Connect with us

Društvo

Devetina, mjesto gdje se dolazi izliječiti reumatske i LJUBAVNE PROBLEME

Negdje na polovini “starog puta” koji Banjaluku povezuje sa Prnjavorom, s desne strane je selo Devetina.

Sumnjičavi će pomisliti da možda nisu na dobrom mjestu, te da do sela imaju još, ali bi im sumnju mogli razbiti krstovi pored puta u već odavno zaraslim imanjima. Ovog ljeta voće je rodilo, pa bi i i bogate šljive savijene do zemlje mogle biti dokaz da ste baš u Devetini Ukrajini u malom. U to ćete biti još sigurniji čujete li specifične naglaske mještana.

– Koja Ukrajina, koji Ukrajinci. To je Devetina, Drugovići, Hrvaćani, Laktaši, koja Ukrajina, šta pričaš ti – upitao je temperamentni Mihajlo Kutni koji, iako spori nadimak Devetini, odobrava zaključak da se selo naziva Ukrajinom zbog toga što su preci svih mještana porijeklom baš iz te zemlje.

Ukrajinci u Devetinu donijeli krompir
Život u Devetini podrazumijevao je obradu zemlje koja, kada su prvi Ukrajinci stigli, nije bila uslovna, pa su morali raditi i za lokalno stanovništvo kojem su donijeli nove načine obrade zemlje, ali i nove kulture u poljoprivredi, te nove recepte u kuhinji.

Kod mene je djed ovdje došao i bio nastavnik, učitelj, ovdje škole nije bilo, niko nije bio pismen. Tu su bile otvorene vatre, niko nije znao šta je šporet. Nego su oni napravili onako nešto od pleha, izidali, kuvali onako u kući. I dimnjak da se izvelo to je bilo zidano od blata, onda je bio kotlić i na sred kuće ložilo se tako. To nije bilo kod Ukrajinaca – kaže Slavko Hnatek napominjući da su Ukrajinci u naše krajeve donijeli i krompir.

Ipak, Devetina nije poznata samo po Ukrajincima. Ranije je ovaj kraj bio prepoznatljiv po izuzetno kvalitetnim trešnjama. Danas to nije slučaj, jer je selo gotovo pusto, pa u njemu ostaju pusta dvorišta, ali i ono što su mještani zatekli kada su u selo stigli – kamene stijene, kojima neki daju poseban značaj.

– Ja sam bio orao sam tamo sa traktorom, baš na njivi preko. Došli neki ljudi, ja gledam šta je, nešto nose neke aparate, nešto gledaju. Ja zaustavim traktor, ajde da vidim šta se dešava u ceriku. A oni došli, nešto kaže pričaju ovdje ima zlata, šta ima. Kad jest, zaista ima, ali na kamenju nije tačno. Od kamena ima 10 metara od onog zadnjeg kod cera, ja sam bio obilježio tačno udario kolac gdje je najveće zračenje – prisjeća se Slavko istraživanja kamenih stijena o čijim moćima se prepričava, a u šta on ne vjeruje.

Devet kamenih stijena
Pretpostavka je, mada za to nema čvrstog dokaza da je Devetina dobila naziv po devet kamenih stijena koje se nalaze u centru sela, a koje su predmet brojnih legendi.

Jedna od njih kaže, da su na ovom mjestu jeli junaci, njih devet iz jedne drvene kašike. Druga govori o tome da je pod ovim kamenim stijenama sahranjeno devet junaka. A treća govori o tome da su kamene stijene tu zato što su ih sa obližnjeg Crnog vrha dobacili divovi. Najrealnija pretpostavka o nazivu sela je ta da je Devetina dobila naziv po tome što se baš sa ovog mjesta vidi devet brežuljaka koji okružuju selo, piše N1.

Ni jedna od teorija i priča ne može se uzeti kao apsolutna istina. Lokalni sveštenik priča o istoriji mjesta koje je naseljeno nakon što je Austro-ugarska zemlju ponudila siromašnim Ukrajincima. Ipak, po dolasku ovdje shvatili su da su prevareni, jer su zatekli zemljište koje nije bilo obradivo.

Povoljan uticaj kamenih stijena na reumatske i ljubavne probleme
Ovo selo posljednjih godina pohode radoznali, ne bi li utvrdili ima li nečega u priči o kamenim stijenama. Čak i u medijima dostupne su glasine o povoljnom uticaju kamenih stijena na reumatske, pa čak i ljubavne probleme.

Iako sveštenik na priču o povoljnom uticaju kamenih stijena odmahuje rukom, Luka Božunović ovom fenomenu posvetio je godine rada. U selu se našao slučajno, kada je na poziv novinara početkom 2000-ih istraživao da li su sa jednim slučajem smrti povezane zle sile. Sumnju novinara je demantovao, ali se u selu zadržao, jer su mu pažnju privukle upravo kamene stijene.

U svom istraživanju, tvrdi, došao je do podatka da svaka od stijena pomaže određenoj regiji ljudskog organizma. Bilo da je riječ o nervnom sistemu, plućima, sitnim ili krupnim kostima, reproduktivnim organima, srcu – svakoj od tih regija, odgovorno tvrdi, može se pomoći meditacijom baš na tom mjestu.

– Zašto neko vjeruje, ili ne vjeruje, zašto neko osjeća ili ne. To je razlog jer naša senzibilnost, ja sam daleko senzibilniji i više osjećam nego vi koji možda ne osjećate vi ćete možda sutra da osjetite ove blagodeti ili ćete reći Luka ja sam bio sa vama i opet ne osjećam, kao što možda recimo taj sveštenik ili bilo ko drugi može da kaže tako – kaže Luka, specijalista narodne medicine ističući da bi u Devetini na kamenim stijenama senzibilniji mogli da osjete strujanje kroz tijelo, opuštenost i trnce.

Ima li u svemu istine ili ne, te struji li iz kamenih stijena ili ne tema je oko koje nema konsenzusa, ali koja bi mogla biti iskorišćena za promociju sela kojem treba spas od gašenja. Na kraju, ako ništa, ono što Devetina sa svojim stijenama sigurno može dati jesu mir, tišina, gotovo netaknuta priroda i sve nijanse zelene. Vrijeme provedeno u takvom okruženju moralo bi izroditi nešto dobro.

Related Topics:

Društvo

Elektroprivreda Republike Srpske planira ZADUŽENJE KOD DVIJE BANKE

Vlada Republike Srpske na današnjoj sjednici odlučuje o davanju garancija za kreditna zaduženja Elektroprivrede RS i Elektro-Bijeljine.

Elektroprivreda Republike Srpske planira nova kreditna zaduženja kod dvije banke, a Vlada Republike Srpske danas bi trebalo da razmatra prijedloge odluka o izdavanju garancija za te kredite.

Na dnevnom redu 20. sjednice Vlade Republike Srpske, koju je sazvao premijer Savo Minić, nalazi se ukupno 69 tačaka, a među njima su i odluke koje se odnose na kreditna zaduženja Elektroprivrede Republike Srpske i Elektro-Bijeljine.

Vlada će, prema prijedlogu dnevnog reda, razmatrati davanje saglasnosti za izdavanje garancije Republike Srpske za kreditno zaduženje ODS „Elektro-Bijeljina“ a.d. Bijeljina.

Na dnevnom redu su i dvije odluke koje se odnose na davanje saglasnosti za izdavanje garancija Republike Srpske za kreditna zaduženja MH „Elektroprivreda Republike Srpske“ MP a.d. Trebinje kod dvije banke.

Odluke o garancijama nalaze se pri kraju dnevnog reda sjednice, pod tačkama 65, 66 i 67.

Vlada Republike Srpske trebalo bi da se o ovim prijedlozima izjasni u okviru današnje sjednice.

Nastavi čitati

Društvo

PROMJENA PREKO NOĆI: Vozače dočekao HLADAN TUŠ, cijene goriva bilježe ogroman skok

Vozače u BiH posljednjih dana na benzinskim pumpama dočekuju neugodna iznenađenja. Cijene goriva bilježe ogroman skok, pri čemu je litar dizela uveliko prešao psihološku granicu od 3,20 KM.

Glavni razlog za ovaj nagli rast je nova eskalacija sukoba na Bliskom istoku, koja je snažno uzdrmala svjetska tržišta nafte.

Nakon perioda relativnog zatišja, cijene naftnih derivata u našoj zemlji ponovo divljaju.

Kako javljaju čitatelji portala Klix, ali i zvanične aplikacije za praćenje cijena, veliki skok zabilježen je u samo zadnjih par dana, a poskupljenja se na pumpama dešavaju gotovo na dnevnoj bazi.

Trenutno se cijene dizela u Sarajevu kreću od 3,00 pa do čak 3,36 KM po litru.

S druge strane, litar benzina se prodaje u rasponu od 2,70 do 3,17 KM. Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, identičan trend i slična situacija s naglim poskupljenjima bilježi se i u ostatku Federacije BiH.

Zanimljivo je da su cijene goriva proteklih sedmica bile u konstantnom padu, prvenstveno zbog smirivanja situacije i primirja na Bliskom istoku. Međutim, geopolitička slika se preko noći promijenila.

Novi napadi i direktna eskalacija sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, kao i intenziviranje sukoba između jemenskih Huta i Saudijske Arabije, izazvali su novu nesigurnost. Ovi događaji su momentalno uzdrmali globalna tržišta i gurnuli cijene sirove nafte prema gore.

S obzirom na to da cijene sirove nafte na svjetskim berzama i dalje rastu, gorivo u BiH moglo dodatno poskupjeti u narednim danima.

Kao i uvijek do sada, veće cijene na pumpama pokreću lančanu reakciju. Skuplje gorivo automatski znači i skuplji prevoz roba, što će se neminovno preliti na konačne cijene osnovnih životnih namirnica, brojnih drugih proizvoda i usluga. Za građane BiH, ovo predstavlja samo još jedan u nizu udara na ionako oslabljene kućne budžete.

Nastavi čitati

Društvo

NOVI RUDNIK U BiH: Slovenci kreću u eksploataciju 100.000 tona boksita

Nakon što je slovenački Silkem Plus nedavno preuzeo većinsku kontrolu nad Rudnicima boksita Jajce, kompanija kreće u novi projekat u Bosni i Hercegovini. Pokrenut je postupak procjene uticaja na životnu sredinu za eksploataciju ležišta „Vojničko polje (Bojište)” kod Sanskog Mosta, koje raspolaže sa više od 100 hiljada tona geoloških rezervi boksita, piše BiznisInfo.ba.

Prema elaboratu koji je dostavljen nadležnim institucijama, riječ je o površinskom kopu na području opštine Sanski Most, za koji je predviđena eksploatacija tokom narednih 11 i po godina.

Podsjećamo da je BiznisInfo.ba nedavno prvi objavio da je slovenački Silkem Plus preuzeo većinski paket akcija Rudnika boksita Jajce, čime je stekao kontrolu nad kompanijom koja, osim rudnika, raspolaže i značajnim mineralnim resursima.

Više od 100 hiljada tona rezervi

Eksploataciono polje u Sanskom Mostu zauzima 12,5 hektara, dok ukupne geološke rezerve iznose 101.557 tona boksita. Nakon uračunatih rudarskih gubitaka, procjenjuje se da će biti moguće eksploatisati oko 91.400 tona rude.

Planirana godišnja proizvodnja iznosi 8.000 tona, što znači da bi eksploatacija trajala oko 11 i po godina. Ležište se sastoji od tri rudna tijela, a maksimalna dubina iskopa iznosi svega tri metra.

Eksploatacija bez miniranja

Posebno je zanimljivo da se eksploatacija neće odvijati klasičnim miniranjem. Boksit se nalazi neposredno ispod površine, pomiješan sa glinovitom masom, zbog čega će se koristiti hidraulički bageri i mobilna mehanizacija, bez upotrebe eksploziva. Ruda će se prosijavati već tokom iskopa, a po potrebi i na mobilnom postrojenju. Planirano je da rudnik radi 106 dana godišnje, u jednoj smjeni, uz angažman osam zaposlenih radnika.

Prihodi od 15,5 miliona KM

Podsjećamo da je slovenačka kompanija Silkem Plus u junu ove godine uspješno okončala ponudu za preuzimanje akcija kompanije Rudnici boksita Jajce, čime je postala većinski vlasnik ovog preduzeća iz BiH i stekla kontrolu nad značajnim resursima boksita i kamena.

Silkem Plus je tada kroz ponudu kupio oko 28 odsto ukupnog broja akcija za oko 2,7 miliona KM. Budući da je Silkem Plus ranije stekao oko 30,65 odsto akcija, njegov udio porastao je na približno 58,7 odsto, čime je slovenačka kompanija stekla većinsku kontrolu nad društvom.

Rudnici boksita Jajce prošle godine ostvarili su prihode od oko 15,5 miliona KM, dok je neto dobit iznosila približno 33.000 KM.

U paketu i kamenolomi

Preuzimanjem većinskog paketa Silkem Plus nije stekao samo kontrolu nad rudnikom boksita. Naime, Rudnici boksita Jajce vlasnici su kompanije BX Kamen, koja se bavi eksploatacijom i preradom arhitektonsko-građevinskog kamena.

BX Kamen upravlja kamenolomima „Crvene stijene” i „Poljane” na području Jajca, pa je Silkem ovim potezom indirektno došao i do kontrole nad tim resursima.

Širenje slovenačke grupacije

Silkem Plus dio je slovenačke industrijske grupacije Silkem, proizvođača specijalnih mineralnih materijala koji posluje na četrdesetak tržišta širom svijeta.

Kupovina većinskog paketa u Rudnicima boksita Jajce predstavlja značajan iskorak za slovenačku grupaciju u Bosni i Hercegovini te jedno od važnijih preuzimanja u domaćem rudarskom sektoru u posljednje vrijeme. Biznisinfo.ba

Nastavi čitati

Aktuelno