Connect with us

Društvo

Devetina, mjesto gdje se dolazi izliječiti reumatske i LJUBAVNE PROBLEME

Negdje na polovini “starog puta” koji Banjaluku povezuje sa Prnjavorom, s desne strane je selo Devetina.

Sumnjičavi će pomisliti da možda nisu na dobrom mjestu, te da do sela imaju još, ali bi im sumnju mogli razbiti krstovi pored puta u već odavno zaraslim imanjima. Ovog ljeta voće je rodilo, pa bi i i bogate šljive savijene do zemlje mogle biti dokaz da ste baš u Devetini Ukrajini u malom. U to ćete biti još sigurniji čujete li specifične naglaske mještana.

– Koja Ukrajina, koji Ukrajinci. To je Devetina, Drugovići, Hrvaćani, Laktaši, koja Ukrajina, šta pričaš ti – upitao je temperamentni Mihajlo Kutni koji, iako spori nadimak Devetini, odobrava zaključak da se selo naziva Ukrajinom zbog toga što su preci svih mještana porijeklom baš iz te zemlje.

Ukrajinci u Devetinu donijeli krompir
Život u Devetini podrazumijevao je obradu zemlje koja, kada su prvi Ukrajinci stigli, nije bila uslovna, pa su morali raditi i za lokalno stanovništvo kojem su donijeli nove načine obrade zemlje, ali i nove kulture u poljoprivredi, te nove recepte u kuhinji.

Kod mene je djed ovdje došao i bio nastavnik, učitelj, ovdje škole nije bilo, niko nije bio pismen. Tu su bile otvorene vatre, niko nije znao šta je šporet. Nego su oni napravili onako nešto od pleha, izidali, kuvali onako u kući. I dimnjak da se izvelo to je bilo zidano od blata, onda je bio kotlić i na sred kuće ložilo se tako. To nije bilo kod Ukrajinaca – kaže Slavko Hnatek napominjući da su Ukrajinci u naše krajeve donijeli i krompir.

Ipak, Devetina nije poznata samo po Ukrajincima. Ranije je ovaj kraj bio prepoznatljiv po izuzetno kvalitetnim trešnjama. Danas to nije slučaj, jer je selo gotovo pusto, pa u njemu ostaju pusta dvorišta, ali i ono što su mještani zatekli kada su u selo stigli – kamene stijene, kojima neki daju poseban značaj.

– Ja sam bio orao sam tamo sa traktorom, baš na njivi preko. Došli neki ljudi, ja gledam šta je, nešto nose neke aparate, nešto gledaju. Ja zaustavim traktor, ajde da vidim šta se dešava u ceriku. A oni došli, nešto kaže pričaju ovdje ima zlata, šta ima. Kad jest, zaista ima, ali na kamenju nije tačno. Od kamena ima 10 metara od onog zadnjeg kod cera, ja sam bio obilježio tačno udario kolac gdje je najveće zračenje – prisjeća se Slavko istraživanja kamenih stijena o čijim moćima se prepričava, a u šta on ne vjeruje.

Devet kamenih stijena
Pretpostavka je, mada za to nema čvrstog dokaza da je Devetina dobila naziv po devet kamenih stijena koje se nalaze u centru sela, a koje su predmet brojnih legendi.

Jedna od njih kaže, da su na ovom mjestu jeli junaci, njih devet iz jedne drvene kašike. Druga govori o tome da je pod ovim kamenim stijenama sahranjeno devet junaka. A treća govori o tome da su kamene stijene tu zato što su ih sa obližnjeg Crnog vrha dobacili divovi. Najrealnija pretpostavka o nazivu sela je ta da je Devetina dobila naziv po tome što se baš sa ovog mjesta vidi devet brežuljaka koji okružuju selo, piše N1.

Ni jedna od teorija i priča ne može se uzeti kao apsolutna istina. Lokalni sveštenik priča o istoriji mjesta koje je naseljeno nakon što je Austro-ugarska zemlju ponudila siromašnim Ukrajincima. Ipak, po dolasku ovdje shvatili su da su prevareni, jer su zatekli zemljište koje nije bilo obradivo.

Povoljan uticaj kamenih stijena na reumatske i ljubavne probleme
Ovo selo posljednjih godina pohode radoznali, ne bi li utvrdili ima li nečega u priči o kamenim stijenama. Čak i u medijima dostupne su glasine o povoljnom uticaju kamenih stijena na reumatske, pa čak i ljubavne probleme.

Iako sveštenik na priču o povoljnom uticaju kamenih stijena odmahuje rukom, Luka Božunović ovom fenomenu posvetio je godine rada. U selu se našao slučajno, kada je na poziv novinara početkom 2000-ih istraživao da li su sa jednim slučajem smrti povezane zle sile. Sumnju novinara je demantovao, ali se u selu zadržao, jer su mu pažnju privukle upravo kamene stijene.

U svom istraživanju, tvrdi, došao je do podatka da svaka od stijena pomaže određenoj regiji ljudskog organizma. Bilo da je riječ o nervnom sistemu, plućima, sitnim ili krupnim kostima, reproduktivnim organima, srcu – svakoj od tih regija, odgovorno tvrdi, može se pomoći meditacijom baš na tom mjestu.

– Zašto neko vjeruje, ili ne vjeruje, zašto neko osjeća ili ne. To je razlog jer naša senzibilnost, ja sam daleko senzibilniji i više osjećam nego vi koji možda ne osjećate vi ćete možda sutra da osjetite ove blagodeti ili ćete reći Luka ja sam bio sa vama i opet ne osjećam, kao što možda recimo taj sveštenik ili bilo ko drugi može da kaže tako – kaže Luka, specijalista narodne medicine ističući da bi u Devetini na kamenim stijenama senzibilniji mogli da osjete strujanje kroz tijelo, opuštenost i trnce.

Ima li u svemu istine ili ne, te struji li iz kamenih stijena ili ne tema je oko koje nema konsenzusa, ali koja bi mogla biti iskorišćena za promociju sela kojem treba spas od gašenja. Na kraju, ako ništa, ono što Devetina sa svojim stijenama sigurno može dati jesu mir, tišina, gotovo netaknuta priroda i sve nijanse zelene. Vrijeme provedeno u takvom okruženju moralo bi izroditi nešto dobro.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Stiže promjena vremena

U BiH će biti pretežno sunčano vrijeme uz postepeno naoblačenje, koje će se tokom dana širiti od zapada ka svim krajevima.

Jutro će biti vedro i prohladno, oko rijeka i po kotlinama maglovito, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od dva do sedam, na jugu 12, u višim predjelima nula stepeni Celzijusovih. Maksimalna od 14 do 20, u višim predjelima 11 stepeni. Duvaće slab do umjeren vjetar, tokom dana južnih smjerova, dok se uveče na sjeveru očekuje pojačan, promjenljiv vjetar istočnih smjerova.

Nastavi čitati

Društvo

NA PRODAJU RASPARČANA IMOVINA “KOKSARE”: Ukupna vrijednost procijenjena na 244,7 miliona KM

Stečajni upravnik „Koksare“ Lukavac, nakon tri neuspješna pokušaja prodaje imovine u cjelini, rasparčao ju je na 15 dijelova i tako ponudio na prodaju.

Ukupna procijenjena vrijednost je 244,7 miliona maraka, a minimalna početna cijena po kojoj se može prodavati je 70 odsto od procijenjene.

Ubjedljivo najvredniji dio imovine je fabrika „Koksara“ procijenjena na 129,8 miliona KM a koja se na javnom nadmetanju neće moći kupiti ispod 90,9 miliona KM.

Ova cjelina obuhvata zemljište od oko 319.000 kvadratnih metara, pripadajuće građevinske objekte i opremu, kao i najveće suvlasničke udjele u zajedničkoj infrastrukturi, poput dalekovoda, pristupnih puteva i željezničkih pruga.

Drugi po vrijednosti je LOT 3, odnosno fabrika „AMK“, čija procijenjena vrijednost iznosi 42,1 milion KM, a obuhvata više od 90.000 kvadratnih metara zemljišta sa objektima, opremom i infrastrukturom.

Treća po veličini je fabrika „Azotara“ procijenjena na 28,1 milion KM čija je početna prodajna cijena 19,6 miliona KM. Ona se prostire na 145.442 metra kvadratna zemljišta.

Među preostalim cjelinama po vrijednosti se izdvajaju Fabrika Energana procijenjena na 18,5 miliona KM, fabrika „Remont“ sa procijenjenom vrijednošću od 6,2 miliona KM, te upravna zgrada sa pomoćnim objektima procijenjena na 6,9 miliona KM.

Prodaja svih 15 LOT-ova vršiće se metodom usmenog javnog nadmetanja, koje je zakazano za 11. novembar 2026. godine u prostorijama preduzeća u Lukavcu.

Svi zainteresovani ponuđači dužni su dostaviti dokumentaciju i uplatiti depozit u iznosu od 10 odsto procijenjene vrijednosti LOT-a najkasnije do 10. novembra do 14:00 sati.

