Connect with us

Svijet

CIJENE NAFTE PADAJU: Iran šalje mirovni prijedlog, Tramp odbija dogovor i poručuje da rokovi ističu

Cijene nafte su pale u petak nakon što je Iran poslao ažurirani mirovni prijedlog posrednicima u Pakistanu, ponovo podstičući nade da je dogovor sa SAD i dalje moguć.

Fjučersi američke sirove nafte pali su za 3% i zatvorili se na 101,94 dolara po barelu. Međunarodni Brent je izgubio skoro 2% i završio na 108,17 dolara.

Pakistanski zvaničnici su potvrdili za MS NOW da su posrednici primili ažurirani prijedlog iz Irana za okončanje rata. Prijedlog je dostavljen SAD, rekli su zvaničnici.

Predsjednik Donald Tramp je kasnije izjavio da nije zadovoljan iranskom ponudom.

– Iran želi da postigne dogovor, ali ja nisam zadovoljan time – rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući.

Tramp se suočava sa rokom od 60 dana prema Rezoluciji o ratnim ovlaštenjima u vezi sa vojnim akcijama u ratu sa Iranom.

Prema zakonu iz 1973. godine, predsjednik mora povući trupe u roku od 60 dana od obavještavanja Kongresa o njihovom raspoređivanju, osim ako zakonodavci ne odobre vojnu akciju. Kongres to nije učinio.

Trampova administracija je u petak tvrdila da je prekid vatre postignut prije tri sedmice “okončao” neprijateljstva između dvije strane, prema MS NOW. To bi omogućilo Bijeloj kući da izbjegne traženje odobrenja Kongresa za rat.

Jedan zvaničnik administracije rekao je da odsustvo direktne vatre između američkih snaga i Irana od kada je prekid vatre prvi put dogovoren 7. aprila znači da se rok od 60 dana više ne primjenjuje.

– Za potrebe Rezolucije o ratnim ovlaštenjima, neprijateljstva koja su počela u subotu, 28. februara, su okončana – rekao je zvaničnik administracije za MS NOW.

Ovu argumentaciju je prvi iznio ministar odbrane Pit Hegset tokom saslušanja pred Odborom za oružane snage Predstavničkog doma ranije u četvrtak, gdje je rekao da je prekid vatre efektivno zaustavio rat.

SAD i Izrael su pokrenuli napade na Iran 28. februara, a Tramp je zvanično obavijestio Kongres 2. marta, čime je započeo rok od 60 dana i postavio rok do 1. maja.

Tramp bi mogao da zatraži produženje od 30 dana prema zakonu, ali to nije učinio, prema riječima zakonodavaca.

Napetosti su i dalje visoke uprkos prekidu vatre. Tramp je u srijedu pojačao prijetnje Teheranu, obećavši da će zadržati američku blokadu Irana dok Teheran ne pristane na nuklearni sporazum.

Teheran je odbio da ponovo otvori Ormuski moreuz osim ako SAD ne ukinu blokadu iranskih luka.

Axios je takođe izvijestio da je Centralna komanda SAD pripremila plan za “kratak i snažan” talas napada na Iran u nadi da će probiti zastoj u pregovorima između Vašingtona i Teherana.

Iako su obje strane trenutno u prekidu vatre, visoki zvaničnik Iranske revolucionarne garde navodno je zaprijetio “dugim i bolnim napadima” na američke položaje ako Vašington obnovi napade na Iran, iznio je Reuters, pozivajući se na iranske medije.

Svijet

TRAMP: Nadam se da se bliži kraj rata sa Iranom

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da se nada da se rat sa Iranom bliži kraju, dok se naredne sedmice očekuje njegov sastanak s liderima zemalja Zaliva na marginama Generalne skupštine UN-a u Njujorku.

“Nadam se da se bližimo kraju rata. Oni žele dogovor, pa ćemo vidjeti kako će se situacija odvijati”, rekao je Tramp, dodajući da je informacije iz Irana dobio “direktno”, ali nije iznio detalje.

Prema navodima Aksiosa, Tramp bi u Njujorku trebalo da razgovara s predstavnicima Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Bahreina, Kuvajta i Omana o narednim koracima i američkoj strategiji nakon rata.

