Connect with us

Svijet

STRAH OD RATA NA KUBI: Građani prolaze vojnu obuku zbog prijetnje američkog napada

Kubanske vlasti počele su da pojačavaju odbrambene i mjere civilne zaštite zbog straha od moguće američke vojne akcije, objavio je Si-En-En, navodeći da se na ostrvu sve češće govori o scenariju „američkog napada”. Prema tim navodima, državne službe u Havani pripremaju planove za vanredne okolnosti, a građani prolaze obuku za slučaj oružanog sukoba.

Kubanska Agencija za civilnu zaštitu distribuirala je i „porodični vodič” sa preporukama kako postupati u slučaju vojnog napada ili većih poremećaja u snabdijevanju. U državnim medijima, kako se navodi, prikazuju se snimci civila na vojnoj obuci, u skladu sa starom kubanskom doktrinom „rata cijelog naroda”, koja podrazumijeva mobilizaciju stanovništva u slučaju strane intervencije.

Si-En-En prenosi da mnogi Kubanci na situaciju gledaju sa dozom crnog humora, pa je izraz „kada dođu Amerikanci” postao način da se opiše očekivanje da bi neki od dugogodišnjih problema, od energetske krize do ekonomskog pritiska, mogli dobiti kraj, ma koliko takav ishod bio neizvjestan i opasan.

Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel ranije je poručio da zemlja ne želi vojni sukob sa Sjedinjenim Državama, ali da mora biti spremna da se brani. On je ocijenio da Kuba živi pod pritiskom ekonomskog rata, sankcija i energetske blokade, dok je zamjenik ministra spoljnih poslova Karlos Fernandez de Kosio rekao da bi Havana bila „naivna” ako se ne bi pripremala za mogućnost američke agresije.

Šef kubanske diplomatije Bruno Rodrigez upozorio je da bi američka intervencija izazvala humanitarnu katastrofu i krvoproliće, naglasivši da bi u slučaju sukoba žrtava bilo na obje strane. Prema njegovim riječima, Vašington nema opravdanje za napad na „malo ostrvo koje ne predstavlja prijetnju” Sjedinjenim Državama.

S druge strane, američki državni sekretar Marko Rubio optužio je kubanske vlasti da omogućavaju djelovanje obavještajnih struktura zemalja koje Vašington smatra protivnicima. On je poručio da SAD ne mogu dozvoliti da se u neposrednoj blizini američkih granica, na oko 145 kilometara od Floride, nalaze obavještajni punktovi ili vojne baze suparničkih sila.

Ipak, iz Vašingtona je stigla i poruka da američka vojska ne priprema invaziju na Kubu. General Fransis Donovan, komandant Južne komande SAD, izjavio je pred zakonodavcima da američke snage nisu u fazi priprema za preuzimanje ostrva, već da su spremne za zaštitu ambasade SAD u Havani, baze Gvantanamo i eventualno reagovanje u slučaju masovnih migracija.

Napetosti između Havane i Vašingtona porasle su u trenutku duboke ekonomske i energetske krize na Kubi, koju kubanske vlasti povezuju sa američkim sankcijama i ograničenjima u isporukama nafte. Američki zvaničnici, međutim, tvrde da je kriza posljedica neefikasnosti kubanskog političkog i ekonomskog sistema.

Related Topics:

Svijet

TEHERAN UPOZORIO VAŠINGTON “Spremni smo za oba scenarija”

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Galibaf izjavio je u nedjelju da je Teheran spreman i za vojni sukob i za pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama, poručivši da Iran nije “ni uzbuđen ni zastrašen” potezima Vašingtona i da će nastaviti da kombinuje vojnu spremnost sa diplomatskim djelovanjem.

Kakvu je poruku Galibaf poslao SAD?

“Na vojnom bojnom polju prisutni smo svom snagom i suočićemo ih sa novim iznenađenjima, a diplomatske instrumente koristimo kako bismo uspostavili svoju nadmoć na vojnom polju i ostvarili prava iranskog naroda”, rekao je Galibaf, dodajući da je Vašington preko posrednika dostavio prijedloge nakon što je Teheran predstavio sedmodnevni plan za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza. Pod kojim uslovima bi Ormuski moreuz bio otvoren?

YS navodi da je Galibaf ponovio da će strateški važan Ormuski moreuz ostati zatvoren sve dok ne bude ispunjeno sedam iranskih uslova zasnovanih na Memorandumu iz Islamabada, okvirnom sporazumu postignutom u junu koji, između ostalog, predviđa potpuni prekid neprijateljstava na svim frontovima, oslobađanje zamrznutih iranskih sredstava i ukidanje pomorske blokade iranskih luka.

Da li diplomatski kanali i dalje postoje?
Iran je prošlog mjeseca ove uslove zvanično prenio Sjedinjenim Državama preko katarskih posrednika, a od početka sukoba 28. februara Teheran insistira na tome da diplomatski kanali ostaju otvoreni samo ukoliko Vašington ispuni odredbe sporazuma iz Islamabada.

Nastavi čitati

Svijet

KATAKLIZMA U RAJU! Grčko ostrvo progutala voda, više od 22.000 udara groma u jednom danu, u toku dramatična evakuacija!

Olujno nevrijeme bejsni na Kritu već tri dana, a stanovnici ostrva suočavaju se sa poplavama i štetom na kućama, usjevima i infrastrukturi, dok se očekuje da će kiše i oluje nastaviti danas.

Za posljednja 24 sata zabilježeno je 22.000 udara groma, ovi intenzivni fenomeni nastaviće se i danas, a epicentar će biti sjeverni dio ostrva.

Kako je izvjestio meteorolog, Džordž Emanuil, narednih nekoliko sati su najkritičniji u pogledu intenziteta tih pojava. Očekuje se da će jake kiše i grmljavina nastaviti do danas popodne na Kritu, a prognoza je da će se uslovi povremeno poboljšati do sutra ujutro. U Zonjani su ogromne količine vode pretvorile ulice u bujice, dok su blato i otpad prouzrokovali ozbiljnu štetu na imovini i infrastrukturi. Najveći problem u tom području identifikovan je u rijeci, čije se korito urušilo na mnogim mjestima. Stanovnici su upozoreni da napuste svoje domove od juče popodne.

Klizišta i bujice obustavljaju saobraćaj

Na Amari je razaranje takođe bilo veoma veliko. Tamo su uzastopni talasi obilnih padavina izazvali ozbiljne probleme na putnoj mreži, pri čemu su klizišta, velike količine vode i otpad otežali ili onemogućili saobraćaj na nekoliko mjesta. I Zoniana , kao i Krana i Livadija u opštini Milopotamos, ostale su bez vodosnabdijevanja u subotu uveče zbog ozbiljne štete na vodovodnim mrežama u tom području, koju su izazvali jaki vremenski uslovi.

Prema hitnom saopštenju Opštinskog preduzeća za vodosnabdijevanje i kanalizaciju Milopotamosa, šteta je povezana sa urušavanjem dijela puta u oblasti manastira Diskurio, što takođe otežava ekipama pristup mjestima gdje su potrebne tehničke intervencije.

Ekipe su u pokretu i ulažu napore da što pre saniraju štetu.

Situacija je bila posebno teška u opštinama Furfura, Platanija i Vistagi, gdje su se putevi pretvorili u bujice. Dugotrajne padavine su izazvale transport velikih količina vode, kamenja i zemlje na površinu puta, a došlo je i do klizišta.

I u u Iraklionu je šteta takođe bila veoma velika. Proizvođači u oblasti Profitis Ilias su u očaju zbog jakog vremena i ogromne količine vode koja je odnela sve pred sobom.

Četvoro spasenih iz poplava

U Jerapetri su lučke vlasti spasile četiri osobe iz zaliva “Agija Fotija”, jer su intenzivne poplave onemogućile korišćenje putne mreže u tom području.

Prema Obalskoj straži, četiri osobe je pokupio plutajući brod i bezbjedno prevezen u luku Makri Jalos u Jerapetri. Svi spaseni su u dobrom zdravstvenom stanju.

Istovremeno, u tom području u toku je operacija bezbjednog transporta 47 ljudi iz hotela i apartmana u oblastima Ferma i Kucunari, zbog nakupljanja vode. Kako je pojašnjeno, ljudi nisu u opasnosti i nije prijavljen nijedan incident koji bi uključivao zdravstveni problem.

Nastavi čitati

Svijet

POGAĐA METU SA 1.000 KILOMETARA! Sjeverna Koreja demonstrirala zastrašujuću moć

Sjeverna Koreja je izvela vježbu lansiranja strateške hipersonične rakete srednjeg dometa koja je pogodila metu u Japanskom moru udaljenu 1.000 kilometara, javila Korejska centralna novinska agencija.

“Moramo da uložimo kontinuirane i odgovorne napore da našim neprijateljima više puta demonstriramo pouzdanost i smrtonosnu moć naših strateških ofanzivnih sposobnosti”, istakao je sjevernokorejski lider Kim DŽong Un, koji je posmatrao vježbu.

KCNA javlja da je lansiranje izvedeno juče u istočnom dijelu zemlje.

Raketne jedinice su uvježbavale rukovanje hipersoničnim sistemom, a istovremeno su testirale njegovu pouzdanost, efikasnost i mobilnost.

Raketa je lansirana ka sjeveroistoku i precizno je pogodila određenu tačku udaljenu 1.000 kilometara, prenosi KCNA.

Nastavi čitati

Aktuelno