Connect with us

Svijet

ZATVORENI RESTORANI I ŠKOLE, SAVJETUJE SE PJEŠAČENJE: Nestašica goriva već uzima maha širom svijeta

I vozačima u Evropi se savjetuje da izbjegavaju putovanja koja nisu neophodna.

“Uticaj oslabljenih energetskih zaliha se osjeća širom sveta… Zemlje su uzdrmane”, rekao je izvršni sekretar UNFCCC-a Simon Stil na Samitu EU o zelenom rastu.

Ne rastu samo računi za struju. Otkad je počeo rat u Iranu, cijene gasa i nafte divljaju, a posljedice se mogu vidjeti svuda, od škola u Bangladešu do državnih kancelarija na Tajlandu.

Globalna kriza je usledila nakon što su SAD i Izrael napali Iran, a Teheran potom uzvratio napadima na brodove u Ormuskom moreuzu, prolazu širokom 38 kilometara kroz koji prolazi petina svjetske nafte.

Sve to pokazuje da se svijet previše oslanja na uvoz fosilnih goriva.

Zatvaranje škola i skraćeno radno vrijeme
Bangladeš je zbog krize sa gorivom još prošle nedjelje zatvorio univerzitete, pomerivši unapred praznike povodom Ramazanskog bajrama kako bi se uštedela energija i smanjila potrošnja goriva u saobraćaju.

Vanredne mjere u Pakistanu otišle su korak dalje. Škole su zatvorene na dvije nedjelje, a univerzitetima je naloženo da nastavu prebace na onlajn format.

Budžeti za gorivo u državnim institucijama smanjeni su za 50 odsto, a javne službe prešle su na četvorodnevnu radnu nedjelju, dok će polovina zaposlenih raditi od kuće.

Radna nedjelja od četiri dana je uvedena i na Filipinima, kao odgovor na rast cijena goriva.

Na Tajlandu su preporuke za državne službenike bile detaljnije: ići stepenicama umesto liftom, temperaturu klima-uređaja povećati na 27 stepeni i nositi košulje kratkih rukava umjesto odela.

Vijetnam, koji u velikoj mjeri zavisi od uvoza energije sa Bliskog istoka, pozvao je kompanije da podstaknu zaposlene da rade od kuće.

Putovanja su skuplja i ograničena
Globalna putovanja su u haosu od početka rata sa Iranom. Cijene avionskih karata brzo rastu zbog goriva, dok je red letenja izmijenjen i značajno smanjen zbog zatvaranja vazdušnog prostora na Bliskom istoku.

Letovi koji se i dalje obavljaju moraju da koriste duže rute kako bi izbegli rizične zone, što produžava trajanje putovanja, povećava potrošnju goriva i emisije štetnih gasova.

Australijska kompanija “Kvantas” je bila prinuđena da preusmeri let Pert-London, koji sada uključuje dopunu goriva u Singapuru, čime se put produžava za tri sata.

Očekuje se da će cijene karata nastaviti da rastu tokom leta, čak i ako dođe do smirivanja sukoba.

Širom sveta, rast cijena benzina i dizela doveo je do panične kupovine na pumpama, dok vlade pozivaju na smirenost.

U Australiji su desetine benzinskih stanica, pa čak i pojedini gradovi, ostali bez goriva, zbog čega su neki dobavljači uveli ograničenja za kupce.

Zbog straha od nestašica, Australija je ublažila standarde kvaliteta goriva, dozvolivši povratak takozvanog “prljavog” goriva sa visokim sadržajem sumpora, koje je povezano sa velikim zagađenjem vazduha.

U Ujedinjenom Kraljevstvu se vozačima savjetuje da izbjegavaju nepotrebna putovanja.

“Vozači mogu da smanje vožnje koji nisu neophodne i prilagode način vožnje radi uštede goriva”, rekao je Edmund King, predsjednik AA, najveće automobilske organizacije u zemlji.

Ugrožena bezbjednost hrane
U jasnom primjeru povezanosti fosilnih goriva i prehrambenih sistema, Egipat je ograničio cijenu hljeba zbog straha od inflacije. Očekuje se da će visoke cene goriva povećati troškove proizvodnje i transporta, što će pogoditi i poljoprivrednike i potrošače.

Hleb je osnovna namirnica u Egiptu, najvećem svjetskom uvozniku pšenice. Cijena žita je nedavno porasla oko osam puta, sa oko 2.000 egipatskih funti po toni na 16.000 funti.

Azotna đubriva, koja se široko koriste u cijelom svijetu, u velikoj meri zavise od prirodnog gasa kao sirovine i izvora energije, što dodatno izlaže proizvodnju hrane šokovima na tržištu.

Evropska unija je pokušala da smanji zavisnost od uvoza azotnih đubriva iz Rusije uvođenjem restriktivnih carina, ali je to neće zaštititi od rasta cijena gasa.

U nekim zemljama posljedice su još direktnije. Restorani u Indiji su bili primorani da prilagode jelovnike ili privremeno zatvore svoja vrata jer nema gasa za kuvanje.

“Zavisnost od fosilnih goriva znači da su ekonomije, kućni budžeti i poslovni rezultati prepušteni na milost i nemilost geopolitičkih šokova i nestabilnih cijena u haotičnom svijetu. Pasivna zavisnost od uvoza fosilnih goriva stavlja Evropu u poziciju da stalno posrće iz krize u krizu, dok domaćinstva i industrija doslovno plaćaju cijenu. Sve će se to dešavati dok klimatske katastrofe prave sve veću štetu širom svijeta, povećavaju troškove i usporavaju ekonomski rast, uz ogromne ljudske žrtve”, rekao je Stil.

