Connect with us

Banjaluka

NOVI KRUŽNI TOK U BANJALUCI mijenja saobraćaj na tranzitu (FOTO)

Na istočnom tranzitu u Banjaluci planirano je zatvaranje problematične raskrsnice kod zgrade Euroherc i izgradnja novog kružnog toka kod „Metala“, a cilj je povećanje bezbjednosti na jednoj od najopterećenijih saobraćajnica u gradu.

O ovom rješenju razgovarano je na nedavnom sastanku u Vladi Republike Srpske kojem su prisustvovali premijer Savo Minić, ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, a tema je bila niz infrastrukturnih projekata i saobraćajnih rješenja u gradu.

 

 

Gradonačelnik je tom prilikom rekao da su za projekat obezbijeđene sve potrebne dozvole i da je izabran izvođač radova.

 

„Važna tema jeste pitanje bezbjednosti saobraćaja kod zgrade Euroherc. Vi znate ostrvo ono između koje je problematično, da doslovno pješak prelazi četiri trake. Pričali smo o zatvaranju tog dijela i izgradnji kružnog toka kod Metala. Sigurno je da smo se usaglasili, imamo građevinske dozvole, imamo izabranog izvođača, a finansiranje će biti 50 odsto grad i 50 odsto drugi nivo vlasti“, rekao je Stanivuković.

On je dodao da bi izgradnjom više kružnih tokova na toj dionici istočni tranzit trebalo da dobije potpuno novu organizaciju saobraćaja.

„Dobijamo potpuno funkcionalan i bezbjedan saobraćaj sa tim kružnim tokom. Sa izgradnjom kružnog toka kod Audija cijeli istočni tranzit će ove godine biti desemaforizovan“, naveo je Stanivuković.

FOTO: BL PORTAL

Tranzit projektovan za drugo vrijeme

Saobraćajni inženjer Nikola Ćopić objašnjava da je osnovni problem istočnog tranzita u tome što je ta saobraćajnica projektovana za potpuno drugačiju ulogu nego što danas ima.

„Suštinski, glavni problem kako zapadnog tako i istočnog tranzita je što su te dionice prvobitno bile planirane kao putevi za daljinska putovanja vozila. Međutim, zbog drugačijeg razvoja grada dobili smo situaciju da tranzitni putevi koji su trebali da izmjeste teški teretni saobraćaj danas funkcionišu kao gradske ulice“, rekao je Ćopić.

 

Prema njegovim riječima, takva promjena funkcije dovela je do znatno većeg opterećenja saobraćaja nego što je prvobitno planirano.

„Osim velikog broja vozila imamo i veliki broj teških teretnih vozila. Sa povećanjem broja vozila raste i rizik od nastanka saobraćajnih nezgoda, a pretvaranje trokrakih i četvorokrakih raskrsnica u kružne tokove jedna je od mjera kojom se taj rizik ublažava“, ističe Ćopić.

Rizična raskrsnica i lijeva skretanja

Raskrsnica kod zgrade Euroherc već duže vrijeme se navodi kao jedna od rizičnijih tačaka na istočnom tranzitu, posebno zbog velikog broja vozila i složenih saobraćajnih tokova.

Ćopić navodi da su posebno problematična lijeva skretanja na takvim raskrsnicama.

„Kada imate velike operativne brzine i veliki broj vozila, a posebno veliki broj lijevih skretanja koja nisu razdvojena svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom, postoji mogućnost da dođe do čeono-bočnog kontakta vozila. Pri većim brzinama takve nezgode mogu imati ozbiljne posljedice“, rekao je Ćopić.

Planirana izgradnja kružnog toka kod „Metala“ dio je šire reorganizacije saobraćaja na istočnom tranzitu, jednom od ključnih pravaca kroz Banjaluku kojim svakodnevno prolazi veliki broj vozila. Kako će se izmjene odraziti na protočnost saobraćaja biće jasnije nakon završetka radova i uvođenja nove organizacije kretanja na toj dionici.

Ognjen Jokić, BL portal

Banjaluka

VIŠEKRUNA: Svjesni smo problema stanovnika Lorkinog naselja

Sa stanovnicima Lorkinog naselja želimo otvoren i argumentovan razgovor, kako o svim temama iz nadležnosti Odjeljenje za prostorno uređenje, tako i o problemu parkiranja, ali i ostalim potrebama ovog naselja.

Poručio je to Vuk Višekruna, ovlašteni potpisnik Odjeljenja za prostorno uređenje u Gradskoj upravi Banjaluka, navodeći da su oni svjesni svih problema koje imaju stanovnici ovog naselja.

“Tu je problem nedostatka parking mjesta za vlasnike stanova u ovom naselju. To je problem koji je izražen u svim starijim naseljima u gradu, a iz razloga što u vrijeme kada su građeni ovi objekti nije obezbijeđen dovoljan broj parking mjesta, odnosno barem jedno parking mjesto po stambenoj jedinici. Broj parking mjesta ne odgovara ni približno broju stanova u ovom naselju. Sa porastom broja automobila taj problem je postojao sve izraženiji i to je ono što nam je svima vrlo dobro poznato”, naveo je on.

