Connect with us

Svijet

RUBIO TVRDI “SAD nisu tražile od NATO pomoć oko Ormuskog moreuza”

– Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas nakon sastanka ministara NATO-a u Švedskoj da na sastanku nije bilo konkretnog zahteva Sjedinjenih Američkih Država upućenog NATO-u za pomoć oko Ormuskog moreuza, ali da je potreban “plan B” ukoliko Iran odbije da ponovo otvori taj pomorski pravac. Rubio je rekao da Iran pokušava da uspostavi sistem naplate za prolaz kroz Ormuski moreuz, prenosi Rojters.

“Oni, takođe, pokušavaju da ubede Oman da im se pridruži u ovom sistemu naplate na međunarodnom plovnom putu. Ne postoji nijedna zemlja na svetu koja bi to trebalo da prihvati. Ne znam nijednu zemlju na svetu koja je za to osim Irana”, kazao je Rubio. On je zahvalio švedskim domaćinima, istakavši da su uzorni saveznici.

“Očigledno smo ovde da postavimo temelje za ono što mislim da će verovatno biti jedan od najvažnijih samita lidera u istoriji NATO-a. Stavovi predsednika Trampa, i njegovo razočaranje – u vezi sa nekim od naših NATO saveznika i njihovim odgovorom na naše operacije na Bliskom istoku, dobro su dokumentovani. To će morati da se reši”, poručio je on.

Prema njegovim rečima, to se neće rešiti niti razmotriti danas, već je to nešto o čemu treba da razgovaraju lideri.

“U međuvremenu, postoje i druge oblasti u kojima nastavljamo saradnju. Videli ste predsednikovu izjavu sinoć u vezi sa Poljskom i raspoređivanjem snaga. Očigledno je da SAD i dalje imaju globalne obaveze koje moraju da ispune u pogledu raspoređivanja naših snaga, a to stalno zahteva od nas da preispitujemo gde raspoređujemo trupe”, ukazao je američki zvaničnik.

On je dodao da je to nešto što je u toku, i postojalo je već ranije, kao i da je to proces koji će se nastaviti na veoma pozitivan i produktivan način u saradnji sa saveznicima kako bi se donele odluke.

“Kao i kod svakog saveza, to mora da bude dobro za sve koji su uključeni. Mora da postoji jasno razumevanje gde su očekivanja, i zato ćemo svakako pokušati da postavimo temelje za to”, rekao je Rubio.

Kako je naveo, jedna od oblasti u kojoj definitivno može da postoji saradnja jeste baza odbrambene industrije.

“Jasno je svetu, svima nama u Alijansi i šire, da jednostavno nismo u mogućnosti da danas proizvodimo municiju brzinom koja je neophodna za buduće potrebe. To je nešto što mora biti rešeno i na čemu možemo zajedno da radimo”, poručio je Rubio.

On se osvrnuo na pitanje Irana, rekavši da se čekaju informacije o tim razgovorima koji su u toku.

“Došlo je do malog napretka. Ne želim da preterujem, ali bilo je malo pomaka, i to je dobro. Osnove ostaju iste, a to je da Iran nikada ne može da ima nuklearno oružje, i da bismo to postigli, moraćemo da se pozabavimo pitanjem obogaćivanja uranijuma”, ukazao je on.

Prema njegovim rečima, trenutno je u Ujedinjenim nacijama rezolucija koju je sponzorisao Bahrein i u koju su SAD bile veoma uključene.

“Rezolucija ima najveći broj kosponzora od bilo koje rezolucije ikada pred Savetom bezbednosti. Nažalost, nekoliko zemalja u SB razmišlja o stavljanju veta, što bi bilo žalosno. Međutim, činimo sve što možemo da postignemo globalni konsenzus koji je neophodan da se ovo spreči i pokušavamo da koristimo Ujedinjene nacije”, kazao je američki zvaničnik.

Prema njegovim rečima, to se čini u UN da bi se videlo da li i dalje funkcionišu.

“To je mesto na kojem ćemo pokušati da postignemo ishod, i mislim da je skoro svaka zemlja predstavljena ovde danas podržala rezoluciju. A ako nisu, siguran sam da uskoro hoće, jer ne znam nikoga na svetu ko bi trebalo da bude za sistem naplate prolaza na međunarodnom plovnom putu”, kazao je on.

Rubio je zaključio da to jednostavno nije prihvatljivo, jer ako se to desi u Ormuskom moreuzu, desiće se i na pet drugih mesta širom sveta, podsetivši još jednom na ključni značaj ovog plovnog puta.

(Tanjug)

Related Topics:

Svijet

HAVANA: Rubio provocira vojnu agresiju protiv Kube

Ministar spoljnih poslova Kube Bruno Rodriges optužio je američkog državnog sekretara Marka Rubija da provocira vojnu agresiju protiv Kube i da lažno predstavlja tu zemlju kao državu sponzora terorizma.

“Američki državni sekretar ponovo laže kako bi podstakao vojnu agresiju koja bi dovela do prolivanja kubanske i američke krvi”, naveo je Rodriges, prenosi Rojters.

On je poručio da Kuba ne predstavlja nikakvu pretnju po bezbednost Sjedinjenih Američkih Država i optužio Vašington da namerno pokušava da izazove ekonomski kolaps i društveni haos na ostrvu.