Kompletan javni poziv možete pogledati OVDJE.

Podsjećamo, „Koksara“ je u stečaj otišla u novembru 2025. godine, piše Capital.

Nastavi čitati

Društvo

SLUČAJ VAREŠ: Prošlo 10 mjeseci od nalaza o olovu u krvi, izvor trovanja i dalje nepoznat, kakva su iskustva u svijetu?

Gotovo deset mjeseci nakon što su u javnost dospjeli prvi nalazi o povišenim koncentracijama olova u krvi stanovnika Vareša, još nije utvrđeno odakle olovo potiče niti jesu li preduzete odgovarajuće mjere za zaštitu stanovništva.

Fondacija Atelje za društvene promjene (ACT) objavila je istraživanje koje pokazuje kako su slični slučajevi industrijskog zagađenja u drugim državama završavali dugotrajnim zdravstvenim posljedicama, sudskim postupcima i višemilionskim odštetama.

Prema podacima koje je ACT dobio od Doma zdravlja Vareš, tokom januara i februara ove godine provedena su ukupno 193 testiranja na prisustvo olova u krvi. U prvom krugu, od 110 testiranja, čak 44 rezultata, odnosno 40 odsto, bila su iznad referentnih vrijednosti. U drugom krugu povišene vrijednosti zabilježene su u 19 od 49 testiranja, a u trećem u devet od 34.

Najviša izmjerena koncentracija iznosila je 29,5 mikrograma po decilitru krvi. Zbirni podaci ne pokazuju da li su pojedini stanovnici testirani više puta. Iako su nalazi izazvali ozbiljnu zabrinutost stanovništva, izvor izloženosti olovu još nije utvrđen.

Slučaj trovanja stanovnika Vareša olovom i ranije je dospio u žižu javnosti, posebno nakon informacija da je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) pokrenula istragu o ovom problemu. Ovaj slučaj otvorio je i pitanje odgovornosti nadležnih institucija, posebno u kontekstu rudarskih aktivnosti na području Vareša.

Fondacija ACT sada upozorava da iskustva drugih država pokazuju koliko opasno može biti odgađanje institucionalne reakcije. U peruanskom gradu La Oroya, prema podacima iz istraživanja, čak 99 odsto djece imalo je izrazito povišene koncentracije olova u krvi tokom najintenzivnijeg rada industrijskih postrojenja. Međuamerički sud za ljudska prava kasnije je utvrdio odgovornost države zbog kršenja ljudskih prava povezanih sa zagađenjem, piše “Gerila“.

U Keniji je, u slučaju Owino Uhuru, sud potvrdio naknade štete i sredstva za sanaciju u ukupnom iznosu od približno 15 miliona dolara, pri čemu je odgovornost obuhvatila i državne institucije koje nisu adekvatno nadzirale rad industrijskog postrojenja.

“Zajednička poruka ovih slučajeva jeste da države ne smiju čekati konačno utvrđenje izvora kontaminacije olovom i drugim teškim metalima prije nego što počnu istinski štititi zdravlje stanovništva. Neophodni su nezavisno ispitivanje mogućih izvora kontaminacije u Varešu, kontinuirano praćenje kvaliteta zraka, vode, tla i prašine, dostupna zdravstvena zaštita i jasno utvrđivanje odgovornosti“, upozorava Azra Berbić, aktivistkinja i zamjenica direktorice Fondacije ACT.

Iz ACT-a ukazuju i na informacije o novim testiranjima stanovnika Vareša, za koja tvrde da se provode bez dovoljno javno dostupnih podataka o njihovoj svrsi, obimu i rezultatima.

Fondacija je zbog situacije u Varešu uputila obraćanje i nadležnim mehanizmima Ujedinjenih nacija, tražeći da se od institucija Bosne i Hercegovine zatraže odgovori o preduzetim mjerama zaštite stanovništva.

Pitanje zagađenja, upozoravaju iz ACT-a, ne odnosi se samo na Vareš. Potencijalni uticaji rudarskih aktivnosti na rijeke Bukovicu, Malu rijeku i sliv Trstionice izazivaju zabrinutost i među stanovništvom Kaknja i Breze.

“Mi zahtijevamo od nadležnih institucija da bez daljnjeg odgađanja osiguraju nezavisno i sveobuhvatno ispitivanje mogućih izvora kontaminacije u Varešu, transparentno objavljivanje rezultata, kontinuirano zdravstveno praćenje stanovništva, posebnu zaštitu djece i drugih ranjivih grupa te hitne mjere za sprečavanje daljnje izloženosti“, poručila je Berbić.

Nastavi čitati

Aktuelno