Connect with us

Društvo

PITANJA BEZ ODGOVORA: Da li je ovo kraj Serdarove uloge u “Comsaru RS”?

Vlada Republike Srpske dala je saglasnost 20. februara 2026. da se Preduzeću za gasne projekte “Gas-RES” odobri 58.674.900 KM kako bi se u potpunosti preuzeo vlasnički udio nad firmom “Comsar Energy Republika Srpska”, a čija je četvrtina i dalje bila u rukama Rašida Serdarova, vlasnika firme “Comsar Energy Group Limited” sa Kipra.

Na ovaj način Vlada Srpske će ispuniti zahtjev ruskog oligarha, kojim je tražio 240 miliona KM za otkup vlasništva nad “Comsar Energy Republike Srpske”, jer mu je, podsjetimo, prethodno već isplaćeno oko 180 miliona KM.

Sredstva će biti isplaćena iz budžeta
Odluku o odobrenju isplate 58,6 miliona KM potpisao je Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, a sredstva su obezbijeđena iz budžeta Srpske za 2026. godinu.

“Sredstva će se doznačiti prema instrukciji za plaćanje dostavljenoj od strane ‘Gas-RES’. Za realizaciju ove odluke zadužuju se Ministarstvo finansija i Ministarstvo energetike”, navodi se u odluci Vlade RS, koja je objavljena u “Službenom glasniku 15”, dana 23. februara 2026.

Odluka je stupila na snagu u utorak, 24. februara.
Iz Ministarstva energetike i rudarstva kazali su za “Nezavisne novine” da isplatu vrši Ministarstvo finansija RS, ali ne direktno njima, već u ovom slučaju firmi “Gas-RES”, koja je u ime Vlade zadužena za preuzimanje vlasničkog udjela nad “Comsarom”.

Da li je novac već uplaćen Serdarovu?
A u ovoj priči sada su veoma važna dva pitanja.

Prvo, da li je novac već prebačen preduzeću “Gas-RES” i uplaćen Serdarovoj firmi?

Ako jeste, drugo pitanje je: Da li je isplatom konačno zaključeno učešće i bilo kakva veza Rašida Serdarova u “Comsar Energyju Republike Srpske”, s obzirom na to da je on kao vlasnik firme “Comsar” bio na čelu Nadzornog odbora pomenutog preduzeća?

Da li je ovo kraj veze Serdarova i “Comsara RS”?
Drugo pitanje je posebno bitno iz razloga što je Rašid Serdarov u svojstvu predsjednika NO “Comsar Energy Republika Srpska”, nedavno zatražio od Vlade RS i Ministarstva energetike i rudarstva da se poništi ugovor o prenosu prava na koncesiju za eksploataciju uglja na polju Ugljevik – Istok 2 sa “Comsar Energyja Republika Srpska” na RITE Ugljevik, potpisan 31. januara 2026, jer, kako je naveo tada, Nadzorni odbor niti Skupština akcionara nisu dali saglasnost da Aleksandar Lozo, u svojstvu prokuriste kompanije “Comsar Energy RS” potpiše pomenuti akt. On je tada čak zaprijetio da će podnijeti i krivičnu prijavu protiv Loze, jer mu je sporan njegov potpis.

Iz Ministarstva energetike na to su kazali da je Lozo imenovan u skladu sa zakonom i od strane Skupštine akcionara “Gas-RES”, te da će, ukoliko postoji bilo kakva dilema ili pravni spor između članova ili organa društva “Comsar Energy Republika Srpska”, to pitanje biti riješeno nakon uplate preostalog iznosa ugovorene cijene za otkup vlasničkog udjela.

Kada se dogodi ta isplata, iz Ministarstva su kazali da “Comsar Energy Group Limited” više neće biti dio vlasničke strukture preduzeća “Comsar Energy RS”.

Pitanja bez odgovora
Nakon toga, pojedini mediji su se pozvali na izjavu Nikice Vranješa, prvog čovjeka firme “Gas-RES”, koji je kazao da će do kraja januara ove godine biti održane sjednice Nadzornog odbora i Skupštine akcionara, na kojima će biti smijenjen Serdarov, a imenovan novi sastav Nadzornog odbora.

Da li je održana sjednica Nadzornog odbora o smjeni Serdarova, da li je 58,6 miliona KM već uplaćeno firmi “Gas-RES” i da li su oni to već dalje uplatili “Comsaru” i Serdarovu, pitanja su na koja do zaključenja ovog broja “Nezavisnih” nismo dobili odgovor iz preduzeća “Gas-RES”.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno