Connect with us

Društvo

HUMANOST KOJA POMJERA GRANICE! „Srbi za Srbe“ napravili 100.000 KROFNI za manje od 24h!

“Aj da napravimo 100.000 krofni za Vaskršnju akciju”. “Kako to misliš – 100.000 krofni?! Jesi li ikada napravio ijednu?” “Ne, pa šta?”

Više od 1.000 volontera Humanitarne organizacije „Srbi za Srbe“ uspjelo je da za manje od 24 sata napravili su više od 100.000 krofni, koje su dijeljene ispred više od 100 hramova širom Srbije, Republike Srpske i Crne Gore, na praznike Vrbica i Cvijeti. Prikupljena sredstva namenjena su za pomoć porodicama na Kosovu i Metohiji, saopšteno je iz humanitarne organizacije “Srbi za Srbe”.

U Beogradu su “Krofne iz bloka” organizovane u saradnji sa Vjerskim dobrotvornim starateljstvom Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, za čiju će crkvenu kuhinju biti usmjeren dio sredstava.

Akcija je sprovedena uz podršku Srpske pravoslavne crkve sa blagoslovom Njegove Svetosti Patrijarha srpskog Porfirija.

Ideja koja je čudom sprovedena u djelo

Najveći broj krofni, nevjerovatnih 60.000, napravljen je u velikoj radnoj akciji u jednoj sali na Novom Beogradu, u sklopu koje je više od 500 ljudi, neumorno i neprekidno, pravilo krofne punih 24 sata. Bilo je to neverovatno iskustvo, sa puno prepreka i izazova koje je trebalo rešavati u hodu. Neki volonteri za sve to vreme nisu spavali ni minut, ali kažu da je vredelo jer će ovu akciju pamtiti do kraja svog života, saopštili su iz ove organizacije.

“U toku realizacije zapitali smo se da li postoji Ginisov rekord u broju napravljenih krofni u kratkom vremenskom periodu. Shvatili smo da postoji i da je, koliko smo uspeli da nađemo, daleko manji od cilja koji smo mi postavili”, izjavio je jedan od pokretača akcije.

Akcija je imala ogroman odjek i u Republici Srpskoj, gdje je održana na više od 60 lokacija, kao i u brojnim mestima u Crnoj Gori, Švajcarskoj, Austriji i Nemačkoj. Pošto akcija i dalje traje, očekuje se  da će ukupan broj lokacija biti iznad 200.

Za sada je prikupljeno više od 150.000 evra pomoći

Humanitarna organizacija Srbi za Srbe, iz godine u godinu, postavlja rekorde u broju pomognutih porodica i prikupljenih donacija.

Do sada je pomogla više do 3.800 porodica širom Balkana i prikupila 23 miliona evra donacija, za 20 godina delovanja.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno