Dok najbogatijih 10 odsto stanovništva BiH ostvaruje više od trećine ukupnog nacionalnog dohotka, najveći dio budžeta prosječnog domaćinstva odlazi na hranu, stanovanje i energente.

Posljednja dostupna anketa o potrošnji domaćinstava pokazuje koliko novca građani izdvajaju za osnovne potrebe, dok međunarodne procjene ukazuju na koncentraciju prihoda na vrhu društvene ljestvice.

Prema procjeni Svjetske baze podataka o nejednakosti (World Inequality Database – WID), najbogatijih 10 odsto odraslih stanovnika BiH ostvarivalo je 34,6 odsto nacionalnog dohotka u 2024. godini.

Ovaj podatak odnosi se na dohodak prije poreza i transfera, a ne na platu ili novac koji građani neposredno primaju. Riječ je o modeliranoj procjeni koja uključuje i prihode koji nisu obuhvaćeni klasičnim anketama domaćinstava.

Podaci Svjetske banke, zasnovani na anketi domaćinstava iz 2021. godine, pokazuju drugačiju sliku: najbogatijih 10 odsto stanovništva ostvarivalo je 23,6 odsto ukupne potrošnje po stanovniku.

Razlika između ove dvije procjene posljedica je različitih metodologija i kategorija koje se mjere, ali obje ukazuju na značajnu koncentraciju ekonomskih resursa.

Koliko troši prosječno domaćinstvo u BiH?
Prema posljednjoj objavljenoj Anketi o potrošnji domaćinstava Agencije za statistiku BiH, sprovedenoj od aprila 2021. do marta 2022. godine, prosječno domaćinstvo u BiH mjesečno je trošilo 1.778,76 KM.

Prosječno domaćinstvo imalo je 2,8 članova, a najveći dio novca odlazio je na osnovne životne potrebe.

Za hranu i bezalkoholna pića izdvajano je prosječno 548,59 KM mjesečno, dok su troškovi stanovanja, električne energije, gasa i drugih energenata činili 24,1 odsto ukupne potrošnje.

Struktura mjesečnih izdataka izgledala je ovako:

Hrana i bezalkoholna pića – 30 odsto
Stanovanje, električna energija, gas i energenti – 24,1 odsto
Prevoz – 14,3 odsto
Informacije i komunikacije – 6,5 odsto
Ove četiri kategorije čine gotovo tri četvrtine ukupne potrošnje domaćinstava.

Koliko troše domaćinstva sa jednim, dva ili četiri člana?
Statistika pokazuje i značajne razlike u mjesečnim izdacima u zavisnosti od broja članova porodice.

Jednočlano domaćinstvo u BiH trošilo je prosječno 1.012,44 KM mjesečno, dok su bračni parovi bez djece izdvajali 1.524,31 KM.

Troškovi tročlanih domaćinstava iznosili su prosječno 1.999,61 KM, a četvoročlanih 2.311,79 KM.

Domaćinstva sa pet ili više članova trošila su prosječno 2.715,95 KM mjesečno.

Zanimljivo je da jednočlana domaćinstva najveći dio novca izdvajaju za stanovanje i energente (32,8 odsto), dok kod četvoročlanih porodica najveće učešće imaju hrana i bezalkoholna pića (28,8 odsto).

Koliki dio nacionalnog dohotka pripada najbogatijima?
Prema podacima World Inequality Database, udio najbogatijih 10 odsto odraslih u nacionalnom dohotku BiH iznosio je 34,6 odsto u 2024. godini.

Ista baza procjenjuje da je udio najbogatijih jedan odsto stanovništva u nacionalnom dohotku iznosio oko 9,93 odsto.

Važno je naglasiti da se ovi podaci odnose na udio u ukupnom nacionalnom dohotku, a ne na prosječnu mjesečnu zaradu pojedinaca.

Za precizno poređenje primanja najbogatijih i najsiromašnijih jedan odsto stanovništva potrebni su detaljni podaci o raspodjeli dohotka po percentilima, koji nisu dostupni u posljednjoj objavljenoj anketi o potrošnji domaćinstava u BiH.

Novo donatorsko veče “S ljubavlju hrabrim srcima” trebalo bi da bude održano u decembru, dok neonatalni skrining na spinalnu mišićnu atrofiju (SMA), za koji je novac prikupljen na ovoj humanitarnoj akciji 2024. godine, još nije počeo da se primjenjuje u Republici Srpskoj.

Naime, iako je prije gotovo dvije godine u okviru humanitarne akcije “S ljubavlju hrabrim srcima” prikupljen novac za uvođenje neonatalnog skrininga na spinalnu mišićnu atrofiju (SMA), ova važna dijagnostička procedura u Republici Srpskoj još nije zaživjela.

Naime, nosilac ovog projekta je Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, odnosno Zavod za kliničku laboratorijsku dijagnostiku, iz kojeg su ove godine nekoliko puta za “Nezavisne novine” kazali da je donatorskim sredstvima nabavljena i instalirana oprema za skrining te da su stvoreni svi tehnički uslovi za početak primjene procedure.

“Univerzitetski klinički centar Republike Srpske obezbijedio je sve uslove za početak primjene ove dijagnostičke procedure. Trenutno se čeka donacija Ministarstva zdravlja Republike Srbije u vidu testova za neonatalni skrining na SMA”, naveli su tada iz UKC Republike Srpske.

