Connect with us

Svijet

KO JE DARA? Bugarka koja je osvojila Evroviziju 2026

Bugarska se vratila na Evroviziju nakon trogodišnje pauze i odmah ostvarila pobjedu. Zemlju je predstavljala pjevačica Dara, koja je osvojila prvo mjesto i donijela veliki trijumf svojoj državi.

Ko je bugarska predstavnica?

Darina Nikolaeva Jotova, poznata pod umjetničkim imenom Dara, 27-godišnja je pjevačica iz Varne, trećeg po veličini bugarskog grada. Javnosti je postala poznata 2015. godine kada je stigla do finala bugarske verzije šoua Iks Faktor.

Najveću popularnost stekla je pjesmama “Thunder”, “Call Me” i “Mr Rover”, koje su sedmicama bile na vrhu muzičkih ljestvica. Pored muzičke karijere, Dara je 2021. i 2022. godine bila i mentorica u šou “Glas Bugarske”. Svoj posljednji album objavila je 2025. godine, čime je dodatno učvrstila status na regionalnoj i međunarodnoj sceni.

Dara: Želim da Bugarska bude viđena

U razgovoru za Independent, Dara je govorila o značaju nastupa za Bugarsku.

“Eurovizija se u Bugarskoj ne uzima zdravo za gotovo. Nismo učestvovali na takmičenju tri godine. Naš najveći uspjeh bilo je izvanredno drugo mjesto Kristijana Kostova 2017. godine – Kristijan mi je blizak prijatelj i taj rezultat je mnogo značio za našu zemlju”, rekla je.

“Pobjeda bi bila nešto sasvim drugo. Ali želim biti iskrena s vama. Pobjeda bi bila izvanredna i naravno da se takmičim da pobijedim. No jednako me pokreće i ideja da Bugarska bude viđena. Da nas ljudi zaista vide”, dodala je.

“Mi smo mala zemlja s ogromnom kulturnom dušom – drevna, složena i tvrdoglava u najboljem smislu. Imamo muzičko naslijeđe koje svijet tek počinje otkrivati”, istakla je pjevačica.

“Ako pjesma ‘Bangaranga’ natjera nekoga u Mančesteru, Edinburgu ili Brajtonu da uzme telefon i potraži Bugarsku – njenu muziku, obalu, književnost i ljude – onda sam već postigla nešto veliko”, zaključila je Dara.

Pjesma “Bangaranga”

Dara je Bugarsku predstavila pjesmom “Bangaranga”, koju opisuje kao “pop muziku s folklornim korijenima”. Objasnila je i značenje naziva.

“Sama riječ dolazi iz jamajčanskog slenga i znači ‘buna’, ‘haos’, jednu posebnu vrstu kreativnog nereda. Ima tu sirovu energiju koja se osjeti prije nego što se razumije “, kazala je.

Bojkot dijela zemalja i povratak Bugarske

Bugarska je na Evroviziji izostala od 2023. godine, a posljednji nastup im je bio 2022. kada nisu prošli u finale.

Ovogodišnje takmičenje obilježile su i kontroverze zbog odluke o učešću Izraela, što je dovelo do bojkota pojedinih zemalja. Irska, Španija, Nizozemska, Slovenija i Island potvrdile su da neće učestvovati.

Irska televizija RTÉ saopćila je: “RTÉ smatra da je učešće Irske i dalje neprihvatljivo s obzirom na strašan gubitak života u Gazi i humanitarnu krizu.”

BBC je, s druge strane, podržao odluku Evropske radiodifuzne unije: “Radi se o primjeni pravila i o inkluzivnosti takmičenja.”

Avaz

Svijet

RAT PROTIV IRANA KOŠTAO SAD 48,3 MILIJARDE DOLARA: Konačni račun mogao bi biti znatno veći

Pentagon je saopštio da je rat protiv Irana do 13. novembra koštao SAD 48,3 milijarde dolara, bez troškova obnove oštećenih vojnih objekata.

Američke vojne operacije protiv Irana koštale su Sjedinjene Američke Države 48,3 milijarde dolara do 13. novembra, a u taj iznos nisu uključeni troškovi obnove vojnih objekata oštećenih tokom iranskih napada na Bliskom istoku.

Ove podatke iznio je zvaničnik Pentagona Artur Miler tokom saslušanja pred Odborom Senata za oružane snage u Vašingtonu.

Miler, koji je zadužen za budžetska pitanja u Pentagonu i predložen za funkciju finansijskog kontrolora američke Ratne mornarice, predstavio je najnoviju procjenu troškova sukoba.

