Connect with us

Društvo

SLOBODA U BIH VRIJEDI 36.500 KM: U zatvor ne mora samo ko ima novca

Mogućnost da se zatvorska kazna do jedne godine zamijeni novčanom otvara pitanje jednakosti pred zakonom.

Prema važećim propisima, osuđeni može podnijeti zahtjev da kaznu zatvora otkupi po tarifi od 100 KM po danu, što znači da bi za godinu zatvora trebalo izdvojiti i do 36.500 maraka.

Formalna i stvarna jednakost

Upravo zbog toga u javnosti se sve češće postavlja pitanje da li je izbjegavanje zatvora rezervisano samo za osuđenike s dubokim džepom. Stručnjaci ističu da sama ideja alternativnih sankcija nije sporna, ali upozoravaju da se otvara dilema stvarne jednakosti među građanima.

Profesor ustavnog prava Davor Trlin smatra da se pitanje otkupa kazne mora posmatrati i iz perspektive ustavnog prava i principa jednakosti.

– Pitanje otkupa kazne zatvora do jedne godine nesumnjivo otvara ozbiljne dileme s aspekta ustavnog prava, principa jednakosti i svrhe kažnjavanja – navodi Trlin.

On pojašnjava da norma formalno važi jednako za sve, jer svaki osuđenik ima pravo zatražiti zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom. Međutim, u praksi se javlja razlika između formalne i stvarne jednakosti.

– Lice koje ima značajna finansijska sredstva realno može izbjeći izvršenje kazne zatvora, dok lice slabijeg imovnog stanja tu mogućnost nema. U tom smislu može se govoriti o posrednoj diskriminaciji zasnovanoj na imovnom statusu – upozorava Trlin.

Pravo, a ne obaveza

On dodaje da kratkotrajne kazne zatvora često imaju ograničen preventivni efekt i mogu proizvesti negativne socijalne posljedice, zbog čega mnogi savremeni pravni sistemi uvode alternativne sankcije poput novčanih kazni ili rada za opće dobro. Ipak, problem nastaje kada visina novčane kazne nije prilagođena imovinskom stanju osuđenika.

– Ako svima odredite isti novčani iznos, formalno su svi jednaki, ali u stvarnosti taj iznos nema isti efekt. Za nekoga predstavlja ozbiljnu sankciju, a za nekoga zanemariv trošak – objašnjava Trlin.

Zbog toga, kako navodi, brojni evropski pravni sistemi primjenjuju model u kojem se visina novčane kazne prilagođava prihodima osuđenog, čime se postiže stvarna jednakost u kažnjavanju.

S druge strane, pravni stručnjak Milan Blagojević smatra da otkup zatvorske kazne do jedne godine, ako je zakonom propisan kao pravo, a ne kao obaveza, daje nadležnom sudu mogućnost da u svakom slučaju cijeni, zavisno od svih pravno relevantnih činjenica i okolnosti, da li treba dozvoliti da se takva zatvorska kazna otkupi ili ne, nezavisno od toga da li se radi o bogatom ili siromašnom osuđeniku.

– Ako tako radi svoj posao nadležni sud, onda nema bojazni od diskriminacije, to jest kada sud tako radi svoj posao, onda nema opasnosti da institut otkupa kazne zatvora do jedne godine bude rezervisan samo za osuđenike s dubokim džepom – istakao je.

Društveno koristan rad kao alternativa

– Društveno koristan rad, kao alternativa i svojevrsna parapenalna mjera za otkup kazne zatvora do jedne godine, po meni ima svoj ratio prvenstveno u slučajevima siromašnih osuđenika, koji zbog te lične i imovinske okolnosti nisu u mogućnosti da otkupe kaznu zatvora do jedne godine, a istovremeno ostale lične okolnosti takvog osuđenika ukazuju da će se svrha kažnjavanja u konkretnom slučaju postići i ako se zatvorska kazna takvom licu zamijeni društveno korisnim radom – kazao je Blagojević za „Avaz“.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Vraća se vrućina, temperatura do 33 stepena

U Bosni i Hercegovini će biti pretežno sunčano i toplo vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost.
Tokom dana očekuje se razvoj oblačnosti u brdsko-planinskim predjelima, koji samo ponegdje može usloviti slabu kišu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Minimalna temperatura vazduha biće od 13 do 17, na jugu do 21, u višim predjelima od devet stepeni, a dnevna od 27 do 33, u višim predjelima od 24 stepena Celzijusova. Duvaće slab do umjeren vjetar, sjevernih smjerova, a na jugu umjerena, uveče i pojačana bura.

