamca Đorđe Milićević, načelnik opštine Brod Zoran Vidić, načelnik Lopara Rado Savić. Na kraju će, vjerovatno, Šarovićev nasljednik biti baš neko od tih ljudi iz vrha stranke, koji ostvaruju izborne uspjehe na lokalnom nivou – tvrde naši izvori.

Prema važećem Statutu SDS, kandidat za predsjednika stranke može biti član SDS koga predloži najmanje pet gradskih, odnosno opštinskih odbora ili najmanje 50 članova Skupštine SDS, koji stranačkoj skupštini podnose planirani program rada. Listu kandidata za predsjednika SDS utvrđuje Izborna komisija.

– Za predsjednika SDS izabran je kandidat koji dobije natpolovičnu većinu glasova prisutnih članova Skupštine SDS. Ukoliko niti jedan od kandidata nije dobio potrebnu većinu, ponoviće se glasanje za dva kandidata koja su dobila najveći broj glasova. Kandidat koji u drugom krugu dobije više glasova izabran je za predsjednika SDS – navodi se u Statutu SDS.

Kako saznaje Srpskainfo, Mirko Šarović je na sjednici Predsjedništva SDS tražio garancije da će, nakon podnošenja ostavke na mjesto stranačkog šefa, biti izabran za delegata u Domu naroda BiH. Međutim, kako tvrde naši izvori, Šarović je dobio negativan odgovor i nema osnova da se nada novoj funkciji o trošku države. Naročito ne nakon što je otišao u penziju i uzeo otpremninu iz budžeta BiH, a potom izgubio izbore za srpskog člana Predsjedništva BiH sa oko 103.000 glasova razlike.

SRPSKA INFO

Related Topics:

Politika

SNAŽAN RAST U PRIJEDORU! PSS podijelio 300 novih članskih karata, više od 500 članova pristupilo u samo nekoliko mjeseci

U Prijedoru je sinoć održana svečana dodjela 300 novih članskih kartica Pokreta Sigurna Srpska (PSS). Ovim događajem nastavljen je trend ubrzanog širenja organizacije u ovom gradu, čime je PSS u Prijedoru za svega nekoliko mjeseci okupio više od 500 novih članova.

Predsjednik Gradskog odbora PSS Prijedor Svetozar Vučkovac istakao je da je ovo drugi put u kratkom periodu da organizuju masovnu podjelu članskih karata, nakon što je prije par mjeseci podijeljeno prvih 200.

“Ovo je samo jedan pokazatelj da naša gradska organizacija raste, da smo atraktivna politička opcija i da nam se pridružuje sve više sugrađana. Pokret Sigurna Srpska unio je novu dinamiku na političku scenu. Svaka nova članska karta za nas predstavlja odgovornost više da radimo još bolje i efektivnije. Siguran sam da ćemo nakon izbora biti nezaobilazan faktor”, poručio je Vučkovac.

Potpredsjednik PSS-a Igor Radojičić naglasio je da se pokret intenzivno širi u Potkozarju i čitavoj Republici Srpskoj, te da Prijedor zauzima važno mjesto u tom procesu.

“Jak pokret potreban je Prijedoru, a jak Prijedor potreban je pokretu. Ovaj grad treba probuditi i pokrenuti, a velika nova politička snaga poput Pokreta Sigurna Srpska je upravo ono što mu je bilo potrebno. Veliki odziv građana i stalni rast na ovom prostoru potvrđuju da ćemo u oktobru ostvariti rezultat koji će nas pozicionirati kao dominantnu političku snagu”, izjavio je Radojičić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska najavljuju nastavak aktivnosti na terenu i dalju izgradnju stranačke infrastrukture širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ TRAŽI ZAŠTITU DOMAĆE PROIZVODNJE: „Moramo uvesti carinu na male pošiljke sa Temua“

Narodni poslanik PDP/PSS-a Bojan Kresojević pokrenuo je inicijativu prema Savjetu ministara BiH kojom traži uvođenje fiksne carine od šest KM na svaku pošiljku vrijednosti manje od 300 KM, po uzoru na novu mjeru Evropske unije.

Kresojević smatra da je zaštita domaće proizvodnje danas važnija nego ikada, posebno zbog sve većeg uvoza i ekspanzije velikih internet platformi poput Temua.

„Prije 10 godina u diplomskom radu pisao sam o zaštiti domaće proizvodnje. Ova tema nikada nije bila aktuelnija nego danas. Domaća proizvodnja pada, a uvoz cvjeta“, naveo je Kresojević.

