Tokom prošle godine, prema podacima Centralne banke BiH, uništen je novac ukupne vrijednosti od gotovo 777 miliona KM, a riječ je o novčanicama i kovanicama nepodobnim za opticaj.

Oštećene kovanice
Kako su pojasnili, u strukturi uništenog novca najviše su zastupljene pohabane i oštećene novčanice, kao i oštećeni kovani novac te novčanice KM starih izdanja koje su povučene iz opticaja.

“U 2025. godini uništeno je 17.088.263 komada novčanica nepodobnih za opticaj, ukupne vrijednosti 776.900.260 KM i 10.673 komada kovanog novca nepodobnog za opticaj, ukupne vrijednosti 19.378,75 KM”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Centralne banke BiH.

Šta pokazuju brojevi
Broj uništenih novčanica u 2025. godini veći je za 4.400.382 komada u odnosu na 2024. godinu, kada je uništen ukupno 12.687.881 komad. Istovremeno, broj uništenih kovanica nepodobnih za opticaj manji je za 2.734 komada u odnosu na 2024. godinu, kada je uništeno 13.407 komada.

“Postupak uništavanja novca nepodobnog za opticaj Centralna banka Bosne i Hercegovine (CB BiH) sprovodi isključivo za konvertibilnu marku, za čije izdavanje, puštanje u opticaj, povlačenje iz opticaja i kvalitet odgovara u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Novčanice drugih valuta nisu predmet postupka uništavanja u CB BiH”, pojasnili su iz CB BiH.

Smanjen kvalitet
Pohabane novčanice su novčanice koje su usljed upotrebe dotrajale te im je znatno smanjen kvalitet papira i boja, odnosno svojim izgledom nisu podobne za dalji opticaj.

“Oštećene novčanice su novčanice sa različitim vidovima oštećenja kao na primjer novčanice pocijepane na dva ili više dijelova zalijepljene ljepilom, novčanice kojima nedostaje jedan ili više dijelova, iscrtane novčanice, novčanice oštećene masnoćom, bojom ili novčanice koju su nagorjele, progorjele, nagrižene i slično. Oštećeni kovani novac je novac koji je iskrivljen, okrnjen, nagrižen, odnosno koji je izgubio autentični oblik”, istakli su iz CB BiH.

Kakva su pravila
Pojasnili su i kako se nadomješta uništeni novac.

“Uništeni novac konvertibilne marke nadomješta se novcem podobnim za opticaj, u skladu sa pravilima valutnog odbora prema kojima svaka novčanica i kovanica puštena u opticaj mora imati pokriće u evru”, naveli su iz CB BiH.

Građani s kojima smo razgovarali kažu da nisu sigurni gdje završava novac koji je, primjera radi, bez manjeg dijela, odnosno pocijepan.

“Da, dešavalo se da dobijem u trgovini novčanicu od 10 ili 20 maraka bez ćoška. I te pare neće kasnije niko da primi. Iskreno, nisam znala šta raditi s tim novcem”, priča jedna Banjalučanka.

Ona dodaje da ju je koleginica savjetovala da taj novac odnese u banku, što je i uradila.

“U banci je procedura i više nego jednostavna. Posljednji put je bilo riječ o 20 maraka. Ja sam im dala oštećenih 20 maraka, a oni meni drugu, neoštećenu novčanicu. To sve trajalo je 10 sekundi. Šta su kasnije uradili s tom oštećenom novčanicom, nemam pojma”, rekla je ova Banjalučanka za “Nezavisne novine”.

Po naredbama Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije BiH, a pod nadzorom postupajućeg federalnog tužioca Posebnog odjela Federalnog tužilaštva FBiH, policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i MUP-a Kantona Sarajevo provode koordinirane aktivnosti na području Mostara i Sarajeva.

Kako je saopšteno iz Federalnog tužilaštva FBiH u okviru ovih aktivnosti vrši se pretres više lokacija, uključujući službene prostorije Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, kao i službenu dokumentaciju i računarsku opremu koju koriste ministar, njegovi savjetnici i saradnici.

