Petnaest mjeseci intenzivnih razgovora bez konkretnih rezultata otvorilo je ključno pitanje, koliko Bosnu i Hercegovinu košta neefikasna administracija u sektoru transporta?

Podaci iz saopštenja “Konzorcijuma Logistika” BiH jasno ukazuju na razmjere problema, vozači godišnje gube i do 205 sati na čekanjima, a trošak po vozilu dostiže oko 2.000 KM.

Na nivou sektora i u kontinuitetu posljednje decenije, riječ je o milijardama konvertibilnih maraka izgubljenih zbog zastoja, procedura i neusklađenosti sistema.

Građani plaćaju cijenu neefikasnosti

“Ovi troškovi ne ostaju unutar kompanija, oni se direktno ugrađuju u cijene proizvoda i usluga. Svako čekanje na granici, svaka neusklađena procedura i svaka administrativna prepreka postaju trošak građana”, navode iz Konzorcijuma.

Ističu da već više od dvije decenije govori se o strateškom razvoju transportne infrastrukture.

“Iako su pojedini dijelovi auto-puteva izgrađeni, sistem nije završen niti funkcionalno zaokružen. Ključno pitanje ostaje otvoreno u kom procentu je infrastrukturni sistem zaista završen i kada će biti kompletiran?, pojašnjavaju.

Visoke cijene bez kompenzacije

Kako su rekli, za razliku od prakse u Evropskoj uniji, gdje države kroz povrat trošarina, subvencije i poreske mehanizme aktivno štite sektor, u Bosni i Hercegovini takvi instrumenti praktično ne postoje.

“Putarine ostaju visoke, bez sistemskih popusta za domaće prevoznike. Trošarine se posmatraju isključivo kroz akcize, dok se zanemaruje širi fiskalni okvir koji direktno utiče na konkurentnost. Rezultat je jasan domaći prevoznici plaćaju više, a dobijaju manje”, kazali su iz Konzorcijuma.

Troškovi poslovanja i administrativni pritisak

Pojašnjavaju da troškovi registracije vozila nisu smanjeni, naprotiv, u pojedinim segmentima su viši nego u državama EU.

“Parafiskalni nameti, komunalne takse i članarine dodatno opterećuju sektor. Istovremeno, ne postoji funkcionalan sistem povrata PDV-a iz inostranstva, što dodatno pogoršava likvidnost kompanija”, ističu.

Selidba sektora – odlazak kapitala

Kako su rekli sve izraženiji trend je premještanje poslovanja u države EU.

“Svako radno mjesto koje se registruje, na primjer u Sloveniji, znači investiciju od oko 100.000 evra koja napušta Bosnu i Hercegovinu. Ovo nije samo poslovna odluka kompanija, to je direktan gubitak za državu”, pojasnili su iz Konzorcijuma.

Nedostatak koordinacije i povjerenja

Kako navode, carinske i inspekcijske službe funkcionišu bez pune koordinacije, uz visok nivo nepovjerenja prema robnim tokovima i vozačima.

“Umjesto ubrzanja, sistem generiše dodatna zadržavanja i troškove. U EU sistemima, povjerenje i digitalizacija omogućavaju brz protok robe. U BiH, dominiraju manuelne procedure i višestruke kontrole”, rekli su predstavnici prevoznika.

Prema njihovim riječima u Italiji, Njemačkoj i Velikoj Britaniji transportni sektor najavljuje aktivnosti već od septembra, često zbog povećanja troškova na nivou jednog eurocenta.

“U Bosni i Hercegovini, gdje su opterećenja višestruko veća i sistemski problemi evidentni, ne postoji adekvatan institucionalni odgovor. Transportni sektor ne traži privilegije, traži jednake uslove poslovanja kao u Evropskoj uniji”, kazali su iz Konzorcijuma.

Zaključuju da, nakon 22 godine nedovršene infrastrukture, 15 mjeseci bez konkretnih rezultata i kontinuiranog rasta troškova, jasno je da problem nije samo u sektoru već u sistemu upravljanja.

“Bez hitne koordinacije institucija, smanjenja opterećenja i uspostavljanja funkcionalnog okvira, Bosna i Hercegovina rizikuje gubitak vlastitog transportnog sistema.A cijenu tog gubitka, kao i do sada, platiće građani”, naveli su u saopštenju.

