Američki predsjednik Donald Tramp izdao je oštru direktivu američkoj mornarici, naređujući joj da upotrijebi smrtonosnu silu protiv svih brodova za koje se sumnja da postavljaju mine u Ormuskom moreuzu, dok napetosti s Iranom nastavljaju eskalirati.

U objavi na “Truth Social” mreži, Tramp je rekao: “Naredio sam američkoj mornarici da puca i potopi svaki brod, ma koliko mali bio (njihovi ratni brodovi su SVI, njih 159, na dnu mora!), koji postavlja mine u vodama Ormuskog moreuza. Nema oklijevanja.”

Dodao je da su američke operacije razminiranja već u toku u moreuzu i naredio da se ti napori pojačaju. “Osim toga, naši ‘minolovci’ trenutno čiste moreuz. Ovime naređujem da se ta aktivnost nastavi, ali utrostručenom brzinom!”

Izjava dolazi u vrijeme kada rastu strahovi da bi prijetnja mina i sukob između dvije mornarica mogli zadržati vitalnu trgovačku rutu zatvorenom duže nego što se očekivalo.

Pentagon je rekao da su se američke snage preko noći ukrcale na “sankcionisani tanker bez države” M/T Majestic X, tvrdeći da prevozi iransku naftu.

Takođe je rečeno da razarač američke mornarice prati još jedan brod povezan s Iranom, Dorenu, nakon što je navodno pokušao probiti blokadu, navodi “IndiaToday”.

Kompanije iz raznih sektora širom svijeta upozorile su da sukob Sjedinjenih Američkih Država i Izraela sa Iranom povećava troškove poslovanja, remeti lance snabdijevanja i pogoršava ekonomske izglede.

Problemi u lancima snabdijevanja i transportu
Prema navodima kompanija iz sektora potrošačke robe, turizma i rudarstva, rast troškova transporta i sirovina, posebno usljed poremećaja u Ormuskom moreuzu, dodatno opterećuje poslovanje koje je već pod pritiskom visokih carina i slabe tražnje, prenosi Rojters.

Ukoliko se neizvijesnost produži, kompanije bi mogle dodatno da podižu cijene ili naniže revidiraju poslovne prognoze, što bi moglo imati i šire inflatorne posljedice na globalnu ekonomiju.

Kako velike kompanije reaguju na krizu
Primjera radi, holandski proizvođač boja Akzonobel saopštio je da očekuje značajan rast troškova sirovina, ali da za sada uspjeva da ublaži uticaj kroz povećanje cijena i interne uštede.

Francuska prehrambena grupa Danon istakla je kako se pritisci filtriraju kroz lance snabdijevanja, izvještavajući o rastu prodaje u prvom kvartalu koji je premašio očekivanja.

Međutim, rast je naglo usporio u odnosu na kraj prošle godine, prije svega zbog poremećaja u isporukama nastalim kao posljedica sukoba na Bliskom istoku.

Industrija i proizvodnja suočene s kašnjenjima
Američki proizvođač liftova Otis vorldvajd saopštio je takođe da je prodaja njegove nove opreme pogođena kašnjenjima isporuka i tarifama.

Proizvođač sapuna Detol upozorio je na niže marže u prvoj polovini godine, navodeći visoke cijene nafte, što je dovelo njegove akcije na najniže nivoe, iz oktobra 2024. godine.

Turističke kompanije su među najteže pogođenima, jer veće cijene mlaznog goriva primoravaju avio-kompanije i turističke operatore da povećaju cijene, dodaju doplate za gorivo ili prizemljuju avione, dok geopolitičke tenzije umanjuju povjerenje potrošača

Za razliku od ranijih godina, EU je počela pokazivati “mišiće” prema zemljama unutar EU, zemljama obuhvaćenim procesom proširenja i trećim zemljama.

EU pokazuje “mišiće”
Za razliku od ranijih godina, Evropska unija počela je znatno odlučnije primjenjivati mehanizme pritiska prema državama članicama, zemljama kandidatima i trećim zemljama.

Ključni instrument postao je novi mehanizam uslovljavanja, kojim se pristup evropskim fondovima veže za poštovanje vladavine prava, demokratskih standarda i institucija.

Mađarski primjer kao signal
Najvidljiviji primjer je Mađarska, koja je ostala bez više od 20 milijardi eura iz evropskih fondova zbog sporova s Briselom oko vladavine prava.

Analitičari ocjenjuju da je upravo pogoršanje ekonomske situacije, uzrokovano tim mjerama, doprinijelo političkom porazu Viktora Orbana na izborima.

Iako su mađarske vlasti umanjivale značaj ovih poteza, tvrdeći da mogu pronaći alternativne izvore finansiranja, ishod izbora pokazuje da su mjere EU imale konkretan efekat.

Novi pristup prema regionu
Sličan model Brisel sada počinje primjenjivati i prema zemljama u procesu proširenja.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos već je uskratila dio sredstava BiH, a upozorava da bi dodatnih 380 miliona eura moglo biti izgubljeno ukoliko se reforme ne sprovedu.

Slična upozorenja upućena su i drugim zemljama zapadnog Balkana za koje EU procjenjuje da odstupaju od evropskih vrijednosti.

Globalna Evropa i treće zemlje
Pritisak se ne odnosi samo na EU i zemlje kandidatinje.

U okviru programa Globalna Evropa, vrijednog 80 milijardi eura, uvedena je klauzula prema kojoj se finansijska podrška može suspendovati ako dođe do pogoršanja stanja demokratije, ljudskih prava ili vladavine prava u trećim zemljama.

Time EU pokušava osigurati da njeni fondovi budu usklađeni s političkim ciljevima i vrijednostima Unije.

Novi budžet donosi stroža pravila
Ova politika dodatno će biti ojačana u narednom višegodišnjem budžetu EU za period od 2028. do 2034. godine, čija se vrijednost procjenjuje na oko dvije hiljade milijardi eura.

Planirano je da se uvedu još stroži mehanizmi koji bi omogućili uskraćivanje sredstava i državama članicama koje ne poštuju osnovne principe EU.

Istovremeno, Brisel nastoji spriječiti praksu da države nadoknađuju izgubljena sredstva preusmjeravanjem novca iz drugih fondova.

Posljedice za BiH i region
Ovakav pristup znači da će zemlje zapadnog Balkana biti pod jednakim, ako ne i strožim kriterijumima od članica EU.

S obzirom na trenutni zastoj reformi u BiH, rizik od gubitka sredstava i dodatnog udaljavanja od EU postaje sve izraženiji.