“Naredbama su obuhvaćeni i pretresi određenih fizičkih i pravnih lica koja su bila dio konzorcija korisnika bespovratnih sredstava dodijeljenih putem javnog poziva koji je navedeno ministarstvo raspisalo u martu 2025. godine, u ukupnom iznosu od oko 600.000 američkih dolara”, naveli su iz Federalnog tužilaštva FBiH.

Podsjećamo, ministar Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta je Vojin Mijatović.

Nezavisne novine

Nedostatak profesora matematike i fizike postaje sve izraženiji problem u Republici Srpskoj. Dok škole sve teže pronalaze stručan kadar, mladi sve rjeđe odlučuju da upišu nastavničke smjerove. Nedostatak profesora matematike i fizike u školama širom Srpske više nije samo statistika, već realnost sa kojom se obrazovni sistem uveliko suočava. I dok je studenata na Prirodno-matematičkom fakultetu sve manje, razloga za ovakav deficit je sve više.

U današnjem društvu sve češće se ističe i problematičan odnos prema prosvjetnim radnicima – koji se, prema riječima struke, godinama unazad degradira.

– Mislim da je prosvjetnom radniku važno nekako ugled da se vrati, da je važno biti prosvjetni radnik, da je važno biti učitelj – kaže Željka Đukić, profesor matematike i fizike.

Iza ovog problema ne stoje samo lični izbori mladih, već i dugogodišnje promjene u obrazovnom sistemu i na tržištu rada koje su značajno uticale na interes za nastavničke smjerove. – Promijenila se i globalna politika tržišta i više su bili u interesu poslovi koji su primijenjeni iz oblasti biologije, hemije itd. i to je dovelo sad već do neke brige za budućnost nastavnih kadrova – kaže Dino Hasanagić, prodekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

Koliko je situacija ozbiljna pokazuju i podaci Zavoda za zapošljavanje.

– Na području filijale koju pokriva Doboj ili Prijedor nema evidentiranih lica, važno je naglasiti da su sva lica koja se nalaze na evidenciji imaju prethodno radno iskustvo u struci – rekao je Damjan Škipina, direktor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

Drugim riječima – deficit nastavnika i na birou. A u nizu razloga zbog kojih nastavnici napuštaju učionice ili ih nikada ne izaberu kao zanimanje, onaj najveći je – plata. Nije tajna da se u privrednim, privatnim i drugim sektorima zarađuje znatno više nego unutar obrazovnog sistema.

– Oni se mogu zaposliti ne samo da budu nastavnici nego i u drugim privrednim preduzećima. To je možda i razlog zašto je teško uposliti matematičara da bude nastavnik matematike, zato što ga traži i privreda i zapošljava ga u tom sektoru gdje su praktično plate 2-3 puta veće u odnosu na platu koju prima naš profesor matematike u srednjoj školi – kaže Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci. Na visinu plata u prosvjeti teško je uticati, ali prostor za promjene postoji kroz modernizaciju obrazovanja i prilagođavanje studijskih programa – kako bi se kod mladih ponovo probudio interes za ove profesije.

Na Univerzitetima u Srpskoj na ovom problemu se uveliko radi, pa su i prognoze resornog ministarstva optimistične.

– Trenutno na našem PMF-u nemamo taj problem iz razloga što je studijski program spojen sa studijskim programom informatike. Dakle, to je matematika i informatika – to je studijski program gdje imamo zadovoljavajući broj studenata. Te smo to riješili dualnim studijskim programom da studenti koji to završe mogu da rade i kao profesori matematike i kao profesori informatike. To je za sada tako riješeno. A u Istočnom Sarajevu dodana je fizika, tako da će studenti moći da rade kao profesori sva tri predmeta – rekla je Jelena Starčević, pomoćnica ministra za visoko obrazovanje Republike Srpske.

Izmjene studijskih programa samo su “vrh ledenog brijega”, bez ulaganja u obrazovni sektor i bez konkretnih promjena, učionice će ostati bez onih koji bi trebalo da obrazuju nove generacije, piše ATV.