Connect with us

Društvo

SLOBODA U BIH VRIJEDI 36.500 KM: U zatvor ne mora samo ko ima novca

Mogućnost da se zatvorska kazna do jedne godine zamijeni novčanom otvara pitanje jednakosti pred zakonom.

Prema važećim propisima, osuđeni može podnijeti zahtjev da kaznu zatvora otkupi po tarifi od 100 KM po danu, što znači da bi za godinu zatvora trebalo izdvojiti i do 36.500 maraka.

Formalna i stvarna jednakost

Upravo zbog toga u javnosti se sve češće postavlja pitanje da li je izbjegavanje zatvora rezervisano samo za osuđenike s dubokim džepom. Stručnjaci ističu da sama ideja alternativnih sankcija nije sporna, ali upozoravaju da se otvara dilema stvarne jednakosti među građanima.

Profesor ustavnog prava Davor Trlin smatra da se pitanje otkupa kazne mora posmatrati i iz perspektive ustavnog prava i principa jednakosti.

– Pitanje otkupa kazne zatvora do jedne godine nesumnjivo otvara ozbiljne dileme s aspekta ustavnog prava, principa jednakosti i svrhe kažnjavanja – navodi Trlin.

On pojašnjava da norma formalno važi jednako za sve, jer svaki osuđenik ima pravo zatražiti zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom. Međutim, u praksi se javlja razlika između formalne i stvarne jednakosti.

– Lice koje ima značajna finansijska sredstva realno može izbjeći izvršenje kazne zatvora, dok lice slabijeg imovnog stanja tu mogućnost nema. U tom smislu može se govoriti o posrednoj diskriminaciji zasnovanoj na imovnom statusu – upozorava Trlin.

Pravo, a ne obaveza

On dodaje da kratkotrajne kazne zatvora često imaju ograničen preventivni efekt i mogu proizvesti negativne socijalne posljedice, zbog čega mnogi savremeni pravni sistemi uvode alternativne sankcije poput novčanih kazni ili rada za opće dobro. Ipak, problem nastaje kada visina novčane kazne nije prilagođena imovinskom stanju osuđenika.

– Ako svima odredite isti novčani iznos, formalno su svi jednaki, ali u stvarnosti taj iznos nema isti efekt. Za nekoga predstavlja ozbiljnu sankciju, a za nekoga zanemariv trošak – objašnjava Trlin.

Zbog toga, kako navodi, brojni evropski pravni sistemi primjenjuju model u kojem se visina novčane kazne prilagođava prihodima osuđenog, čime se postiže stvarna jednakost u kažnjavanju.

S druge strane, pravni stručnjak Milan Blagojević smatra da otkup zatvorske kazne do jedne godine, ako je zakonom propisan kao pravo, a ne kao obaveza, daje nadležnom sudu mogućnost da u svakom slučaju cijeni, zavisno od svih pravno relevantnih činjenica i okolnosti, da li treba dozvoliti da se takva zatvorska kazna otkupi ili ne, nezavisno od toga da li se radi o bogatom ili siromašnom osuđeniku.

– Ako tako radi svoj posao nadležni sud, onda nema bojazni od diskriminacije, to jest kada sud tako radi svoj posao, onda nema opasnosti da institut otkupa kazne zatvora do jedne godine bude rezervisan samo za osuđenike s dubokim džepom – istakao je.

Društveno koristan rad kao alternativa

– Društveno koristan rad, kao alternativa i svojevrsna parapenalna mjera za otkup kazne zatvora do jedne godine, po meni ima svoj ratio prvenstveno u slučajevima siromašnih osuđenika, koji zbog te lične i imovinske okolnosti nisu u mogućnosti da otkupe kaznu zatvora do jedne godine, a istovremeno ostale lične okolnosti takvog osuđenika ukazuju da će se svrha kažnjavanja u konkretnom slučaju postići i ako se zatvorska kazna takvom licu zamijeni društveno korisnim radom – kazao je Blagojević za „Avaz“.

Društvo

OD JAKNI DO KLIMA UREĐAJA! Sladić najavio ekstremno ljeto puno iznenađenja!

Najpoznatiji bh. meteorolog Nedim Sladić oglasio se na društvenim mrežama i najavio veoma toplo ljeto uz izražene toplotne valove širom regiona i Evrope.

„Ne brinem se jer je već postala ustaljena tradicija“, napisao je Sladić.

Dodao je da će nakon trenutnog zahlađenja uslijediti veoma visoke temperature tokom ljetnih mjeseci. „Sada kukamo na hladnoću, a u julu, avgustu i dijelu septembra ćemo po običaju na izraženu vrućinu i toplotne valove. Na momente, vjerovatno i vrlo izražene ovog ljeta. Ne samo mi, već veći dio Starog kontinenta. Najmanji zajednički sadržilac već godinama ostaje konzistentan“, naveo je Sladić.

Prema najavama meteorologa, porast temperatura očekuje se već od 23. maja.

Jutarnje temperature u Bosni tada će se kretati između 11 i 16 stepeni, dok će u Hercegovini biti od 14 do 19 stepeni.