Po uzoru na novu mjeru Evropske unije

Prema njegovoj inicijativi, za svaku pošiljku vrijednosti manje od 300 KM bila bi uvedena fiksna carina od šest KM.

Kresojević se pri tome poziva na novu mjeru Evropske unije koja je stupila na snagu 1. jula 2026. godine. EU je uvela privremenu fiksnu carinu od tri evra na robu male vrijednosti koja se uvozi iz trećih zemalja, za pošiljke do 150 evra.

Cilj evropske mjere je, između ostalog, da se smanji prednost koju prodavci izvan EU imaju zbog ranijeg oslobađanja malih pošiljki od carine i da se obezbijedi ravnopravnija konkurencija domaćim kompanijama.

„Platforme zloupotrebljavaju carinski sistem“

Kresojević navodi da su pošiljke manje vrijednosti ranije bile oslobođene carine prvenstveno iz praktičnih razloga, kako bi se smanjili administrativni troškovi carinskih procedura.

Međutim, prema njegovom mišljenju, upravo je takav sistem otvorio prostor velikim internet platformama da svoje poslovanje zasnivaju na ogromnom broju pojedinačnih malih pošiljki.

„Naime, pošiljke do 300 KM su iz praktičnih razloga oslobođene carine da bi se smanjili administrativni troškovi, a ove platforme su se fokusirale samo na male pošiljke oslobođene carine“, naveo je Kresojević.

On smatra da takva praksa ugrožava domaće proizvođače i trgovce.

„Temu i slične platforme zloupotrebljavaju carinski sistem i guše domaću proizvodnju“, poručio je Kresojević.

„Koga će ministar podržati – Kineze ili Srbe?“

Kresojević očekuje da se Savjet ministara izjasni o njegovoj inicijativi, a pitanje zaštite domaće proizvodnje postavlja i kao političko pitanje.

„Koga će ministar podržati – Kineze ili Srbe?“, upitao je Kresojević.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH na svojoj stranici navodi važeće propise iz oblasti carinske politike, uključujući Zakon o carinskoj politici BiH i Zakon o carinskoj tarifi.

Kresojevićev prijedlog tako otvara širu raspravu o tome da li bi BiH trebalo da slijedi primjer Evropske unije i uvede dodatno opterećenje za male uvozne pošiljke kako bi se, prema njegovim riječima, pružila veća zaštita domaćoj proizvodnji.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ TRAŽI REFORMU OSNOVNOG OBRAZOVANJA: „Otadžbina“ i „Domaćinstvo“ među novim izbornim predmetima

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio je inicijativu za reformu osnovnog obrazovanja, koja bi, između ostalog, podrazumijevala opisno ocjenjivanje u prva tri razreda, ranije usmjeravanje učenika prema prirodnim i društvenim naukama, veći broj izbornih predmeta, ali i sedmicu odmora nakon dva mjeseca nastave.

Stanivuković je rekao da je o reformi obrazovanja razgovarao sa udruženjima koja se bave ovom oblasti, te da Grad pokreće inicijativu za izmjene u organizaciji osnovnog obrazovanja.

Jedan od prijedloga je da se u prvoj trijadi, odnosno prva tri razreda osnovne škole, uvede opisno ocjenjivanje.

„Da opisno ocjenjivanje bude u prvoj trijadi osnovnog obrazovanja. Prva tri razreda da imaju opisno ocjenjivanje, da se djeca ne takmiče oko ocjena već od drugog razreda. Djeca umno i mentalno u drugom razredu ne treba da idu u taj način razmišljanja. To su rekli struka i mnoga istraživanja“, rekao je Stanivuković.

Prema njegovom prijedlogu, druga tri razreda osnovne škole bila bi organizovana uz sve predmete, dok bi se u posljednja tri razreda učenici usmjeravali prema prirodnim i društvenim naukama.

„Već ide usmjerenje u osnovnoj školi. Već nakon šestog razreda se vidi koje je dijete za šta“, rekao je Stanivuković.

Gradonačelnik je najavio i inicijativu za uvođenje većeg broja izbornih predmeta u osnovne škole. Među njima bi, kako je naveo, bili predmeti Otadžina i Domaćinstvo, ali i drugi izborni sadržaji.

Jedan od prijedloga odnosi se i na školski kalendar, odnosno uvođenje sedmice odmora nakon dva mjeseca nastave.

„Ne može dijete da pažnjom i fokusom izdrži toliko koliko su sada u školi. Djeca su već u decembru nefokusirana“, poručio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno