Connect with us

Svijet

TRAMP LJUT NA SAVEZNIKE! Pentagon priprema kaznene mjere za NATO članice

Interna e-poruka Pentagona opisuje mogućnosti za Sjedinjene Države da kazne saveznike u NATO za koje smatraju da nisu podržali američke operacije u ratu s Iranom, uključujući suspenziju Španije iz saveza i preispitivanje američkog stava o britanskom zahtjevu za Falklandska ostrva, rekao je američki zvaničnik za “Reuters”.

Mogućnosti politike detaljno su opisane u bilješci u kojoj se izražava frustracija zbog uočenog oklijevanja ili odbijanja nekih saveznika da odobre Sjedinjenim Državama prava pristupa, stacioniranja i preleta, poznata kao ABO, za rat u Iranu, rekao je zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti kako bi opisao e-mail.

U e-poruci je navedeno da je ABO “samo apsolutna osnova za NATO”, prema zvaničniku, koji je dodao da su opcije kružile na visokim nivoima u Pentagonu.

Jedna opcija u e-poruci predviđa suspenziju “teških” zemalja s važnih ili prestižnih pozicija u NATO-u, rekao je zvaničnik.

Predsjednik Donald Tramp oštro je kritikovao saveznike u NATO-u jer nisu poslali svoje mornarice kako bi pomogli u otvaranju Ormuskog moreuza, koji je bio zatvoren za globalni brodski promet nakon početka rata s Iranom 28. februara.

Takođe je izjavio da razmatra povlačenje iz saveza.

“Ne biste li vi to uradili da ste na mom mjestu?” upitao je Tramp za “Reuters” 1. aprila u intervjuu o tome je li izlazak SAD iz NATO mogućnost.

Ali e-pošta ne sugeriše da će Sjedinjene Države to učiniti, rekao je zvaničnik. Takođe ne predlaže zatvaranje baza u Evropi.

Zvaničnik je odbio reći uključuju li opcije široko očekivano američko povlačenje nekih snaga iz Evrope.

Na pitanje o e-pošti, sekretar za medije Pentagona Kingsli Vilson odgovorio je: “Kao što je predsjednik Tramp rekao, uprkos svemu što su Sjedinjene Države učinile za naše saveznike u NATO-u, nisu bile tu za nas.”

Dodao je:

“Ministarstvo rata osiguraće da predsjednik ima vjerodostojne opcije kako bi osiguralo da naši saveznici više nisu papirni tigar i da umjesto toga učine svoj dio. Nemamo daljih komentara ni na kakve interne rasprave u tom smislu”, rekao je Vilson.

Trampova administracija vidi evropski “osjećaj prava”

Američko-izraelski rat protiv Irana pokrenuo je ozbiljna pitanja o budućnosti 76-godišnjeg bloka i izazvao neviđenu zabrinutost da SAD možda neće priskočiti u pomoć evropskim saveznicima ako budu napadnuti, kažu analitičari i diplomate.

Britanija, Francuska i drugi kažu da bi pridruživanje američkoj pomorskoj blokadi značilo ulazak u rat, ali da bi bili spremni pomoći u održavanju otvorenog moreuza nakon što se postigne trajno primirje ili završi sukob.

Ali, zvaničnici Trampove administracije naglasili su da NATO ne može biti jednosmjerna ulica.

Izrazili su frustraciju Španijom, gdje je socijalističko vođstvo reklo da neće dopustiti da se njegove baze ili vazdušni prostor koriste za napad na Iran. Sjedinjene Države imaju dvije važne vojne baze u Španiji: Pomorsku bazu Rota i vazdušnu bazu Moron.

Kakav bi uticaj imala suspenzija Španije?

Političke opcije navedene u e-poruci imale bi za cilj poslati snažan signal saveznicima NATO-a s ciljem “smanjivanja osjećaja prava kod Evropljana”, rekao je zvaničnik, sažimajući e-poštu.

U e-pošti se tvrdi da bi mogućnost suspenzije Španije iz saveza imala ograničen učinak na američke vojne operacije, ali značajan simbolični uticaj.

