Svijet
TRESE SE VRH VLASTI U KIJEVU: Istraga o korupciji stigla do kruga bliskog Zelenskom
Najveći korupcionaški skandal u Ukrajini od početka ruske invazije ozbiljno potresa vlast predsjednika Volodimira Zelenskog i otvara pitanje da li bi afera mogla da preraste u političku krizu koja ugrožava njegovu poziciju.
Iako ukrajinski predsjednik formalno nije pod istragom, slučaj protiv njegovog dugogodišnjeg saradnika i bivšeg šefa kabineta Andrija Jermaka baca sjenku na sam vrh vlasti u Kijevu.
Ukrajinski Nacionalni antikorupcijski biro (NABU) i Specijalizovano antikorupcijsko tužilaštvo (SAP) pokrenuli su postupak protiv Jermaka zbog sumnje da je učestvovao u pranju novca kroz organizovanu kriminalnu grupu, prenosi DW.
Za djelo koje mu se stavlja na teret zaprećena je kazna od osam do 12 godina zatvora.
Prema navodima istražitelja, grupa je preko luksuznog stambenog projekta „Dinastija“ nadomak Kijeva oprala oko 460 miliona hrivnji, odnosno približno devet miliona evra, objavio je NABU, dok je šef SAP-a Oleksandr Klimenko rekao da je reč o „posebno teškom krivičnom delu“ i da tužilaštvo trenutno prikuplja dodatne dokaze, prenosi DW.
Vrhovni antikorupcijski sud Ukrajine odredio je Jermaku istražni pritvor od 60 dana, uz mogućnost da se brani sa slobode uz kauciju od oko 2,7 miliona evra.
-Nemam toliko novca – rekao je Jermak novinarima posle ročišta, prenosi DW.
Mreža oko Zelenskog
Afera je posebno opasna po Zelenskog jer se u njenom središtu nalazi krug ljudi koji važe za njegove najbliže saradnike i dugogodišnje poslovne partnere.
Prema istrazi NABU-a, ključna figura cijele mreže navodno je biznismen Timur Mindič, čovjek iz zabavne industrije i suvlasnik produkcijske kuće “Kvartal 95“, koju je svojevremeno osnovao i sam Zelenski. Mindič je godinama smatran jednim od najuticajnijih ljudi iz predsjednikovog okruženja, prenosi Nova.
Al Džazira navodi da je istraga dio šire antikorupcijske operacije pod nazivom “Midas“, koja je prvi put dospjela u javnost još prošle godine, kada je Mindič optužen da je organizovao šemu mita vrijednu čak 100 miliona dolara u državnoj energetskoj kompaniji “Energoatom“.
U centar istrage sada je dospio i Andrij Jermak, čovjek koji je godinama bio možda i najmoćnija figura ukrajinske politike poslije samog predsjednika. Jermak je bio ključni čovjek ukrajinske ratne diplomatije i jedan od glavnih pregovarača sa zapadnim saveznicima.
Iako je još u novembru 2025. napustio mjesto šefa predsjedničke administracije nakon pretresa njegovog kabineta i privatnog stana, on odbacuje sve optužbe.
-Kao advokat sa više od 30 godina iskustva, uvijek sam se rukovodio zakonom. Na isti način ću braniti svoja prava, ime i reputaciju – napisao je Jermak na Telegramu, prenosi Al Džazira.
Njegov advokat Igor Fomin tvrdi da su optužbe „neosnovane“ i da je cijeli slučaj posljedica javnog pritiska.
Prijeti li politički udar Zelenskom?
Iako je direktor NABU-a Semen Krivonos naglasio da „predsjednik Volodimir Zelenski nije predmet istrage“, politička šteta po ukrajinskog lidera već je počela.
Ukrajinski politikolog Petro Oleščuk ocijenio je za DW da će slučaj “Mindič-gejt“ ostati trajni teret za vlast u Kijevu.
-Ova priča će se stalno vraćati i neće nestati. Ona postaje prateći faktor u percepciji rada predsjednika – rekao je Oleščuk.
Sličnu ocjenu iznio je i politikolog Volodimir Fesenko, koji smatra da najveća opasnost za Zelenskog dolazi tek kada se rat završi.
-Dok je predsjednik, Zelenski uživa imunitet i protiv njega ne može biti vođena istraga. Ali kada počne izborna kampanja, sav kompromitujući materijal mogao bi da bude iskorišćen protiv njega – upozorio je Fesenko za DW.