Tokom prošle godine, prema podacima Centralne banke BiH, uništen je novac ukupne vrijednosti od gotovo 777 miliona KM, a riječ je o novčanicama i kovanicama nepodobnim za opticaj.

Oštećene kovanice
Kako su pojasnili, u strukturi uništenog novca najviše su zastupljene pohabane i oštećene novčanice, kao i oštećeni kovani novac te novčanice KM starih izdanja koje su povučene iz opticaja.

“U 2025. godini uništeno je 17.088.263 komada novčanica nepodobnih za opticaj, ukupne vrijednosti 776.900.260 KM i 10.673 komada kovanog novca nepodobnog za opticaj, ukupne vrijednosti 19.378,75 KM”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Centralne banke BiH.

Šta pokazuju brojevi
Broj uništenih novčanica u 2025. godini veći je za 4.400.382 komada u odnosu na 2024. godinu, kada je uništen ukupno 12.687.881 komad. Istovremeno, broj uništenih kovanica nepodobnih za opticaj manji je za 2.734 komada u odnosu na 2024. godinu, kada je uništeno 13.407 komada.

“Postupak uništavanja novca nepodobnog za opticaj Centralna banka Bosne i Hercegovine (CB BiH) sprovodi isključivo za konvertibilnu marku, za čije izdavanje, puštanje u opticaj, povlačenje iz opticaja i kvalitet odgovara u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Novčanice drugih valuta nisu predmet postupka uništavanja u CB BiH”, pojasnili su iz CB BiH.

Smanjen kvalitet
Pohabane novčanice su novčanice koje su usljed upotrebe dotrajale te im je znatno smanjen kvalitet papira i boja, odnosno svojim izgledom nisu podobne za dalji opticaj.

“Oštećene novčanice su novčanice sa različitim vidovima oštećenja kao na primjer novčanice pocijepane na dva ili više dijelova zalijepljene ljepilom, novčanice kojima nedostaje jedan ili više dijelova, iscrtane novčanice, novčanice oštećene masnoćom, bojom ili novčanice koju su nagorjele, progorjele, nagrižene i slično. Oštećeni kovani novac je novac koji je iskrivljen, okrnjen, nagrižen, odnosno koji je izgubio autentični oblik”, istakli su iz CB BiH.

Kakva su pravila
Pojasnili su i kako se nadomješta uništeni novac.

“Uništeni novac konvertibilne marke nadomješta se novcem podobnim za opticaj, u skladu sa pravilima valutnog odbora prema kojima svaka novčanica i kovanica puštena u opticaj mora imati pokriće u evru”, naveli su iz CB BiH.

Građani s kojima smo razgovarali kažu da nisu sigurni gdje završava novac koji je, primjera radi, bez manjeg dijela, odnosno pocijepan.

“Da, dešavalo se da dobijem u trgovini novčanicu od 10 ili 20 maraka bez ćoška. I te pare neće kasnije niko da primi. Iskreno, nisam znala šta raditi s tim novcem”, priča jedna Banjalučanka.

Ona dodaje da ju je koleginica savjetovala da taj novac odnese u banku, što je i uradila.

“U banci je procedura i više nego jednostavna. Posljednji put je bilo riječ o 20 maraka. Ja sam im dala oštećenih 20 maraka, a oni meni drugu, neoštećenu novčanicu. To sve trajalo je 10 sekundi. Šta su kasnije uradili s tom oštećenom novčanicom, nemam pojma”, rekla je ova Banjalučanka za “Nezavisne novine”.

Po naredbama Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije BiH, a pod nadzorom postupajućeg federalnog tužioca Posebnog odjela Federalnog tužilaštva FBiH, policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i MUP-a Kantona Sarajevo provode koordinirane aktivnosti na području Mostara i Sarajeva.

Kako je saopšteno iz Federalnog tužilaštva FBiH u okviru ovih aktivnosti vrši se pretres više lokacija, uključujući službene prostorije Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, kao i službenu dokumentaciju i računarsku opremu koju koriste ministar, njegovi savjetnici i saradnici.

“Naredbama su obuhvaćeni i pretresi određenih fizičkih i pravnih lica koja su bila dio konzorcija korisnika bespovratnih sredstava dodijeljenih putem javnog poziva koji je navedeno ministarstvo raspisalo u martu 2025. godine, u ukupnom iznosu od oko 600.000 američkih dolara”, naveli su iz Federalnog tužilaštva FBiH.

Podsjećamo, ministar Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta je Vojin Mijatović.

Nezavisne novine