Tokom dana temperature će u Bosni dostizati do 30 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini do 33 stepena, piše Hype.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Slaba kiša ili pljusak mogući samo ponegdje

U Bosni i Hercegovini će biti sunčano i toplo vrijeme, a slaba kiša ili kratkotrajan pljusak mogući su samo ponegdje na sjeveru i istoku.

Jutro će biti vedro i svježe, a lokalno oko rijeka i po kotlinama je moguća magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.Minimalna temperatura vazduha biće od sedam do 12, u višim predjelima od tri stepena, a najviša dnevna od 21 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni Celzijusovih. Tokom dana duvaće slab vjetar, na istoku i jugu umjeren sjevernih smjerova, a uveče u svim predjelima pojačan sjeverni.

 

 

Nastavi čitati

Društvo

POTRESNA ISPOVIJEST BORCA IZ UGLJEVIKA! Sa 18 godina otišao na ratište, danas prima 164 KM! „Sirotinja je dala sinove, a sada traži grobove… Odričem se te crkavice!“

Društvene mreže zapalila je potresna i brutalno iskrena objava Dragomira Mihajlovića, borca koji je sa svega 18 i po godina, davne 1991. godine, otišao na ratište. Mihajlović je prošao ratišta od Hrvatske pa širom Bosne i Hercegovine, bez ijednog dana prekida, a danas, tri decenije kasnije, od države za koju je krvario dobija mjesečni borački dodatak u iznosu od ponižavajuće 164 KM.

U svojoj emotivnoj ispovijesti, Mihajlović je ogolio surovu realnost sa kojom se susreću pošteni ratnici, dok su se političari i dezerteri, kako kaže, debelo obezbijedili.

„Ovo je bruka, sramota i poniženje za mene borca da dobijam borački 164 KM. Otišao sam sa svojih 18,5 godina na ratište 1991. godine u Hrvatsku, pa širom BiH. Naravno, ne svojom voljom. Bez dana prekida ratišta, što jedan mali broj može reći – da su čitavo vrijeme bili i da nisu bježali bar 7 dana“, započinje svoju priču Mihajlović.

Nikada nije dobio posao u opštini: „Lopovi su na vlasti“
Iako je godinama pokušavao da pronađe stabilno zaposlenje, vrata javnih institucija za njega su ostala zatvorena. Kako ističe, bezbroj puta je molio za posao obezbjeđenja u Opštini Ugljevik, ali odgovor nikada nije dobio. Radio je u korpusnoj policiji za 150 KM, da bi im primanja kasnije smanjili na 93 KM, što mu nije moglo pokriti ni putne troškove do Bijeljine, zbog čega je morao napustiti posao i otići u minus.

„Nisam ja imao bogatog oca, a ni živog oca da me zaštiti bar 20 dana da ne idem na ratište, sve je pucalo po meni u najboljim godinama… Zato, ne bi me iznenadilo da me poslije ove objave neko ponudi poslom. Kad bi se to desilo, pljunuo bih mu direktno u oči! Zašto mi nisu dali posao kad sam imao 24 godine? Kod nas je 98% lopova na vlasti“, ogorčen je ovaj borac.

Odriče se boračkog dodatka u korist bolesne djece svih nacija
Mihajlović naglašava da iz rata izlazi uzdignute glave jer nikome nije učinio zlo, te u znak protesta javno poručuje da se odriče i te jadne 164 marke koje mu država uplaćuje.

„Neka uzmu i ovih 164 KM. Neka daju za djecu koja se liječe od raznih bolesti i za koju se skuplja novac putem SMS poruka. Evo, ja se odričem tog novca, to je poniženje za mene. Neka mojih 164 KM daju za liječenje djece – i srpske, i bosanske, i hrvatske, jer nisam nacionalista. Ponos i dika mi je što sam izašao iz rata čist ko suza, nikome ništa loše nisam učinio i svakome smijem u oči pogledati. Ako nisam pomogao, nisam ni odmogao, a bilo nas je poštenih ratnika na sve tri strane.“

Danas ima više boraca nego u ratu, na izbore više ne izlazi
Ovaj bivši vojnik poslao je i oštru poruku onima koji danas vode boračke organizacije i predstavljaju ljude koji su stvarali Republiku Srpsku, ističući da se boraca sjete samo pred glasanje.

„Javno kažem da nikad neću izaći na izbore! Nek se stide oni koji predstavljaju borce, svi su oni sebe obezbijedili, a borcima dolaze samo kad im treba glas. Ja lično poznajem više osoba koje su bile par dana ili par mjeseci na ratištu, a imaju veći borački od mene. To treba dobro provjeriti, ko je bio borac i koliko vremenski dugo. Danas ima više boraca nego za vrijeme nesrećnog rata“, upozorava Mihajlović.

Za kraj, bez obzira na naciju i vjeru, Dragomir je poslao poruku mira svim građanima, citirajući čuvenu istorijsku mudrost o sudbini sirotinje u svakom ratu:

„Svima dajem lijep savjet: čuvajte mir kao zjenicu oka svog. Ne dozvolite da vas političari zavade, za mene je svako dobar ko je čovjek. Jer, kad je rat, vojska daje topove, bogati daju volove, sirotinja sinove. Kad se rat završi, vojska dobije topove, bogatim vrate volove, a sirotinja traži grobove…“
Banjaluka 24

Nastavi čitati

Aktuelno