Prema njegovim riječima, ukupni izdaci obuhvataju troškove municije, zamjene vojne opreme i izvođenja vojnih operacija.

Najnovija procjena za oko 27 odsto veća je od iznosa koji je ranije objavio Budžetski ured Kongresa. Ta institucija je 1. avgusta procijenila da su američki troškovi rata protiv Irana dostigli 38 milijardi dolara.

Miler je naglasio da u sadašnju računicu nisu uključeni izdaci za sanaciju američkih vojnih objekata koji su oštećeni u iranskim napadima širom Bliskog istoka.

Dodao je da trenutno ne raspolaže procjenom tih dodatnih troškova.

Šteta na vojnim objektima mogla bi dostići 15 milijardi dolara
Predsjedavajući Odbora Senata za oružane snage, republikanac Rodžer Viker, zatražio je od Milera da što prije dostavi podatke o troškovima popravke oštećenih objekata.

Prema informacijama koje je prošlog mjeseca objavio „Volstrit džornal“, pozivajući se na izvore iz Pentagona, šteta na američkoj vojnoj infrastrukturi u regionu mogla bi iznositi između pet i 15 milijardi dolara.

Ukoliko se te procjene potvrde, ukupni američki izdaci povezani sa ratom protiv Irana mogli bi dostići između 53,3 i 63,3 milijarde dolara.

Podatke sa saslušanja prenijela je kineska novinska agencija Sinhua.

Nastavi čitati

Svijet

“SVI PROJEKTILI IDU U JEDNOM SMJERU!”: Stravična Putinova odmazda zbog Krimskog mosta, milioni bez vode i struje

Rusija pokrenula stravičan raketni napad na Ukrajinu.

Rusija je tokom noći pokrenula masovni raketni napad na Kijev i druge regione širom Ukrajine kao odmazdu za oštećenje Krimskog mosta, a udarima su prethodili cjelodnevni napadi dronovima na samo središte ukrajinske prijestonice.

Pogođena tri mosta preko Dnjepra
Ruski balistički projektili pogodili su tri mosta preko rijeke Dnjepar, a prvi podaci govore o najmanje troje poginulih i 15 ranjenih, uz strah da će broj žrtava rasti. Riječ je o najžešćim udarima na ključne saobraćajnice koje povezuju lijevu i desnu obalu Kijeva od početka rata. Gradonačelnik Vitalij Kličko objavio je na Telegramu da su pogođeni Podolsko-voskresenski, Darnicki i Južni (Pivdenji) most. Zbog zatvorenih i ograničenih puteva, kretanje u gradu od tri miliona stanovnika, koji svakodnevno koriste šest glavnih mostova, drastično je otežano.

Nestanak struje i vode, podignuti bombarderi Tu-160
U prestonici je prekinuto snabdevanje strujom i vodom, dok su se sirene oglasile u svim regionima, a eksplozije su odjekivale čitave noći, piše “Kyiv Independent”. Vojni kanali izvijestili su da je Rusija podigla supersonične strateške bombardere Tu-160 iz baze Ukrainka na Dalekom istoku, sposobne da nose konvencionalno i nuklearno oružje, čime su ugrožene i oblasti daleko od fronta.

Talasi eksplozija od 1.25 do jutra
Prve detonacije potresle su Kijev oko 1.25 časova po lokalnom vremenu, neposredno nakon upozorenja na balističke rakete. Nešto prije dva sata ujutru vazduhoplovstvo je poručilo: “Svi balistički projektili idu prema Kijevu”, nakon čega su uslijedili snažni udari u centru. Novi talasi eksplozija trajali su od 3.00 do 6.30. Kličko je naveo da je pogođen objekat kritične infrastrukture, pa je četvrt Pečersk ostala bez grejanja, struje i vode. Prijavljeni su požari u stambenim zgradama u Obolonu i Podolu, kao i udari na nestambene objekte u Podolu i infrastrukturu u Golosejevskom okrugu.

Udari širom zemlje, pogođena bolnica u Harkovu
Uzbune zbog balističkih raketa proglašene su za Sumsku i Poltavsku oblast, a dronovi su stigli i do krajnjeg zapada. U Lavovu su eksplozije odjeknule prije sedam ujutru tokom dejstva PVO, nakon što je guverner Maksim Kozicki upozorio da ruski dron kruži iznad grada, dok je PVO dejstvovala i u Ivano-Frankivsku, potvrdio je gradonačelnik Ruslan Marcinkiv.

