Connect with us

Društvo

UVIJEK SE SLAVI ČETVRTKOM! Danas je Spasovdan, evo da li se pravi posna ili mrsna trpeza

Srpska pravoslavna crkva u četvrtak, 21. maja slavi Spasovdan, dan kad se, po predanju, Isus Hristos vazneo na nebo i sjeo sa desne strane Boga. Spasovdan je takozvani pokretni praznik – uvijek se slavi 40 dana poslije Vaskrsa, a s obzirom na to da je upisan crvenim slovom u crkvenom kalendaru, mnogi su u dilemi da li bi tog dana trebalo da poste ili ne. Vaznesenje Gospodnje, u narodu poznat kao Spasovdan, jedan je od 12 Gospodnjih praznika. Obilježava se uvijek 40 dana poslije Vaskrsa, a 10 dana prije Svete trojice, odnosno Duhova rođendana Crkve. Kako se Vaskrs uvijek slavi u nedjelju, tako Spasovdan uvijek “pada” četvrtkom, a u narodu postoji vjerovanje da je upravo ovaj praznik najsrećniji dan u godini. U crkvenom kalendaru obilježen je crvenim slovom, a mnogi su u dilemi da li bi na Spasovdan trebalo da se pridržavaju posta.

Dilema nastaje upravo zbog crvenog slova, kojim se obilježavaju najvažniji praznici u pravoslavlju. S obzirom na to da Spasovdan ne “pada” u vrijeme crkvenih postova, na ovaj dan se ne posti – naprotiv. U srpskom narodu dugo je važilo pravilo da od Nove godine, koja “pada” 14. januara po julijanskom kalendaru, do Spasovdana ne bi trebalo piti mlijeko, niti ga koristiti za pripremu jela. Na dan Hristovog Vaznesenja običaj je bio da se dan započne jagodama, kako bi cijela godina bila slatka, odnosno povoljna za napredak i zdravlje ukućana, piše Žena Blic. Potom bi domaćice na trpezu iznosile cicvaru, prvo jelo na bazi mlijeka koje bi ukućani jeli od Nove godine po julijanskom kalendaru.
Dalji običaji nalagali su da se za ručak na trpezu iznosi jagnjetina, posebno u kućama koje su proslavljale Spasovdan kao krsnu slavu.

Naši stari strogo su se držali pravila da na Spasovdan ne odlaze na njivu i da nikako ne spavaju tokom dana, jer se vjerovalo da će onaj ko na Spasovdan drema popodne biti pospan tokom čitave godine.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Naoblačenje sa kišom, pljuskovima i grmljavinom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se nakon vedrog jutra očekuje naoblačenje sa kratkotrajnom kišom, pljuskovima i grmljavinom, uz dnevnu temperaturu vazduha do 25 stepeni Celzijusovih.

Jutro će biti vedro i svježe, uz malu do umjerenu oblačnost, saopšteno je Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana se očekuje razvoj oblačnosti, koja će donijeti kratkotrajnu kišu ili pljuskove praćene grmljavinom, dok će na jugu Hercegovine biti sunčano i toplo tokom većeg dijela dana. Jutarnja temperatura vazduha biće od osam do 13, u višim predjelima od tri, a dnevna od 20 do 25, u višim krajevima od 14 stepeni Celzijusovih.

Duvaće umjeren i pojačan vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini jaka, na udare i olujna bura.

Nastavi čitati

Društvo

PREŽIVJELA JASENOVAC KAO DJEVOJČICA: U Banjaluci preminula Dobrila Kukolj

Bivši zatvorenik ustaškog logora Jasenovac i dugogodišnji predsjednik banjalučkog Udruženja logoraša Drugog svjetskog rata Dobrila Kukolj preminula je danas u Banjaluci u 94. godini, rečeno je u ovom udruženju.

Kukoljeva je rođena 30. jula 1932. godine u selu Međeđi kod Kozarske Dubice.

