Svijet
BLISKI ISTOK U PLAMENU! Napadi širom Zaliva, mrtvi u Libanu i Bahreinu
Snažne eksplozije i sirene za vazdušnu opasnost jutros, 2. marta, odjekuju širom Bliskog istoka, nakon što je Iran pokrenuo opsežan napad projektilima i dronovima na više gradova u Zalivu, uključujući Dohu, Kuvajt, Dubai i Abu Dabi.
Protivvazdušna odbrana je aktivirana u više zemalja, a prema dostupnim informacijama, u Bahreinu je poginula jedna osoba. Istovremeno, Izrael i Hezbolah razmjenjuju žestoke udare, dok Liban prijavljuje najmanje 31 poginulu osobu u izraelskim vazdušnim napadima. Situacija se iz sata u sat dodatno komplikuje, a međunarodna zajednica poziva na hitnu deeskalaciju.
Novi iranski napadi: Eksplozije u Dohi, Kuvajtu, Dubaiju i Abu Dabiju
Iran je jutros ispalio novi talas raketa prema Izraelu, ali su se eksplozije gotovo istovremeno čule i u više gradova Zaliva.
Prema navodima CNN-a, u Dubaiju su se čule dvije snažne eksplozije jedna za drugom, dok su avioni nadlijetali grad. U Abu Dabiju je, prema izvještajima, odjeknula stravična eksplozija. Eksplozije su prijavljene i u Dohi, glavnom gradu Katara.
Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se i u Kuvajtu, gdje su vlasti potvrdile da je protivvazdušna odbrana presrela većinu dronova koji su se približili glavnom gradu. Prema izvještajima, alarmi su se oglasili najmanje tri puta u posljednjih nekoliko sati.
U Bahreinu su se takođe oglasile sirene, a Ministarstvo unutrašnjih poslova pozvalo je stanovnike da „ostanu mirni i upute se na najbliže bezbjedno mjesto“. Prema dostupnim informacijama, u toj zemlji je poginula jedna osoba.
Dim kod američke ambasade u Kuvajtu, upozorenje Vašingtona
Iz područja američke ambasade u Kuvajtu diže se dim, a na terenu su vatrogasne ekipe i vozila hitne pomoći, javili su AFP i Reuters.
Ambasada SAD u Kuvajtu izdala je hitno upozorenje američkim građanima zbog kontinuirane prijetnje raketnim i napadima bespilotnim letjelicama.
„Nad Kuvajtom postoji stalna prijetnja napadima raketama i bespilotnim letjelicama. Ne dolazite u ambasadu. Sklonite se u svojim domovima na najnižu moguću etažu, što dalje od prozora. Ne izlazite van“, saopštio je Konzularni odjel američkog State Departmenta na mreži X.
Navodi se da se i osoblje ambasade sklonilo na sigurno, a američki državljani su pozvani da preispitaju svoje bezbjednosne planove.
Istovremeno, širi se snimak za koji se tvrdi da prikazuje obaranje američkog lovca F-15 iznad Kuvajta, ali za sada nema zvanične potvrde SAD niti verifikacije autentičnosti snimka.
Izrael: Presrećemo prijetnje, Iran ispalio novu baražu
Izraelska vojska saopštila je da je Iran u ponedjeljak ispalio novu baražu raketa prema Izraelu.
„Odbrambeni sistemi djeluju kako bi presreli prijetnju“, navode Izraelske odbrambene snage (IDF), dodajući da su preliminarna upozorenja poslata na mobilne telefone u pogođenim područjima.
Sirene su se oglasile širom centralnog i južnog Izraela, što je prvi napad nakon više od osam sati pauze. Upozorenje na moguću infiltraciju dronova izdato je i za područje Gornje Galileje.
Bejrut nakon noćnih udara: Najmanje 31 poginuli
Jutro nakon žestokih napada u Libanu, iz Bejruta stižu fotografije razrušenih zgrada, posebno u južnim predgrađima, uključujući Dahiju, uporište Hezbolaha.
Ministarstvo javnog zdravlja Libana saopštilo je da je najmanje 31 osoba poginula u izraelskim vazdušnim napadima na jug zemlje i glavni grad. Oko 20 ljudi stradalo je u južnim predgrađima Bejruta, dok je 11 poginulo na jugu Libana.
Izraelska vojska je ranije potvrdila da je pogodila visoko rangirane pripadnike Hezbolaha u oblasti Bejruta, kao i centralnog komandanta te organizacije u južnom Libanu. Prema navodima IDF-a, napadnuti su sjedište i infrastruktura Hezbolaha, kao i vozilo koje je prevozilo dva operativca elitne jedinice Radvan u oblasti Kfar Dadžal.
U saopštenju se navodi da su u Bejrutu ciljani „visoki članovi terorističke grupe“, bez dodatnih detalja.
Libanski državni mediji javljaju da su evakuacije u toku nakon niza izraelskih udara, dok Al Džazira navodi da stotine hiljada ljudi napušta svoje domove nakon naredbi izraelske vojske za evakuaciju, ne samo na jugu Libana, već i u Bejrutu.
Hezbolah je prethodno upozorio da će „ispuniti svoju dužnost u suočavanju sa agresijom“ kao odgovor na ubistvo vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hamneija. Tokom protekle noći lansirane su rakete i roj dronova na izraelsku vojnu bazu južno od Haife, u znak odmazde.
Dron pogodio britansku bazu na Kipru
Britanska baza Kraljevskih vazdušnih snaga (RAF) Akrotiri na Kipru pogođena je tokom noći dronom tipa „šahed“, potvrdio je kiparski predsjednik Nikos Hristodulides. Prema njegovim riječima, pričinjena je manja materijalna šteta, ali u napadu nije bilo povrijeđenih.
Hristodulides je naglasio da Kipar ne učestvuje u vojnim operacijama u regionu.
„Želim biti jasan: naša zemlja ni na koji način ne učestvuje i neće biti dio nikakvih vojnih operacija“, poručio je kiparski predsjednik.
Zvaničnici baze Akrotiri saopštili su da će, iz predostrožnosti, dio neesencijalnog osoblja biti privremeno premješten nakon incidenta.
Napetosti i na moru: Ormuski moreuz pod pritiskom
Situacija se dodatno komplikuje na moru. Prijetnja pomorskom saobraćaju u Ormuskom moreuzu se pojačava nakon što je njemački brodarski gigant „Hapag-Lloyd“ obustavio tranzit kroz to područje.
Naftni tanker „Skylight“ napadnut je kod Omana, dok je Iran prijavio potonuće broda nakon, kako je navedeno, „neovlašćenog prolaska“.
Ormuski moreuz, jedna od najvažnijih svjetskih energetskih arterija, suočava se sa sve većim poremećajima, što dodatno podiže strah od šire regionalne destabilizacije.
Reakcije međunarodne zajednice
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen sazvala je za danas poseban sastanak za bezbjednost zbog „aktuelne situacije u Iranu“.
Brojne države osudile su napade i pozvale na hitnu deeskalaciju, dok region ulazi u jednu od najopasnijih faza sukoba posljednjih godina, sa realnom prijetnjom širenja rata izvan granica Izraela i Libana.
Svijet
PO UZORU NA SRBIJU: Novi omladinski pokret u Njemačkoj poziva na proteste
Na internet stranici pokreta oko 18.000 ljudi podržalo je demonstracije u četrdesetak njemačkih gradova.
Novi omladinski pokret u Njemačkoj poziva i ostale pripadnike “Generacije Z” na proteste po uzoru na studente u Srbiji, piše britanski dnevnik “Fajnenšel tajms”.
Portparol pokreta “Generacija Z rješava” Veronila Dinter izjavila je da su inspirisani studentima u Srbiji koji su blokirali Univerzitete i predvodili proteste od 2024. godine.
Međutim, ciljevi pokreta u Njemačkoj su malo drugačiji i njihovi najveći problem je mogućnost ponovnog obaveznog služenja vojnog roka te smanjenje socijalnog i budžeta za obrazovanje.
Dinterova je izrazila uvjerenje da mogu da vrše pritisak na administraciju kancelara Fridriha Merca.
-Generacija Z” juče je održava sastanke na Univerzitetima, uglavnom u Berlinu i za danas najavljuju mogućnost potpunog zatvaranja pošto će protesti biti održani širom Njemačke i Italije, gdje i sindikati planiraju štrajkove na nacionalnom nivou.