Nastavi čitati

Društvo

TO JE TA REŽIMSKA TELEVIZIJA! Više od 80 odsto zaposlenih na RTRS-u radi za minimalnu platu

Nezavisni sindikat radnika Radio-televizije Republike Srpske izrazio je nezadovoljstvo zbog, kako navode, činjenice da se u posljednje vrijeme pronalaze sredstva za povećanje plata zaposlenima u različitim javnim preduzećima i institucijama, dok položaj radnika javnog servisa Republike Srpske ostaje neriješen.

Ističu da godinama upozoravaju da zaposleni na RTRS-u ne smiju biti zanemareni te da njihov rad treba biti vrednovan u skladu sa odgovornošću koju nose.

Prema navodima Sindikata, više od 80 odsto zaposlenih u RTRS-u prima minimalnu platu ili primanja koja su blizu zakonskog minimuma, što, kako ocjenjuju, nije primjereno ustanovi od posebnog društvenog značaja.

Iz Sindikata podsjećaju da program javnog servisa svakodnevno stvaraju novinari, snimatelji, montažeri, realizatori, tehničari i ostali zaposleni, koji rade u zahtjevnim uslovima i obezbjeđuju kontinuisano informisanje građana Republike Srpske.

Posebno ističu da je teško prihvatiti činjenicu da se u isto vrijeme govori o povećanju plata u drugim javnim sistemima, dok za zaposlene u RTRS-u godinama nije pronađeno trajno rješenje.

Nezavisni sindikat radnika RTRS naglašava da podržava povećanje plata svim zaposlenima u javnom sektoru, ali postavlja pitanje zbog čega radnici javnog servisa ostaju izuzetak. Smatraju da odgovornost informisanja građana, proizvodnje programa i očuvanja javnog interesa ne može biti adekvatno vrednovana minimalnim primanjima.

U saopštenju navode da RTRS ne čine objekti i oprema, već ljudi koji svojim znanjem, iskustvom i svakodnevnim angažmanom omogućavaju funkcionisanje javnog servisa. Dodaju da se od zaposlenih godinama očekuju profesionalnost, fleksibilnost i visok nivo odgovornosti, dok njihova materijalna sigurnost ostaje neriješena.

Sindikat poziva nadležne da sistemski riješe status zaposlenih u RTRS-u, poručujući da ne traže privilegije, već pravično vrednovanje rada i mogućnost dostojanstvenog života od svojih primanja.

-Vrijeme je da se prestane sa praksom u kojoj su radnici RTRS prvi kada treba ispuniti obaveze, a posljednji kada se govori o povećanju plata – zaključuju.

Nastavi čitati

Društvo

“ŠIŠAJU NAROD KAO OVCE”! Elektroprivreda za priključak porodične kuće traži gotovo 60.000 KM

Građanin iz Maglaja ostao je u potpunoj nevjerici nakon što je od JP “Elektroprivreda BiH” zaprimio nesvakidašnji predračun za priključak porodične kuće na niskonaponsku mrežu.

Umjesto očekivanih nekoliko hiljada maraka, koliko obično košta ovaj postupak, na kućnu adresu mu je stigla cifra od čak 58.861,53 KM sa uračunatim PDV-om, i to za skromnu priključnu snagu od svega 6,7 kW.

Kako nesrećni čovjek navodi, u prvi mah je bio ubijeđen da se radi o nekoj tehničkoj ili administrativnoj grešci. “Kad je stigao predračun, morao sam tri puta dobro pogledati da provjerim jesam li uopšte dobro pročitao brojke. Za ovaj iznos čovjek opravdano očekuje da uz priključak dobije vlastitu trafostanicu, kilometre novih dalekovoda i možda još besplatnu struju do kraja života”, rekao je razočarani Maglajlija.

“Ne gradim fabriku, već dom za porodicu”
Vlasnik objekta ističe da na parceli ne gradi nikakvu fabriku, industrijsko postrojenje niti veliki poslovni objekat, već običnu porodičnu kuću, zbog čega smatra da je ovakav trošak apsolutno van svake pameti i teško razumljiv za običnog građanina. Najviše boli činjenica da običan čovjek želi napraviti dom za svoju porodicu, a prije nego što uopšte upali prvu sijalicu dočeka ga cifra od koje se bukvalno zavrti u glavi. Ne pričamo o bilo kakvom luksuzu, nego o osnovnoj životnoj potrebi – električnoj energiji, jasan je ogorčeni građanin.

Dodaje kako ga i te kako zanima da li je ovakav astronomski iznos uobičajena praksa u Elektroprivredi ili se ipak radi o jednom od najskupljih predračuna za priključak električne energije ikada izdatih u Bosni i Hercegovini.

On je javno pozvao sve građane koji su imali slična ili identična iskustva sa elektrodistribucijama da ih podijele u javnosti, kako bi se konačno otvorila ozbiljna rasprava o opravdanosti i načinu obračuna ovakvih troškova, prenosi Crna Hronika.

Nastavi čitati

Aktuelno