Prema njegovim riječima, obnovljivi izvori energije mjenjaju pravila igre.

Related Topics:

Svijet

Prvi kruzer prošao Ormuskim moreuzom, BIO USIDREN 47 DANA

Odredište mu je Oman.

Kruzer Celestyal Discovery postao je prvi putnički brod koji je prošao Ormuskim moreuzom od početka rata.

Brod pod malteškom zastavom isplovio je danas, 17. aprila iz Dubaija, gdje je bio usidren 47 dana, a odredište mu je Oman.

Prema navodima, plovi bez putnika, piše Euronews.

Prolazak broda uslijedio je nekoliko sati nakon što su Iran i Sjedinjene Države objavili da će ovaj strateški plovni put, koji je od početka sukoba bio praktično zatvoren, do isteka primirja biti ponovo u potpunosti otvoren za komercijalni saobraćaj.

Prema podacima servisa za praćenje pomorskog saobraćaja MarineTraffic, dolazak broda u Oman očekuje se tokom sutrašnjeg dana.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN POSTAVIO ULTIMATUM: Tri uslova za prolazak kroz Ormuski moreuz!

Iran je postavio tri uslova za prolazak brodova kroz Ormuski moreuz.

Javila je to danas, 17. aprila agencija Tasnim, pozivajući se na izvor u iranskom Vrhovnom savjetu za nacionalnu bezbjednost, koji je naveo i da će Teheran zatvoriti moreuz ako Sjedinjene Američke Države nastave svoju pomorsku blokadu.

Ovo su tri uslova
Prema navodima izvora iranske agencije, prvi uslov za prolazak kroz Ormuz je da brodovi moraju biti komercijalni, dok je kretanje vojnih brodova zabranjeno, a ni brodovi ni njihov teret ne smiju biti povezani sa “neprijateljskim zemljama”.

Kako je rekao, drugi uslov je da brodovi moraju da prođu kroz Ormuski moreuz duž unapred određene rute, a treći da njihov prolazak mora da bude u u koordinaciji sa iranskim oružanim snagama.

Zašto je suspendovan sporazum
Izvor je objasnio da je od početka primirja koje je postignuto uz posredovanje Pakistana, Iran je trebalo da dozvoli svakodnevni prolaz većeg broja brodova, ali da je suspendovao sporazum o prolasku brodova kroz moreuz, zato što primirje u Libanu nije sprovedeno i nije uključivalo prekid vatre između Hezbolaha i Izraela.

Naglasio je da je sprovođenje nekih preduslova, uključujući prekid vatre u Libanu, bilo ključno za odluku Irana da ponovo otvori Ormuski moreuz.

Izvor je istovremeno upozorio da će, ako se američka pomorska blokada nastavi, to biti smatrano kršenjem primirja i da će prolaz kroz Ormuski moreuz biti spriječen.

Arakči: Plovidba otvorena za komercijalne brodove
Šef iranske diplomatije Abas Arakči prethodno je danas izjavio da će plovidba kroz Ormuski moreuz biti potpuno otvorena za sve komercijalne brodove tokom preostalog perioda primirja, u skladu sa sporazumom o prekidu vatre postignutim između Izraela i Libana.

“Prolazak plovila kroz moreuz biće dozvoljen koordiniranom rutom kako je već najavila iranska pomorska organizacija”, napisao je on na platformi X.

Tramp je potom na svojoj platformi Truth Social zahvalio Iranu, navodeći da je strateški važan plovni put “u potpunosti otvoren i spreman za pun prolaz”.

Istovremeno je istakao da će pomorska blokada ostati na snazi kada je reč o Iranu, sve dok se, kako je naveo, ne postigne potpun sporazum između dvije strane.

Nastavi čitati

Svijet

“MORAĆEMO OPET BACATI BOMBE”: Tramp otkrio šta će biti ako se Iran i SAD ne dogovore

Američki predsjednik Donald Tramp poručio je da će blokada Ormuskog moreuza ostati na snazi i da će napadi biti nastavljeni ako ne bude postignut dogovor s Iranom, nakon što je Teheran saopštio da je u potpunosti ponovo otvorio moreuz za komercijalne brodove, ali i zaprijetio da će ga ponovo zatvoriti zbog američke blokade.

Na pitanje novinara u petak naveče šta će učiniti ako ne bude dogovora kada primirje s Iranom istekne naredne sedmice, Tramp je odgovorio:

– Ne znam. Možda ga neću produžiti, ali blokada će ostati. Ali možda ga neću produžiti, pa ćete imati blokadu i, nažalost, moraćemo ponovo početi bacati bombe.

Ipak, Tramp je novinarima koji su ga pratili u avionu Air Force One na putu za Vašington rekao i da “misli da će se to desiti”, misleći na postizanje dogovora.

Iranska objava u petak o otvaranju ovog ključnog morskog pravca, kroz koji prolazi 20 posto svjetske nafte, uslijedila je u trenutku kada se činilo da se drži i desetodnevno primirje između Izraela i libanskog militantnog pokreta Hezbolah kojeg podržava Iran.

U sukobima je ubijeno najmanje 3.000 ljudi u Iranu, gotovo 2.300 u Libanu, 23 u Izraelu i više od deset u državama Zaljeva. Poginulo je i trinaest američkih vojnika.

Predsjednik Donald Tramp nedvosmisleno je odbacio ideju da Iran uvede bilo kakva ograničenja ili naplatu putarine na Ormuskom moreuzu, prenosi Klix.

– Ne. Ni slučajno. Ne. Ne – rekao je Trump. Dodao je da ne može biti putarina uz ograničenja.

– Ne, neće biti putarina.

Nastavi čitati

Aktuelno