Na internet stranici pokreta oko 18.000 ljudi podržalo je demonstracije u četrdesetak njemačkih gradova.
Svijet
RAT PROTIV IRANA KOŠTAO SAD 48,3 MILIJARDE DOLARA: Konačni račun mogao bi biti znatno veći
Pentagon je saopštio da je rat protiv Irana do 13. novembra koštao SAD 48,3 milijarde dolara, bez troškova obnove oštećenih vojnih objekata.
Američke vojne operacije protiv Irana koštale su Sjedinjene Američke Države 48,3 milijarde dolara do 13. novembra, a u taj iznos nisu uključeni troškovi obnove vojnih objekata oštećenih tokom iranskih napada na Bliskom istoku.
Ove podatke iznio je zvaničnik Pentagona Artur Miler tokom saslušanja pred Odborom Senata za oružane snage u Vašingtonu.
Miler, koji je zadužen za budžetska pitanja u Pentagonu i predložen za funkciju finansijskog kontrolora američke Ratne mornarice, predstavio je najnoviju procjenu troškova sukoba.
Prema njegovim riječima, ukupni izdaci obuhvataju troškove municije, zamjene vojne opreme i izvođenja vojnih operacija.
Najnovija procjena za oko 27 odsto veća je od iznosa koji je ranije objavio Budžetski ured Kongresa. Ta institucija je 1. avgusta procijenila da su američki troškovi rata protiv Irana dostigli 38 milijardi dolara.
Miler je naglasio da u sadašnju računicu nisu uključeni izdaci za sanaciju američkih vojnih objekata koji su oštećeni u iranskim napadima širom Bliskog istoka.
Dodao je da trenutno ne raspolaže procjenom tih dodatnih troškova.
Šteta na vojnim objektima mogla bi dostići 15 milijardi dolara
Predsjedavajući Odbora Senata za oružane snage, republikanac Rodžer Viker, zatražio je od Milera da što prije dostavi podatke o troškovima popravke oštećenih objekata.
Prema informacijama koje je prošlog mjeseca objavio „Volstrit džornal“, pozivajući se na izvore iz Pentagona, šteta na američkoj vojnoj infrastrukturi u regionu mogla bi iznositi između pet i 15 milijardi dolara.
Ukoliko se te procjene potvrde, ukupni američki izdaci povezani sa ratom protiv Irana mogli bi dostići između 53,3 i 63,3 milijarde dolara.
Podatke sa saslušanja prenijela je kineska novinska agencija Sinhua.
Svijet
“SVI PROJEKTILI IDU U JEDNOM SMJERU!”: Stravična Putinova odmazda zbog Krimskog mosta, milioni bez vode i struje
Rusija pokrenula stravičan raketni napad na Ukrajinu.
Rusija je tokom noći pokrenula masovni raketni napad na Kijev i druge regione širom Ukrajine kao odmazdu za oštećenje Krimskog mosta, a udarima su prethodili cjelodnevni napadi dronovima na samo središte ukrajinske prijestonice.
Pogođena tri mosta preko Dnjepra
Ruski balistički projektili pogodili su tri mosta preko rijeke Dnjepar, a prvi podaci govore o najmanje troje poginulih i 15 ranjenih, uz strah da će broj žrtava rasti. Riječ je o najžešćim udarima na ključne saobraćajnice koje povezuju lijevu i desnu obalu Kijeva od početka rata. Gradonačelnik Vitalij Kličko objavio je na Telegramu da su pogođeni Podolsko-voskresenski, Darnicki i Južni (Pivdenji) most. Zbog zatvorenih i ograničenih puteva, kretanje u gradu od tri miliona stanovnika, koji svakodnevno koriste šest glavnih mostova, drastično je otežano.
Nestanak struje i vode, podignuti bombarderi Tu-160
U prestonici je prekinuto snabdevanje strujom i vodom, dok su se sirene oglasile u svim regionima, a eksplozije su odjekivale čitave noći, piše “Kyiv Independent”. Vojni kanali izvijestili su da je Rusija podigla supersonične strateške bombardere Tu-160 iz baze Ukrainka na Dalekom istoku, sposobne da nose konvencionalno i nuklearno oružje, čime su ugrožene i oblasti daleko od fronta.
Talasi eksplozija od 1.25 do jutra
Prve detonacije potresle su Kijev oko 1.25 časova po lokalnom vremenu, neposredno nakon upozorenja na balističke rakete. Nešto prije dva sata ujutru vazduhoplovstvo je poručilo: “Svi balistički projektili idu prema Kijevu”, nakon čega su uslijedili snažni udari u centru. Novi talasi eksplozija trajali su od 3.00 do 6.30. Kličko je naveo da je pogođen objekat kritične infrastrukture, pa je četvrt Pečersk ostala bez grejanja, struje i vode. Prijavljeni su požari u stambenim zgradama u Obolonu i Podolu, kao i udari na nestambene objekte u Podolu i infrastrukturu u Golosejevskom okrugu.
Udari širom zemlje, pogođena bolnica u Harkovu
Uzbune zbog balističkih raketa proglašene su za Sumsku i Poltavsku oblast, a dronovi su stigli i do krajnjeg zapada. U Lavovu su eksplozije odjeknule prije sedam ujutru tokom dejstva PVO, nakon što je guverner Maksim Kozicki upozorio da ruski dron kruži iznad grada, dok je PVO dejstvovala i u Ivano-Frankivsku, potvrdio je gradonačelnik Ruslan Marcinkiv.
U Krivom Rogu masovni napad dronovima pogodio je važan infrastrukturni objekat, izjavio je Aleksandar Vilkul. Bliže frontu, u Harkovu, gradonačelnik Igor Terehov saopštio je da je pogođena bolnica u Ševčenkovskom okrugu, gdje su ranjene najmanje četiri osobe, a razbijeno je više od 50 prozora.
Putinova prijetnja i diplomatski preokret
Dan uoči napada ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je odmazdom zbog udara na Krimski most, čiji se dio urušio 17. novembra nakon što ga je Ukrajina pogodila projektilom “Flamingo”. “Naša odmazda biće mnogo bolnija od onoga što je Ukrajina učinila mostu. S današnjim preciznim oružjem to uopšte nije teško izvesti”, poručio je Putin.
Noćnom napadu prethodili su cjelodnevni udari dronovima na centar Kijeva, u kojima su oštećene dvije evropske ambasade, katedrala Svetog Vladimira i stambene zgrade, dok je 26-godišnji muškarac poginuo, a petoro ljudi je povrijeđeno.
Sve se odigralo dok je Putin u kineskom Šenženu sa Donaldom Trampom i Si Đinpingom potpisao “deklaraciju o miru”, dok je Volodimir Zelenski u Berlinu sa liderima “Koalicije voljnih” zatražio prekid vatre za energetiku i plovne puteve u Crnom moru, što je Putin odbio.
-
Politika22 sata agoSTANIVUKOVIĆ DONIO ODLUKU! “Razgovaraćemo sa Minićem, ali NAŠI STAVOVI SU JASNI”
-
Politika1 dan agoKAKO SE UNIŠTAVA JAVNA USTANOVA! SNSD-ovi kadrovi od Doma penzionera u Prijedoru napravili poligon za afere i bezvlašće!
-
Politika2 dana ago“AJMO JOVO NANOVO”! Od ponoći RiTE Ugljevik van pogona, NEMA NI RUFIJEVOG UGLJA
-
Politika2 dana agoGLASALI STE ZA PROMJENE, A VAŠ GLAS ZAVRŠIO U VLASTI! Da li je konačno vrijeme da se mandat vrati strankama i zaustavi politička trgovina?
-
Politika3 dana agoVLADO ĐAJIĆ: Sve je očiglednije da su izbori bili lažirani
-
Politika22 sata agoDRINIĆ ODBACUJE GLASINE “PSS ostaje jedinstven, mi smo JEDINA PRAVA ALTERNATIVA”
-
Društvo2 dana agoRUFIJU 200 MILIONA KM, a Istok 2 stoji zbog tri miliona
-
Banjaluka1 dan agoMAКSIĆ PREDLAŽE NOVO PRAVILO: Ako radnici moraju raditi nedjeljom, neka i odbornici dođu na posao!