Ranije u četvrtak, Rubio je ocenio da Kuba “odavno predstavlja pretnju po nacionalnu bezbednost SAD”, tvrdeći da se na ostrvu nalaze ruske i kineske obaveštajne strukture.

Nastavi čitati

Svijet

“AMERIČKE SNAGE U VISOKOJ PRIPRAVNOSTI”: Tramp ponovo prijeti Iranu, rastu tenzije na Bliskom istoku

Američki nosač aviona u Arapskom moru je u visokoj pripravnosti. Dok Pakistan posreduje u miru, Tramp ponovo prijeti Iranu “drastičnim mjerama” ako ne preda uranijum.

Centralna komanda američke vojske (CENTCOM), zadužena za nadzor operacija u ratu protiv Irana, saopštila je da se udarna grupa nosača aviona USS Abraham Linkoln u Arapskom moru nalazi “u visokoj pripravnosti”.

Ovo saopštenje stiže u trenutku pojačanih tenzija, dok Pakistan nastoji da posreduje u sklapanju mirovnog sporazuma, a američki predsjednik Donald Tramp upućuje nove ultimatume Teheranu.

Poruka sa nosača aviona
Na društvenim mrežama CENTCOM je podijelio fotografije američkih borbenih aviona kako poleću sa palube nosača, a među njima se nalaze i “nevidljivi” lovci F-35. U objavi se naglašava da su američke snage u stanju pripravnosti dok “sprovode američku blokadu iranskih luka”.

Trampovo upozorenje Iranu
Ovo oglašavanje CENTCOM-a dešava se paralelno sa diplomatskim pokušajima Pakistana da posreduje u dogovoru o završetku američkog rata protiv Irana. Ipak, predsjednik Tramp je u četvrtak izneo nove pretnje Teheranu, poručivši da će se Iran suočiti sa “veoma drastičnim” mjerama ukoliko Sjedinjenim Državama ne preda svoje zalihe uranijuma.

Nastavi čitati

Svijet

PROPALI PREGOVORI O SLANJU MIGRANATA VAN EU: Šta koči dogovor poslanika?

Kontroverzni predlozi omogućili bi državama da odbijene tražioce azila i neregularne migrante, uključujući porodice sa djecom, prije deportacije prebacuju u takozvane “centre za povratak” van Evropske unije

Vlade država članica i poslanici Evropskog parlamenta nisu uspjeli da postignu dogovor o novim pravilima EU za deportacije, u onome što je trebalo da bude posljednja runda pregovora.

Pregovori su propali zbog neslaganja oko trenutka početka primjene uredbe, što je ostalo neriješeno i kada su razgovori nastavljeni u četvrtak ujutru.

Savjet EU, koji predstavlja države članice, prvobitno je tražio dvogodišnje odlaganje stupanja uredbe na snagu, osim odredbi koje se odnose na “centre za povratak”, koje bi se primjenjivale odmah. Evropski parlament insistirao je da cijela uredba počne odmah da se primjenjuje.

Tokom pregovora, nacionalne vlade signalizirale su da bi mogle da prihvate jednogodišnje odlaganje. Pregovarači će sada pokušati da postignu privremeni dogovor prije naredne runde pregovora.

Većina drugih spornih pitanja uglavnom je riješena, uključujući definiciju “dobrovoljnog povratka”, međusobno priznavanje naloga za deportaciju širom EU, kao i pitanje u kojoj mjeri migraciona politika treba da bude dio spoljne politike Unije.

Novi sastanak zakazan je za 1. jun, uoči sastanka ministara unutrašnjih poslova EU kasnije te sedmice. Pregovarači su se nadali da će postići dogovor na vrijeme za glasanje na plenarnoj sjednici sljedećeg mjeseca, paralelno sa završnom fazom primjene šireg pakta EU o azilu i migracijama.

“Svi uključeni sada moraju preuzeti svoju odgovornost kako bi se to ostvarilo. Evropa ne može sebi da priušti dalje odlaganje po ovom pitanju”, rekao je Malik Azmani, glavni pregovarač Evropskog parlamenta.

Francis Ksavier Belami, glavni pregovarač Evropske narodne partije, kritikovao je predloge za odlaganje primjene pravila.

“S obzirom na hitnost migracione situacije, odlučno smo se protivili predlozima da se primjena odloži za jednu ili čak dvije godine. Takva odlaganja su neopravdana, posebno sada kada je postignut dogovor o sadržaju teksta”, rekao je on.

Melisa Camara, glavna pregovaračica Zelenih za ovaj dosije, smatra da je “sastanak bio parodija pregovora” jer su se “pregovarački saglasili oko teksta koji gazi osnovna prava prognanih ljudi”.

“Umjesto da se bore za dostojanstven i human tekst, odlučili su da se fokusiraju na besmislenu raspravu o tome kada će tekst početi da se primjenjuje”, izjavila je ona.

Uredbu je Evropski parlament usvojio u martu uz podršku koalicije centrističko-konzervativnih i krajnje desnih grupa, što ukazuje na šire pomijeranje EU udesno kada je riječ o migracionoj politici tokom aktuelnog mandata Evropske komisije. Socijalisti, Zeleni i Ljevica uglavnom su se protivili ovoj mjeri.

Nastavi čitati

Aktuelno