Kao desetogodišnja djevojčica odvedena je u ustaški logor Jasenovac u kojem je bila zatvorena tri mjeseca. Ustaše su joj uništile djetinjstvo, život i porodicu.

Cijeli život neumorno je govorila o stradanju srpskog naroda, a dok ju je zdravlje služilo posjećivala je manastir Jasenovac i Spomen-područje Donja Gradina.

Vrijeme komemoracije i sahrane Kukoljeve biće naknadno saopšteno

Nastavi čitati

Društvo

KVANTNA AI RUŠI GRANICE: Naučnik iz Banjaluke među svjetskom elitom

Integracija kvantnog računarstva i vještačke inteligencije te njena primjena u sistemima sajber zaštite, oblast je koju je u naučnom radu obradio Dragan Korać, vanredni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, a koji ga je uvrstio među svjetsku elitu naučnika.

Kvantna vještačka inteligencija predstavlja novu paradigmu

Kako ističe profesor Korać, vodeći autor i tvorac ovog istraživačkog rada koji je objavljen kroz Springer Nature i indeksiran u Scopusu, a koji je prihvaćen na međunarodnoj konferenciji “AIR-RES 2026” u Las Vegasu, kvantna vještačka inteligencija predstavlja novu paradigmu u kojoj se principi kvantne mehanike koriste za unapređenje sposobnosti vještačke inteligencije, posebno u obradi informacija, optimizaciji i analizi sistema.

“Poseban fokus stavljen je na činjenicu da bi kvantni računari, zahvaljujući svojoj procesnoj moći, u budućnosti mogli dovesti u pitanje sigurnost današnjih sistema zaštite, uključujući i one koji se oslanjaju na savremene kriptografske mehanizme. U tom kontekstu, rad razmatra i zašto postojeći sigurnosni modeli neće biti dovoljni u kvantnoj eri, kao i potrebu razvoja novih, tzv. kvantnootpornih (postkvantnih) metoda zaštite”, ističe on.

Motiv za istraživanje

Motiv da istražuje ovu oblast, kako kaže u razgovoru za “Nezavisne”, pronalazi u činjenici da se nalazimo na samom početku jedne nove tehnološke epohe koja ima potencijal da redefiniše granice ljudskog znanja i načine na koje razumijemo inteligenciju i računanje.

“Radi se o dvije revolucionarne oblasti savremene nauke, čija integracija otvara prostor za potpuno nove paradigme istraživanja, razmišljanja i inovacija, koja nepovratno transformiše svijet do neslućenih granica. Kvantni računari, zasnovani na principima kvantne mehanike poput Hajzenbergovog principa neodređenosti, omogućavaju postojanje superpozicije stanja, gdje sistem može istovremeno egzistirati u više mogućih ishoda, što je konceptualno nedostižno klasičnim računarima. U tom smislu, kvantno računarstvo predstavlja novu dimenziju procesiranja informacija koji će naslijediti eru silicijuma”, kaže on za “Nezavisne novine”.

Metaforično, kako kaže, kvantna tehnologija se može posmatrati kao vrhunski “supernabildovani” sistem, dok vještačka inteligencija (AI) toj snazi daje superinteligenciju.

Izuzetan potencijal

“Njihova sinergija otvara izuzetan potencijal za rješavanje problema koji su danas izvan domašaja klasičnih računarskih sistema, uz primjenu u svim oblastima društva i nauke. Dakle, riječ je o tehnologijama koje već danas snažno privlače pažnju svjetske naučne zajednice i otvaraju potpuno nove horizonte istraživanja kakvi do sada nisu viđeni. Vještačka inteligencija će, integracijom sa kvantnim tehnologijama, tek dostići svoj puni potencijal”, tvrdi profesor Korać za “Nezavisne novine”.

Kako kaže, važnost kvantne vještačke inteligencije je izuzetna, jer u svojoj suštini mijenja način na koji se dokazuje identitet na internetu i štiti pristup digitalnim sistemima.