Rat je počeo 28. februara napadima SAD-a i Izraela na Iran, nakon čega je Teheran uzvratio napadima na Izrael i zemlje Zaliva u kojima se nalaze američke baze. Tramp je kao jedan od ciljeva rata naveo slabljenje iranskih nuklearnih kapaciteta.

Iran nema nuklearno oružje i tvrdi da je njegov program obogaćivanja uranijuma namijenjen mirnodopskim svrhama.

Nastavi čitati

Svijet

Lavrov poručio Zapadu “Ako Evropa napadne Rusiju, RAT ĆE BITI VEOMA KRATAK!”

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izrazio je danas nadu da su evropske zemlje čule njegovo upozorenje da bi, u slučaju napada Evrope na Rusiju, uslijedio “veoma kratak rat”.

U intervjuu na Prvom kanalu, Lavrov je rekao da su Evropljani tokom prethodnih 500 godina živjeli na račun drugih, navodeći kolonijalizam i ropstvo, kao i da je politika evropskih zemalja dovela do izbijanja dva svjetska rata.

On je podsjetio i na Napoleonovu i Hitlerovu invaziju na Rusiju, u kojima su, prema njegovim riječima, učestvovali predstavnici cele Evrope.

Lavrov je rekao da je “ideja o nanošenju strateškog poraza Rusiji” i dalje u središtu, kako je naveo, težnji Zapada prema Ruskoj Federaciji.

Govoreći o situaciji u Ukrajini, Lavrov je rekao da za Rusiju rješavanje sukoba podrazumijeva ispunjavanje zadataka koje je Moskva postavila na početku specijalne vojne operacije i uklanjanje, kako je naveo, “osnovnih uzroka krize”.

On je, takođe, optužio ukrajinske vlasti da su “jedini režim na svijetu koji je zabranio čitav jedan jezik”, tvrdeći da je ruski jezik u Ukrajini zakonski ograničen od 2017. godine.

Lavrov je ocijenio i da evropske zemlje žele da na vlasti u Ukrajini zadrže, kako je rekao, “otvoreno nacistički i rusofobni režim” i da razmatraju planove za razmještanje određenih snaga na teritoriji pod kontrolom ukrajinskih vlasti. Međunarodni festival mladih održava se od 11. do 17. septembra u Jekaterinburgu.

Nastavi čitati

Svijet

BERLIN POVLAČI RADIKALAN POTEZ! Pooštrene kontrole i zabrane u borbi PROTIV ISLAMISTIČKOG TERORIZMA!

Njemačka savezna vlada planira pooštravanje krivičnog zakonodavstva u borbi protiv islamističkog terorizma, uključujući uvođenje strožih kazni za posebno opasne napade nožem, češću upotrebu elektronskih narukvica za nadzor osumnjičenih terorista i proširenje krivičnih djela povezanih sa propagandom Islamske države.

Prema planu, za posebno opasne tjelesne povrede počinjene nožem ili drugim opasnim oruđem, kada je ugrožen nečiji život ili prijeti teško oštećenje zdravlja, predviđena je minimalna kazna zatvora od godinu dana.

Planirano je i redovnije korišćenje elektronskih narukvica za nadzor islamističkih ekstremista.

Prilikom odlučivanja o uslovnom puštanju na slobodu, sudovi bi ubuduće izričito trebalo da uzimaju u obzir interes javnosti za bezbjednost kod kazni zatvora od najmanje šest mjeseci.

Predviđene su i izmjene u krivičnom pravu maloljetnika, kako bi se preciziralo da je, kada se ono primjenjuje na mlade punoljetne osobe, potrebno posebno obrazloženje.

Krivično djelo širenja propagande Islamske države biće prošireno, a biće uvedeno i novo krivično djelo koje se odnosi na prikupljanje novca za tu organizaciju.

Hubig je rekla da je “brutalni napad na berlinski CSD” još jednom pokazao da je islamistički terorizam “zaista ozbiljna prijetnja”.

U napadu na paradu povodom Dana Kristofer ulice u berlinskom parku Tirgarten, islamistički motivisani napadač Abdul Balut automobilom je uletio u masu, pri čemu je jedna žena ubijena, a najmanje 31 osoba teško povrijeđena.

Balut (21), kojeg su vlasti već poznavale kao radikalnog islamistu, ubijen je u pokušaju hapšenja dan nakon napada.

Nastavi čitati

Aktuelno