Zvaničnik nije otkrio kako bi Sjedinjene Države mogle nastaviti s suspenzijom Španije iz saveza, a “Reuters” nije mogao odmah utvrditi postoji li mehanizam u NATO-u za to.

“Ne radimo na temelju e-mailova. Radimo na temelju službenih dokumenata i vladinih stajališta, u ovom slučaju Sjedinjenih Država“, rekao je španski premijer Sančez kada su ga pitali o izvještaju uoči sastanka čelnika Evropske unije na južnom Kipru pod grčkom upravom kako bi se raspravljalo o temama uključujući NATO-ovu klauzulu o međusobnoj pomoći.

Falklandska ostrva su pomenuta

Memorandum takođe uključuje mogućnost razmatranja ponovne procjene američke diplomatske podrške dugogodišnjim evropskim “carskim posjedima”, poput Falklandskih ostrva u blizini Argentine.

Na veb stranici Stejt Departmenta navodi se da ostrvima upravlja Ujedinjeno Kraljevstvo, ali da ih i dalje polaže pravo Argentina, čiji je libertarijanski predsjednik Havier Mili Trampov saveznik.

Britanija i Argentina vodile su kratki rat 1982. oko ostrva nakon što je Argentina napravila neuspješan pokušaj da ih preuzme. Oko 650 argentinskih vojnika i 255 britanskih vojnika poginulo je prije nego što se Argentina predala.

Tramp je više puta kritikovao britanskog premijera Kira Starmera, nazivajući ga kukavicom zbog njegove nespremnosti da se pridruži američkom ratu s Iranom, rekavši da “nije Vinston Čerčil” i opisujući britanske nosače aviona kao “igračke”.

Britanija isprva nije odobrila zahtjev SAD-a da dopusti svojim avionima napad na Iran iz dvije britanske baze, ali je kasnije pristala dopustiti odbrambene misije usmjerene na zaštitu stanovnika regije, uključujući britanske građane, usred iranske odmazde.

Obraćajući se novinarima u Pentagonu ranije ovog mjeseca, ministar odbrane Pit Hegset rekao je da je “mnogo toga otkriveno” ratom s Iranom, napominjući da iranske rakete dugog dometa ne mogu pogoditi Sjedinjene Države, ali mogu dohvatiti Evropu.

“Dobijamo pitanja, ili prepreke, ili oklijevanja… Nemate puno saveza ako imate zemlje koje nisu spremne stajati uz vas kada vam zatrebaju”, rekao je Hegset, prenosi “TRT World“.

Svijet

DRAMATIČNO UPOZORENJE VLADIMIRU PUTINU: “Reaguj hitno, inače slijedi nova 1917”

Rusija bi se mogla suočiti s ponavljanjem boljševičke revolucije iz 1917. ako hitno ne preduzme korake za rješavanje rastućeg nezadovoljstva, upozorio je čelnik Komunističke partije te zemlje Genadij Zjuganov.

“Rekli smo vam deset puta – ekonomija će se urušiti. Prvo tromjesečje bilo je potpuna katastrofa. Ako hitno ne preduzmete finansijske, ekonomske i druge mjere, na jesen ćemo se suočiti s onim što se dogodilo 1917. Nemamo pravo to da ponovimo”, poručio je Zjuganov u ruskom parlamentu, Državnoj dumi, misleći na dolazak Vladimira Lenjina na vlast nakon svrgavanja posljednjeg ruskog cara Nikolaja Drugog Romanova, kako prenosi britanski The Times.

Druga po veličini partija

Iako se Komunistička partija, druga po veličini u ruskom parlamentu, predstavlja kao nasljednica ideja Vladimira Iljiča Uljanova – Lenjina i Karla Marksa, naširoko se smatra dijelom pretjerano anti-kremljski nastrojenog sistema, čija je svrha zapravo da Rusima pruži iluziju demokratije.

Međutim, istina jeste da Kremlj posljednjih nedjelja muku muči da zadrži nezadovoljstvo građana pod kontrolom. Naime, Zjuganovljeve izjave uslijedile su nakon što je Viktorija Bonja, jedna od najpoznatijih i najuticajnijih ruskih manekenki, modela i influenserki, bivša televizijska zvijezda i inače čvrsti pristalica ruskog lidera koja – što nije iznenađujuće – ne živi u Rusiji već na Zapadu, tačnije u Monaku – optužila Kremlj da nije uspio da riješi niz problema, od ekonomije do ograničenja interneta. Njen 18-minutni video na Instagramu pregledan je više od 30 miliona puta otkako je objavljen prošle nedjelje.

“Vladimire Vladimiroviču, ljudi te se boje”

“Vladimire Vladimiroviču, ljudi te se boje”, rekla je Bonja, obraćajući se Vladimiru Putinu.

“Ljudi te se boje, blogeri te se boje, umjetnici te se boje, guverneri te se boje. A ti si predsjednik naše države”, rekla je, između ostalog, Bonja – koja je kasnije obrisala svoj video snimak.

Kremlj je, međutim, odbacio Bonjinu tvrdnju – i ne samo njenu, već i tvrdnje brojnih kremljovskih propagandista, ruskih uticajnih ljudi i proratnih vojnih blogera – da se ruski lider drži u mraku jer se zvaničnici “plaše” da mu kažu istinu o rastućim problemima s kojima se Rusija suočava.

“Znate li koji je rizik? Ljudi će prestati da se plaše, a sada ih stežu kao oprugu, i jednog dana ta opruga će pući”, rekla je Bonja, koja nije pomenula rat u Ukrajini.

Pad popularnosti

Čak je i ruska državna agencija za ispitivanje javnog mnjenja priznala da je Putinova popularnost pala na najniži nivo od početka rata u Ukrajini 2022. godine. Sada 66 odsto Rusa odobrava njegove poteze, što je pad od 11 odsto od decembra, prema Vtsiomu. Iako je ta brojka prema zapadnim standardima izuzetno visoka, treba imati na umu da Kremlj kontroliše sve nacionalne medije te da u Rusiji zapravo nema stvarnih opozicionih stranaka, podsjeća Times.

Pad podrške Putinu dijelom je prouzrokovan gušenjem aplikacije za razmjenu poruka Telegram, najpopularnije takve platforme koju koriste desetine miliona Rusa – od običnih građana do poslovnih ljudi i vojnika – ali i raznim drugim ograničenjima interneta, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo ruskih građana, posebno otkako je usluga mobilnog interneta sve češće nedostupna ne samo u dalekim i izolovanim krajevima zemlje, nego i u Moskvi i Sankt Peterburgu.

Prihvaćene kritike

Kremlj je, što je vrlo neobično za Putinov režim, prihvatio i reagovao na kritike i objavio kako “radi na rješavanju problema koje je Bonja identifikovala”, a Zjuganov se požalio da je Kremlj reagovao na njen istup, a ignorisao pozive njegove stranke na djelovanje.

“Učinili smo sve što smo mogli da podržimo Putina, njegovu strategiju i politiku. A onda ova dama iz Monaka – nju su poslušali!”, rekao je ogorčeno.

Njegova zabrinutost zbog ponavljanja revolucije iz 1917. godine, koja je rezultirala sa sedam decenija komunističke vlasti, u nekim je krugovima izazvala podsmijeh.

“To nisu komunisti – to su nekakvi antikomunisti”, komentarisao je politički analitičar Abas Galjamov, nekadašnji pisac govora ruskog čelnika, koji je u Rusiji proglašen “stranim agentom” i godinama živi u egzilu.

“Neka čudna vrsta komunista”, ocijenio je, pak, Jurij Butusov, uticajni ukrajinski novinar.

Bonjine izjave izazvale su žestok napad voditelja ruske državne televizije Vladimira Solovjova, najpoznatijeg prokremaljskog i proratnog propagandiste.

“Nije na ovoj istrošenoj bludnici da otvara svoja prljava usta”, rekao je on, između ostalog, u programu, optuživši je da radi za Zapad.

“Otuđeni i opsjednuti vladar”

Influenserka mu je brzo uzvratila, najavivši da će pokrenuti peticiju kako bi bio uklonjen s televizije.

“Želim da pitam sve nas žene – u kom trenutku smo propustile trenutak kada su žene počele da budu vrijeđane na nacionalnim TV kanalima?”, prokomentarisala je. Takođe je objavila video koji je generisala vještačka inteligencija, na kojem se ona, kao Spiderwoman, tuče sa Solovjovom i Vitalijem Milonovom, prokremljovskim poslanikom, koji je sugerisao da je prostitutka ili skupa eskort dama.

Ipak, Bonja je brižno pazila da ne kritikuje samog Putina, što je izazvalo nagađanja da su njene izjave orkestrirao Kremlj kako bi se stvorio utisak da vlast reaguje na probleme. Takođe je pokušala da se distancira od ruske opozicije u egzilu.

“Nisam s vama, ja sam s narodom”, rekla je ona u video objavi. “Ne znam šta će mi se dogoditi… ali vrijedilo je jer nisam mogla da ne iskoristim svoj glas… Bila bi to izdaja moje ruske duše da nisam progovorila. Tako mi je drago da se naš glas čuo [u Kremlju]”, rekla je.

Sovjetska era

U međuvremenu, Putinovi kritičari već dugo ocjenjuju da je ruski vladar sve više udaljen od briga običnih ljudi i da je opsjednut ratom u Ukrajini i “slavom” sovjetske ere.

U srijedu je, po Putinovom nalogu, Akademija Federalne bezbjednosne službe (FSB) u Moskvi, tajne službe nasljednice KGB-a, preimenovana u čast Feliksa Dzeržinskog, prvog šefa Čeke, zastrašujuće sovjetske tajne policije.

Dzeržinski je Čeku, preteču podjednako zloglasne tajne službe KGB, osnovao 1917. godine. Njegovi agenti ubili su desetine hiljada navodnih “klasnih neprijatelja” tokom perioda poznatog kao “Crveni teror”, kampanje masovnog ubijanja civila raznih profila, za koje su boljševici sumnjali da bi mogli da podrže kontrarevoluciju.

Njegov kip srušen je u Moskvi 1991. tokom prodemokratskih protesta uoči raspada Sovjetskog Saveza. Akademija FSB-a nosila je njegovo ime od 1962. do 1993. godine.

Pohvala ženama i djeci

Uprkos neuspjehu Rusije da pobijedi Ukrajinu u više od četiri godine rata, nema znakova da je Putin spreman da smanji svoje osvajačke ambicije u zemlji. U utorak je ponovo uporedio “specijalnu vojnu operaciju” Kremlja sa pobjedom Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom i pohvalio žene i djecu što “pletu čarape” za vojnike na bojnom polju.

Tatjana Stanovaja, istaknuta ruska politička analitičarka koja živi u egzilu, kaže da “stariji i distancirani Putin” rizikuje da izgubi kontrolu zbog “unutrašnjeg raskola izazvanog gašenjem interneta”.

“On ne može ni da sklopi mir u Ukrajini niti da dobije rat koji je započeo”, napisala je u članku za Karnegi centar za Rusiju i Evroaziju, tink-tenk.

“Putinova glavna prednost je uvijek bila njegova snaga. Slab Putin nikome ne koristi – čak ni bezbjednosnom aparatu zemlje”, zaključila je Stanovaja, prema pisanju The Times, koje prenosi Telegraf.rs.

Nastavi čitati

Svijet

ZDRAVOJ ŽENI IZ BRITANIJE ODOBRENA EUTANAZIJA: Ne može da se oporavi nakon smrti sina

Fizički zdrava žena izjavila je da planira da okonča svoj život u švajcarskoj klinici za asistiranu smrt zbog tuge nakon smrti svog djeteta prije četiri godine.

Vendi Dafi (56) planira da okonča život u petak, nakon što je klinika Pegasos iz Bazela navodno odobrila njen zahtjev. Bivša njegovateljica iz Zapadnog Midlendsa tvrdi da je ranije pokušala samoubistvo, nakon čega je umalo ostala u vegetativnom stanju.

Za Daily Mail je rekla da je nikakva terapija nije ubijedila da život ima smisla, te je odlučila da plati 10.000 funti klinici Pegasos, koja za sebe tvrdi da je neprofitna organizacija.

Moj život, moj izbor“, rekla je. “Voljela bih da je ovo dostupno u Velikoj Britaniji, tada uopšte ne bih morala da idem u Švajcarsku”.

Rekla je da ne želi ponovo da pokuša samoubistvo, jer bi to “ostavilo svakoga ko bi je pronašao da se s tim nosi do kraja života”.

“Ne želim nikoga da izlažem tome”, dodala je.

Gospođa Dafi je ispričala da je njen jedini sin, Markus (23), preminuo nakon što se ugušio polovinom čeri paradajza koja mu se zaglavila u dušniku dok je jeo sendvič.

“Misle da je vjerovatno zaspao dok je još imao hranu u ustima”, rekla je za Daily Mail. “To je jedina uteha – da nije bilo borbe”.

Navela je da su njena braća i sestre – četiri sestre i dva brata – obaviješteni o njenim namerama od strane klinike Pegasos.

“Pegasos je stupio u kontakt s njima. Pozvaću ih kada stignem u Švajcarsku. Biće to težak poziv u kojem ću se oprostiti i zahvaliti im”, rekla je.

“Ali oni će to razumjeti. Znaju. Iskreno, sto posto znaju da nisam srećna, da ne želim da budem ovdje”. Dodala je da je napisala pisma svim voljenima, izabrala šta će obući na samrti i odabrala posljednju pjesmu koju će slušati dok umire.

“Možete da izaberete koju god pesmu želite”, objasnila je. “Ja ću otići uz pesmu Lejdi Gage i Bruna Marsa ‘Die With A Smile’”.

Švajcarsko udruženje Pegasos osnovao je aktivista za pravo na smrt Ruedi Habeger 2019. godine.

Klinika se našla u centru kontroverze nakon što je pomogla britanskom državljaninu Alisteru Hamiltonu (47) da okonča život, nakon što je tvrdio da pati od nedijagnostikovanog zdravstvenog problema. Hamilton je porodici rekao da ide na kratko putovanje u Pariz, ali je umjesto toga otišao u Pegasos na asistiranu smrt. Klinika se kasnije izvinila njegovoj majci i najavila da će ubuduće mijenjati procedure kako bi rodbina uvijek bila obavještena.

Prijedlog zakona o terminalno bolesnim odraslima (kraj života) biće razmatran u Domu lordova u Velikoj Britaniji u petak, posljednjeg dana rasprave, ali se sada ne očekuje da će biti usvojen tokom tekuće parlamentarne sednice.

Ako bi bio usvojen, zakon bi omogućio osobama koje ispunjavaju određene uslove u Engleskoj i Velsu da izvrše eutanaziju u trenutku koji same izaberu, uz propisane zaštitne mjere.

Pristalice tvrde da je zakon, koji je prošle godine prošao Donji dom, “usporen proceduralnim opstrukcijama” u Domu lordova, dok kritičari upozoravaju da u sadašnjem obliku ne pruža dovoljno zaštite ranjivim osobama.

Nastavi čitati

Svijet

EMANUEL MAKRON ŠOKIRAO CIJELU FRANCUSKU: Napušta politiku na kraju mandata

Makron napušta politiku nakon isteka drugog predsjedničkog mandata.

Predsjednik Francuske Emanuel Makron nalazi se na Kipru na Samitu Evropske unije i danas je saopštio da napušta politiku nakon isteka drugog predsjedničkog mandata, javlja “France 24”. Njegov drugi predsjednički mandat ističe 2027. godine nakon čega će se on povući iz političkog života Francuske.

Nisam u politici bio prije i neću biti ni poslije. Poslije devet godina na vlasti, najteže mi je da pronađem tu ravnotežu između odbrane svog dosadašnjeg rada i priznavanja onoga što nisam uspio da uradim“, rekao je Makron.

 

Nastavi čitati

Aktuelno