Kako su pojasnili, donacijom Ministarstva zdravlja Srbije trebalo bi da bude obezbijeđena količina reagensa potrebna za godinu dana, čime bi se stekli uslovi za početak sprovođenja neonatalnog skrininga.

S obzirom na to da procedura još nije počela, “Nezavisne novine” ponovo su kontaktirale UKC Republike Srpske, odakle nam je usmeno potvrđeno da se ništa nije promijenilo, te da se i dalje čekaju reagensi iz Srbije.

Ista pitanja uputili su i iz Saveza za rijetke bolesti Republike Srpske, odakle su nam potvrdili da su dobili identičan odgovor, odnosno da se početak skrininga još čeka zbog nedostatka reagensa.

Biljana Kotur, predsjednica Saveza za rijetke bolesti Republike Srpske, istakla je za “Nezavisne novine” da je teško razumjeti zašto se i dalje ne mogu završiti aktivnosti koje su pokrenute u okviru donatorskih akcija, te da stiče utisak da niko ne zna gdje je zapelo sa uvođenjem skrininga novorođenčadi.

Ona je podsjetila da je bila uključena u akcije “S ljubavlju hrabrim srcima” još od 2016. godine, kada je prvi put organizovana akcija za porodice djece oboljele od rijetkih bolesti te da su tada aktivnosti bile realizovane u znatno kraćem roku.

“Uvijek je mnogo zavisilo i od ljudi iz Kabineta predsjednika Republike, koji su tada bili veoma ažurni. Bukvalno ste mogli pozvati osobu koja je radila na organizaciji akcije i ona je pomagala i urgirala na svim mjestima, pa čak i kada je trebalo obezbijediti priključak za struju ili vodu. Praktično, sve akcije su se sprovodile u roku od godinu dana”, rekla je Koturova.

Istakla je da joj nije jasno zašto se i sada ne može pristupiti na isti način te da bi bilo važno da se uključi i Kabinet predsjednika Republike, kako bi se obezbijedilo da se svaka akcija realizuje do naredne godine.

“Ja sam isti dopis koji sam uputila Kliničkom centru uputila i Kabinetu predsjednika, ali još nisam od njih dobila nikakav odgovor”, rekla je Koturova.

Ona je naglasila da nije suština u tome da se odgovornost prebacuje sa jednih na druge, već da se aktivnosti moraju dovesti do kraja.

“Žao mi je što se akcije moraju gurati. Trebalo bi da se podrazumijeva da onaj ko to radi završi posao do kraja. Mi ne možemo znati šta sve tu treba. Možda je potrebno i da se ta usluga uvede u Fond zdravstvenog osiguranja, kao usluga. To je sigurno skup aktivnosti koje stručna lica treba da poznaju i da ih sprovedu u momentu kada se akcija realizuje”, navela je Koturova.

Dodala je da sadašnja situacija ostavlja utisak da je sve prepušteno samo sebi.

“Izgleda, jednostavno, kao da niko ne zna gdje je to zapelo, kao da je pušteno niz vodu. Šta se uopšte planira? Sada dobijemo donaciju iz Srbije i šta kada se ta donacija potroši? Onda ćemo opet ostati sa skriningom na fenilketonuriju, koji se radi godinama i koji nikada nije prestajao”, rekla je Koturova.

Upozorila je da kašnjenje u uvođenju skrininga može imati ozbiljne posljedice po novorođenčad, jer je kod pojedinih bolesti presudno da budu prepoznate u najranijem periodu života.

Kao primjer navela je dječaka Mihajla Radovanovića iz Dervente, koji ima spinalnu mišićnu atrofiju (SMA).

“Imamo djecu u Hrvatskoj i Sloveniji kod koje je bolest prepoznata skriningom na vrijeme. Ta djeca danas hodaju, samostalno dišu i funkcionalna su. To je najbolji primjer da se objasni kolika je razlika između toga da li je bolest otkrivena skriningom ili nije”, istakla je Koturova.

Naglasila je i da kasno prepoznavanje bolesti, osim posljedica po zdravlje i život djeteta, predstavlja i veliki trošak za državu.

“Djeca koja nisu na vrijeme prepoznata, pa su kasnije dobila i lijekove i sve ostalo, jako puno koštaju državu, a riječ je o nečemu zbog čega je djetetu trajno uništena mogućnost za život, iako je uz pravovremeno otkrivanje tu mogućnost moglo imati”, rekla je Koturova.

Kako se odvija skrining
Podsjetimo, skrining bi trebalo da se odvija tako da se u porodilištima u cijeloj Republici Srpskoj svim bebama u periodu između 48 i 72 časa od rođenja uzima kap krvi i stavlja na adekvatne kartice. Kartica treba da stigne u roku od tri do pet dana na Odjeljenje za medicinsku genetiku.

Nakon prijema radi se izolacija DNK iz osušene kapi krvi, te se primjenom komercijalnih skrining testova vrši molekularno-genetička analiza.

Vjetrovi oko polarnog vrtloga u stratosferi promijenili su smjer 10. novembra, najranije otkako postoje mjerenja. Ovaj preokret dogodio se oko dvije i po sedmice ranije nego tokom bilo koje zime u posljednjih gotovo 70 godina, a prognoze pokazuju da bi poremećaj mogao postepeno da zahvati niže dijelove atmosfere i utiče na vremenske prilike u Evropi.