Jedna porodica, navodno porijeklom sa Balkana, izazvala je “šok u Berlinu”. Ako je suditi po video snimku, koji kruži mrežama, oni su razložili su vatru i okrenuli jagnje na ražnju na terasi velike stambene zgrade usred njemačke prijestolnice. Pri tom ih, kako se navodi u jednoj objavi, “uopšte nije bilo briga za druge stanare”. U cijeloj zgradi se osjetio dim, ljudi nisu mogli otvoriti prozore svojih stanova, a nisu mogli ni nestašne komšije natjerati da ugase vatru.

Miris dima i mesa se širio i kroz ventilacijske otvore i potpuno “preplavio” stanove. Stanari, koji su došli s posla i htjeli da se odmore, našli su se u problemu. – Kad je jedan od njih otišao da se požali, na njihovom blakonu je zatekao “improvizovanu spravu sa užarenim ugljem” – navodi se u jednoj objavi. “Impropvizovana sprava” je, naravno, ražanj, a na ražnju – jagnje.

Uslijedila je svađa. Ljubiteljima jagnjetine nije padalo na pamet da prekinu dernek: tvrdili su da imaju pravo da u iznajmljenom stanu rade šta im je volja, odakle god redovno plaćaju stanarinu. I to su glasno uzvikivali.

Komšije, koje se nisu slagale s tim stavnom, pozvale su policiju. I tu bi zabavio bio kraj, da nije – interneta.

Jer, priča o “porodici sa Balkana” i njihovom praktikovanju narodnih običaja, uz pomoć “improvizovane sprave” na blakonu, izazvala je lavinu živopisnih komentara.

Jedna od glavnih tema je: odakle su, u stvari, ovi ljubitelji jagnjetine. Dok neki očevici tvrde da ta porodica uopšte nije sa Balkana, nego iz Irana, dok se ostali raspravljaju na temu: Srbi, Bosanci ili Romi? – Ovi Srbi su carevi! Ako je jagnje na ražnju, to mora biti Bosanac. Ganci, garant – neki su od komentara.

View this post on Instagram

A post shared by @neka_to_bude_100posto_jezerski

– Koga boli …. ko su i odakle su. Nek su oni opalili ražanj, a ostalo manje bitno – naveo je jedan komentator.

Bilo je i komentara u stilu “što ti je život, ne možeš ni janje na balkonu ispeći”, ili “nećemo u EU, živjela sloboda”, bilo je i socijalnih momenata.

– A te komšije, što se bune, uopšte ne intersuje koliko im je gazda u posljednje vrijeme povećao kiriju i sad još treba da paze šta rade u tim presupim stanovima – jedan je od komentara.

Među brojnim komentarima na “naškom”, našao se i jedan na njemačkom jeziku. – Mogli su normalno da jedu sa tim ljudima, ali ne, oni su odlučili da ih napadaju – glasi komentar na vrlo dobrom njemačkom.

Reklo bi se, sto ljudi, sto ćudi. Ali ražanj na blakonu u evropskoj metropoli, u zgradi sa nekoliko desetina stanova … to je ipak malo previše, čak i za “balkanska pravila”.
Srpskainfo

Neobičan incident je zabilježen u jednom selu, u indijskoj državi Utar Pradeš, a pošto je farmer prijavio masovno uginuće svojih kokošaka.

Slučaj je izazvao pažnju javnosti, ali i pokrenuo raspravu o tome koliko buka može uticati na životinje.

Šta se dogodilo? Prema navodima lokalnih medija, S. A. je podnio prijavu policiji, pošto je zatekao desetine uginulih kokošaka. Iste večeri, u komšiluku je organizovano svadbeno veselje, uz muziku, povorku i veliki broj ljudi, dok je farmer insistirao da je upravo ono što se tada događalo “povezano sa incidentom”. Za muziku je, tokom zabave, bio zadužen di-džej, a farmer tvrdi da je svadbena povorka prošla pored njegovog imanja, oko 21.30 časova, kada se navodno živina “uznemirila zbog buke”.

Istraga u toku

On tvrdi da je uginulo čak 140 kokošaka. “Buka je bila toliko intenzivna da su se kokoške uplašile i uginule”, navodi se u podnesenoj prijavi. Nadležni saopštavaju da istražuju neobičan slučaj i da li je muzika, koju je puštao K. J, zaista mogla da izazove štetu. Takođe, provjerava se da li je tokom proslave prekoračen zakonski dozvoljen nivo buke, piše People.

Krajem maja na nebu će se pojaviti plavi puni Mjesec, pojava koja privlači pažnju kako astronoma amatera, tako i ljubitelja noćnih posmatranja. pak, plavi puni Mjesec ne znači da će naš satelit zaista promijeniti boju.

Ova pojava, koja će se dogoditi 31. maja 2026. godine u 10:45 po srednjoevropskom vremenu, označava dodatnu punu fazu Mjeseca u jednom lunarnom ciklusu. Najčešće se odnosi na drugi pun Mjesec u istom kalendarskom mjesecu, što će biti slučaj u maju 2026. godine.

Zašto se zove “plavi pun Mjesec”
Naziv “plavi puni Mjesec” ima dugu istoriju. Još u 16. vijeku koristio se kao metafora za nešto nemoguće, dok je kasnije dobio doslovnije značenje. Nakon erupcije vulkana Krakatau 1883. godine, čestice u atmosferi učinile su da Mjesec ponekad poprimi plavičasti ton. Savremena definicija potiče iz 20. vijeka i s vremenom je pojednostavljena i popularizovana, prenosi fakt.pl. Iako naziv sugeriše rijetkost, ova pojava se dešava relativno često zbog nesinhronizovanosti lunarnih i solarnih ciklusa. Zbog toga se na svakih nekoliko godina dogodi 13 punih Mjeseca umjesto uobičajenih 12. Sledeća takva godina je 2027, što dodatno povećava interesovanje posmatrača neba.

2028. nas čeka rijedak fenomen
Posebnu pažnju izaziva godina 2028, kada će 31. decembra plavi puni Mjesec biti ujedno i superpun Mjesec i potpuno pomračenje Mjeseca. Ovo je izuzetno rijetka kombinacija koja Mjesec čini većim, svjetlijim i sa crvenkastim odsjajem, što je značajno za astronomska posmatranja.