Inače, kao što smo ranije pomenuli, rad je prihvaćen na međunarodnoj konferenciji koja spada među najznačajnije globalne događaje u oblasti vještačke inteligencije i koja okuplja više od 65 zemalja.

“U prethodnim izdanjima, konferencija je ugostila najprestižnije stručnjake iz akademske zajednice, industrije i državnih istraživačkih centara, uključujući i istaknute naučnike kao što su prof. Lotfi A. Zadeh, prof. John Holland, prof. Ian Foster, prof. David Patterson i prof. Rajkumar Buyya, koji su dali značajan doprinos razvoju savremenih računarskih i AI sistema”, kaže Korać za “Nezavisne novine”.

Uspjeh i za Banjalučki univerzitet

Sem što je sve ovo lični uspjeh, uspjeh je to i za Banjalučki univerzitet.

“To je potvrda da njegovi istraživači ravnopravno učestvuju u međunarodnim naučnim tokovima i doprinose razvoju ključnih oblasti poput vještačke inteligencije i kvantnih tehnologija. Pored naučnog doprinosa, ovakve objave jačaju međunarodnu prepoznatljivost univerziteta, podižu njegov akademski ugled i otvaraju prostor za nove saradnje, projekte i partnerstva sa vodećim svjetskim institucijama”, ističe on.

Pored profesora Koraća, među autorima ovog istraživanja upisana su i imena Hamida R. Arabnija, emeritus profesora na Univerzitetu u Džordžiji, i profesora Cong Pu sa Državnog univerziteta Oklahome.

Saradnja sa profesorom Hamidom R. Arabnijem

Kako nam priča profesor Korać, njegovo upoznavanje s Arabnijem datira iz perioda odbrane njegove doktorske disertacije, čiji su rezultati privukli njegovu pažnju, a koje je ocijenio izuzetno kvalitetnim i značajnim.

“Saradnja sa profesorom Hamidom R. Arabnijem predstavlja izuzetno vrijedno akademsko iskustvo, s obzirom na njegov status, dugogodišnju ulogu urednika jednog od najprestižnijih časopisa iz oblasti superračunarstva i njegov izuzetan doprinos u oblastima vještačke inteligencije i visokoperformansnog računarstva. Njegovo svrstanje među 2% najuticajnijih naučnika prema rangiranju Stanford University dodatno potvrđuje njegov globalni naučni značaj. Sa druge strane, profesor Cong Pu predstavlja istaknutog predstavnika mlađe generacije istraživača čiji naučni rezultati već sada imaju snažan uticaj u oblasti računarskih nauka i vještačke inteligencije”, ističe on.

Budućnost vještačke inteligencije

Za kraj razgovora, pitali smo profesora Koraća kako vidi budućnost vještačke inteligencije i sajber zaštite u eri kvantnog računarstva.

“Budućnost vještačke inteligencije i sajber zaštite u eri kvantnog računarstva predstavlja ulazak u potpuno novu fazu digitalne evolucije, u kojoj se granice između zaštite i napada sve više brišu. Kvantno računarstvo donosi ogroman iskorak u procesorskoj moći i mogućnost rješavanja izuzetno kompleksnih problema koji su danas nedostižni klasičnim sistemima, dok AI donosi sposobnost učenja, prilagođavanja i donošenja odluka u realnom vremenu. U takvom okruženju sajber zaštita postaje dinamičan i inteligentan sistem koji se kontinuirano razvija i prilagođava novim oblicima prijetnji”, kaže on dodajući da tehnologije koje jačaju sigurnosne mehanizme mogu biti iskorištene i u zlonamjerne svrhe.

“Zbog toga se sajber zaštita u budućnosti može posmatrati kao neprekidna trka inteligencija, u kojoj će prednost imati oni sistemi koji se brže uče, brže prilagođavaju i efikasnije integrišu kvantne i AI mogućnosti u svoju odbranu”, kaže on za “Nezavisne”.

Nastavi čitati

Aktuelno