Prema njegovim riječima, afera bi mogla da postane glavno političko oružje opozicije u postratnoj Ukrajini.
Zapad zabrinut zbog korupcije
Skandal dolazi u trenutku kada Ukrajina pokušava da očuva podršku zapadnih saveznika i istovremeno ubrza pregovore o članstvu u Evropskoj uniji.
Al Džazira podsjeća da su američki senatori Džin Šahin i Lindzi Grejem još prošle godine upozorili Kijev da ne ugrožava nezavisnost antikorupcijskih institucija.
-Jedan od najčešćih argumenata protiv pomoći Ukrajini jeste tvrdnja da je zemlja preplavljena korupcijom – naveli su američki senatori.
Dodatni problem za Kijev predstavlja činjenica da je vlada prošle godine pokušala da ograniči nezavisnost NABU-a i SAP-a, što je izazvalo masovne proteste u Ukrajini. Pod pritiskom javnosti i zapadnih partnera Zelenski je bio primoran da povuče zakon i vrati puna ovlašćenja antikorupcijskim institucijama.
Upravo zato dio analitičara tvrdi da ovaj slučaj pokazuje i da sistem ipak funkcioniše.
-To što su antikorupcijske institucije sposobne da vode istragu protiv ljudi iz samog vrha vlasti predstavlja pozitivan signal – rekla je za TVP World Irina Krasnoštan iz Međunarodnog centra za ukrajinsku pobjedu.
Ipak, ona upozorava da je trenutak izuzetno težak za Ukrajinu.
-Strašno je vidjeti da su najviši državni funkcioneri umješani u ovakve korupcionaške šeme dok je zemlja pod svakodnevnim ruskim napadima – rekla je Krasnoštan.
Građani korupciju vide kao veću prijetnju od rata
Da afera dolazi u posebno osjetljivom trenutku pokazuje i najnovije istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju, prema kojem 54 odsto građana smatra da je korupcija veća prijetnja za Ukrajinu čak i od rata sa Rusijom, prenosi Al Džazira.
Zbog toga analitičari upozoravaju da slučaj Jermak možda neće odmah srušiti Zelenskog, ali bi mogao da postane početak sporog urušavanja njegovog političkog autoriteta.
Rat mu i dalje obezbjeđuje snažnu podršku javnosti i međunarodnih saveznika, ali ukoliko se istraga proširi na još ljudi iz njegovog okruženja, pitanje korupcije moglo bi da postane najveći politički problem sa kojim se suočio od početka rata.
Svijet
RAT PROTIV IRANA KOŠTAO SAD 48,3 MILIJARDE DOLARA: Konačni račun mogao bi biti znatno veći
Pentagon je saopštio da je rat protiv Irana do 13. novembra koštao SAD 48,3 milijarde dolara, bez troškova obnove oštećenih vojnih objekata.
Američke vojne operacije protiv Irana koštale su Sjedinjene Američke Države 48,3 milijarde dolara do 13. novembra, a u taj iznos nisu uključeni troškovi obnove vojnih objekata oštećenih tokom iranskih napada na Bliskom istoku.
Ove podatke iznio je zvaničnik Pentagona Artur Miler tokom saslušanja pred Odborom Senata za oružane snage u Vašingtonu.
Miler, koji je zadužen za budžetska pitanja u Pentagonu i predložen za funkciju finansijskog kontrolora američke Ratne mornarice, predstavio je najnoviju procjenu troškova sukoba.
Prema njegovim riječima, ukupni izdaci obuhvataju troškove municije, zamjene vojne opreme i izvođenja vojnih operacija.
Najnovija procjena za oko 27 odsto veća je od iznosa koji je ranije objavio Budžetski ured Kongresa. Ta institucija je 1. avgusta procijenila da su američki troškovi rata protiv Irana dostigli 38 milijardi dolara.
Miler je naglasio da u sadašnju računicu nisu uključeni izdaci za sanaciju američkih vojnih objekata koji su oštećeni u iranskim napadima širom Bliskog istoka.
Dodao je da trenutno ne raspolaže procjenom tih dodatnih troškova.
Šteta na vojnim objektima mogla bi dostići 15 milijardi dolara
Predsjedavajući Odbora Senata za oružane snage, republikanac Rodžer Viker, zatražio je od Milera da što prije dostavi podatke o troškovima popravke oštećenih objekata.
Prema informacijama koje je prošlog mjeseca objavio „Volstrit džornal“, pozivajući se na izvore iz Pentagona, šteta na američkoj vojnoj infrastrukturi u regionu mogla bi iznositi između pet i 15 milijardi dolara.
Ukoliko se te procjene potvrde, ukupni američki izdaci povezani sa ratom protiv Irana mogli bi dostići između 53,3 i 63,3 milijarde dolara.
Podatke sa saslušanja prenijela je kineska novinska agencija Sinhua.
Svijet
“SVI PROJEKTILI IDU U JEDNOM SMJERU!”: Stravična Putinova odmazda zbog Krimskog mosta, milioni bez vode i struje
Rusija pokrenula stravičan raketni napad na Ukrajinu.
Rusija je tokom noći pokrenula masovni raketni napad na Kijev i druge regione širom Ukrajine kao odmazdu za oštećenje Krimskog mosta, a udarima su prethodili cjelodnevni napadi dronovima na samo središte ukrajinske prijestonice.
Pogođena tri mosta preko Dnjepra
Ruski balistički projektili pogodili su tri mosta preko rijeke Dnjepar, a prvi podaci govore o najmanje troje poginulih i 15 ranjenih, uz strah da će broj žrtava rasti. Riječ je o najžešćim udarima na ključne saobraćajnice koje povezuju lijevu i desnu obalu Kijeva od početka rata. Gradonačelnik Vitalij Kličko objavio je na Telegramu da su pogođeni Podolsko-voskresenski, Darnicki i Južni (Pivdenji) most. Zbog zatvorenih i ograničenih puteva, kretanje u gradu od tri miliona stanovnika, koji svakodnevno koriste šest glavnih mostova, drastično je otežano.
Nestanak struje i vode, podignuti bombarderi Tu-160
U prestonici je prekinuto snabdevanje strujom i vodom, dok su se sirene oglasile u svim regionima, a eksplozije su odjekivale čitave noći, piše “Kyiv Independent”. Vojni kanali izvijestili su da je Rusija podigla supersonične strateške bombardere Tu-160 iz baze Ukrainka na Dalekom istoku, sposobne da nose konvencionalno i nuklearno oružje, čime su ugrožene i oblasti daleko od fronta.
Talasi eksplozija od 1.25 do jutra
Prve detonacije potresle su Kijev oko 1.25 časova po lokalnom vremenu, neposredno nakon upozorenja na balističke rakete. Nešto prije dva sata ujutru vazduhoplovstvo je poručilo: “Svi balistički projektili idu prema Kijevu”, nakon čega su uslijedili snažni udari u centru. Novi talasi eksplozija trajali su od 3.00 do 6.30. Kličko je naveo da je pogođen objekat kritične infrastrukture, pa je četvrt Pečersk ostala bez grejanja, struje i vode. Prijavljeni su požari u stambenim zgradama u Obolonu i Podolu, kao i udari na nestambene objekte u Podolu i infrastrukturu u Golosejevskom okrugu.
Udari širom zemlje, pogođena bolnica u Harkovu
Uzbune zbog balističkih raketa proglašene su za Sumsku i Poltavsku oblast, a dronovi su stigli i do krajnjeg zapada. U Lavovu su eksplozije odjeknule prije sedam ujutru tokom dejstva PVO, nakon što je guverner Maksim Kozicki upozorio da ruski dron kruži iznad grada, dok je PVO dejstvovala i u Ivano-Frankivsku, potvrdio je gradonačelnik Ruslan Marcinkiv.
U Krivom Rogu masovni napad dronovima pogodio je važan infrastrukturni objekat, izjavio je Aleksandar Vilkul. Bliže frontu, u Harkovu, gradonačelnik Igor Terehov saopštio je da je pogođena bolnica u Ševčenkovskom okrugu, gdje su ranjene najmanje četiri osobe, a razbijeno je više od 50 prozora.
Putinova prijetnja i diplomatski preokret
Dan uoči napada ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je odmazdom zbog udara na Krimski most, čiji se dio urušio 17. novembra nakon što ga je Ukrajina pogodila projektilom “Flamingo”. “Naša odmazda biće mnogo bolnija od onoga što je Ukrajina učinila mostu. S današnjim preciznim oružjem to uopšte nije teško izvesti”, poručio je Putin.
Noćnom napadu prethodili su cjelodnevni udari dronovima na centar Kijeva, u kojima su oštećene dvije evropske ambasade, katedrala Svetog Vladimira i stambene zgrade, dok je 26-godišnji muškarac poginuo, a petoro ljudi je povrijeđeno.
Sve se odigralo dok je Putin u kineskom Šenženu sa Donaldom Trampom i Si Đinpingom potpisao “deklaraciju o miru”, dok je Volodimir Zelenski u Berlinu sa liderima “Koalicije voljnih” zatražio prekid vatre za energetiku i plovne puteve u Crnom moru, što je Putin odbio.
Svijet
NISU BILI JEDNOGLASNI U HAGU, ALI PRESUDA JE DONESENA “Mjanmar počinio genocid”
Međunarodni sud pravde presudio je 19. novembra da je Mjanmar počinio genocid nad pripadnicima muslimanske manjine Rohindža tokom vojnih operacija na sjeveru savezne države Rakin 2017. godine.
Odluka je donesena sa devet glasova za i šest protiv. To je prvi put da je najviši sud Ujedinjenih nacija utvrdio da je jedna država počinila genocid, navodi UN.
Šta je sud utvrdio o nasilju iz 2017. godine?
Čitajući presudu, predsjednik suda Judži Ivasava rekao je da je Mjanmar počinio genocid nad Rohindžama na sjeveru Rakina i time prekršio obaveze iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Sud je utvrdio da su snage bezbjednosti ubile hiljade civila, počinile rasprostranjeno seksualno nasilje, izvršile teška djela nasilja nad djecom i napadale ljude koji su bježali prema Bangladešu.
Mjanmar je tokom postupka tvrdio da je riječ o legitimnoj operaciji protiv pobunjenika. Sudije su odbacile tu odbranu i zaključile da su razmjere i način izvršenja nasilja ukazivali na “namjeru da se uništi znatan dio” zajednice Rohindža u Mjanmaru. U odvojenom glasanju, takođe sa devet glasova prema šest, sud je utvrdio da Mjanmar nije ispunio obavezu da spriječi genocid koji su počinili civili djelujući uz snage bezbjednosti. Utvrdio je i da država nije ispunila obavezu kažnjavanja genocida.
Šta Mjanmar mora da uradi poslije presude?
Za štetu koja se ne može otkloniti povratom ili obnovom imovine predviđena je novčana naknada, o kojoj će sud odlučivati naknadno. Prema dostavljenom izvještaju, Mjanmar ima dvije godine da izvijesti sud o mjerama povrata i obnove. Taj rok nije potvrđen u dostupnom pisanom sažetku presude.
Zašto je presuda prva takve vrste?
Gambija je pokrenula postupak 2019. godine, nakon što je više od 700.000 Rohindža pobjeglo u susjedni Bangladeš. Prema podacima UN koje prenosi Rojters, u Bangladešu danas živi oko 1,2 miliona izbjeglica iz te zajednice, uglavnom u kampovima u oblasti Koks Bazar.
Međunarodni sud pravde ranije je utvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid i da je Srbija prekršila obavezu da ga spriječi. U predmetu Gambija protiv Mjanmara sud je prvi put utvrdio i odgovornost države za samo počinjenje genocida.
-
Politika21 sat agoSTANIVUKOVIĆ DONIO ODLUKU! “Razgovaraćemo sa Minićem, ali NAŠI STAVOVI SU JASNI”
-
Politika1 dan agoKAKO SE UNIŠTAVA JAVNA USTANOVA! SNSD-ovi kadrovi od Doma penzionera u Prijedoru napravili poligon za afere i bezvlašće!
-
Politika2 dana ago“AJMO JOVO NANOVO”! Od ponoći RiTE Ugljevik van pogona, NEMA NI RUFIJEVOG UGLJA
-
Politika2 dana agoGLASALI STE ZA PROMJENE, A VAŠ GLAS ZAVRŠIO U VLASTI! Da li je konačno vrijeme da se mandat vrati strankama i zaustavi politička trgovina?
-
Politika3 dana agoVLADO ĐAJIĆ: Sve je očiglednije da su izbori bili lažirani
-
Društvo2 dana agoRUFIJU 200 MILIONA KM, a Istok 2 stoji zbog tri miliona
-
Banjaluka1 dan agoMAКSIĆ PREDLAŽE NOVO PRAVILO: Ako radnici moraju raditi nedjeljom, neka i odbornici dođu na posao!
-
Politika21 sat agoDRINIĆ ODBACUJE GLASINE “PSS ostaje jedinstven, mi smo JEDINA PRAVA ALTERNATIVA”