U Krivom Rogu masovni napad dronovima pogodio je važan infrastrukturni objekat, izjavio je Aleksandar Vilkul. Bliže frontu, u Harkovu, gradonačelnik Igor Terehov saopštio je da je pogođena bolnica u Ševčenkovskom okrugu, gdje su ranjene najmanje četiri osobe, a razbijeno je više od 50 prozora.

Putinova prijetnja i diplomatski preokret
Dan uoči napada ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je odmazdom zbog udara na Krimski most, čiji se dio urušio 17. novembra nakon što ga je Ukrajina pogodila projektilom “Flamingo”. “Naša odmazda biće mnogo bolnija od onoga što je Ukrajina učinila mostu. S današnjim preciznim oružjem to uopšte nije teško izvesti”, poručio je Putin.

Noćnom napadu prethodili su cjelodnevni udari dronovima na centar Kijeva, u kojima su oštećene dvije evropske ambasade, katedrala Svetog Vladimira i stambene zgrade, dok je 26-godišnji muškarac poginuo, a petoro ljudi je povrijeđeno.

Sve se odigralo dok je Putin u kineskom Šenženu sa Donaldom Trampom i Si Đinpingom potpisao “deklaraciju o miru”, dok je Volodimir Zelenski u Berlinu sa liderima “Koalicije voljnih” zatražio prekid vatre za energetiku i plovne puteve u Crnom moru, što je Putin odbio.

Nastavi čitati

Svijet

NISU BILI JEDNOGLASNI U HAGU, ALI PRESUDA JE DONESENA “Mjanmar počinio genocid”

Međunarodni sud pravde presudio je 19. novembra da je Mjanmar počinio genocid nad pripadnicima muslimanske manjine Rohindža tokom vojnih operacija na sjeveru savezne države Rakin 2017. godine.

Odluka je donesena sa devet glasova za i šest protiv. To je prvi put da je najviši sud Ujedinjenih nacija utvrdio da je jedna država počinila genocid, navodi UN.

Šta je sud utvrdio o nasilju iz 2017. godine?

Čitajući presudu, predsjednik suda Judži Ivasava rekao je da je Mjanmar počinio genocid nad Rohindžama na sjeveru Rakina i time prekršio obaveze iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Sud je utvrdio da su snage bezbjednosti ubile hiljade civila, počinile rasprostranjeno seksualno nasilje, izvršile teška djela nasilja nad djecom i napadale ljude koji su bježali prema Bangladešu.

Mjanmar je tokom postupka tvrdio da je riječ o legitimnoj operaciji protiv pobunjenika. Sudije su odbacile tu odbranu i zaključile da su razmjere i način izvršenja nasilja ukazivali na “namjeru da se uništi znatan dio” zajednice Rohindža u Mjanmaru. U odvojenom glasanju, takođe sa devet glasova prema šest, sud je utvrdio da Mjanmar nije ispunio obavezu da spriječi genocid koji su počinili civili djelujući uz snage bezbjednosti. Utvrdio je i da država nije ispunila obavezu kažnjavanja genocida.

Šta Mjanmar mora da uradi poslije presude?

 

Sud je naložio Mjanmaru da bez odlaganja preduzme efikasne korake u istrazi protiv osumnjičenih počinilaca i omogući “bezbjedan, dobrovoljan i dostojanstven povratak” raseljenih Rohindža. Mjanmar mora da vrati izgubljenu imovinu ili da obezbijedi zamjenu za imovinu koja se ne može vratiti ili obnoviti. Presuda predviđa i fizičku i psihološku rehabilitaciju povrijeđenih.

 

Za štetu koja se ne može otkloniti povratom ili obnovom imovine predviđena je novčana naknada, o kojoj će sud odlučivati naknadno. Prema dostavljenom izvještaju, Mjanmar ima dvije godine da izvijesti sud o mjerama povrata i obnove. Taj rok nije potvrđen u dostupnom pisanom sažetku presude.

Zašto je presuda prva takve vrste?

Gambija je pokrenula postupak 2019. godine, nakon što je više od 700.000 Rohindža pobjeglo u susjedni Bangladeš. Prema podacima UN koje prenosi Rojters, u Bangladešu danas živi oko 1,2 miliona izbjeglica iz te zajednice, uglavnom u kampovima u oblasti Koks Bazar.

Međunarodni sud pravde ranije je utvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid i da je Srbija prekršila obavezu da ga spriječi. U predmetu Gambija protiv Mjanmara sud je prvi put utvrdio i odgovornost države za samo počinjenje genocida.

Nastavi čitati

Aktuelno