Kako je dodao, problem koji se javio jeste i izgradnja novih objekata u ovom naselju, i to, kako kaže, usvajanjem regulacionog plana 2008. godine, na osnovu koga je izgrađeno sedam objekata, a od kojih niti jedan nije u posljednjih pet godina.

“Dakle, ako ćemo biti objektivni, moramo reći da nismo uzrokovali niti jedan od ovih problema, ali ću ponoviti da smo zajedno sa stanarima spremni da radimo barem na njihovom ublažavanju. Problem nedostatka parking mjesta nije nastao izdavanjem građevinske dozvole za jedan od predmetnih objekata, a pogotovo ne izdavanjem lokacijskih uslova za drugi objekat”, ističe Višekruna.

On je naveo da je za objekat investitora Ljirim Mustafe izdata građevinska dozvola u maju 2022. godine.

“Objekat je spratnosti Po+P+3+Pe i uvidom u projektnu dokumentaciju vidljivo je da sadrži četiri poslovna prostora administrativne namjene (po jedan u prizemlju, prvom, drugom i trećem spratu) i jednu stambenu jedincu na povučenoj etaži. Na parceli objekta obezbijeđeno je sedam parking mjesta i to: četiri mjesta u podrumskoj etaži, jedno mjesto u prizemlju objekta i dva mjesta na parteru”, navodi Višekruna.

Kako dodaje, pored ovoga, investitor je u obavezi da obezbijedi još četiri parking mjesta u okviru javne regulacije, koja će biti dostupna za parkiranje svim stanarima naselja.

“Što se tiče drugog objekta, u toku je postupak koji je inicirala urbanističko građevinska inspekcija, a odnosi se na pojašnjenje i usklađivanje sa planom u dijelu pristupa i procenta zelenih površina na parceli. Rezultat tog postupka, u svakom slučaju, biće novi urbanističko tehnički i lokacijski uslovi za ovu lokaciju. To praktično znači da taj objekat nema važeće ni urbanističko – tehničke, ni lokacijske uslove, dok izdavanje građevinske dozvole još uvijek nije izvjesno”, dodaje Višekruna.

On je naglasio da u skladu sa zakonom pravo učešća u postupku imaju vlasnici parcela koje graniče sa parcelom na kojoj je planirana izgradnja objekta.

“Stanari naselja to formalno nisu, te je Odjeljenje u tom smislu i tretiralo njihove zahtjeve. Ovakav stav Odjeljenja potvrdilo je i nadležno Ministarstvo za prostorno uređenje, kako u ovom postupku tako i u mnogobrojnim ranijim postupcima izdavanja građevinskih dozvola. Ovo je i dodatni razlog da sa stanarima razgovaramo i damo im sva potrebna pojašnjenja i informacije pošto u skladu sa navedenim nemaju pravo formalnog učešća u ovim postupcima”, navodi Višekruna.

Nastavi čitati

Banjaluka

PSS NAJAVLJUJE PRVU JAVNU GARAŽU U BANJALUCI: Kraj problema s parkingom?

Na inicijativu Pokreta Sigurna Srpska, Banjaluka će dobiti prvu javnu garažu koja će unaprijediti parking sistem našeg grada, koja će unaprijediti parking sistem našeg grada.

Na jučerašnjem zasjedanju Skupštine grada Banjaluka prihvaćen je prijedlog Mirne Savić-Banjac o izgradnji javne garaže sa oko 420 parking mjesta, na lokaciji postojećeg parkinga u blizini administrativnog centra, stadiona FК Borac i „Centar Aleje“.

Objekat koji će se potpuno uklopiti u postojeći ambijent, značajno će riješiti problem sa parkingom koji Banjaluka ima već godinama.

Javna garaža u Platonovoj ulici značajno će rasteretiti jednu od najopterećenijih urbanih zona u Banjaluci.
Parking garaža će sadržati najsavremeniju tehničku opremu, od punjača za električna vozila do prostora za bicikle i dodatnih usluga, saopšteno je iz PSS.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ “Most u Česmi dobija rasvjetu naredne sedmice”

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je da bi naredne sedmice trebalo da bude postavljena rasvjeta na novoizgrađenom mostu u Česmi.

Novoizgrađeni most preko rijeke Vrbas u banjalučkom naselju Česma pušten je u saobraćaj 9. aprila, a ukupna vrijednost investicije je 8,5 miliona KM.

Vrijednost izvedenih radova na samom mostu je nešto manje od sedam miliona KM, a pristupnih saobraćajnica oko 1,5 miliona KM, a sve su u potpunosti finansirali “Putevi” i Vlada Srpske.

Nastavi čitati

Aktuelno