Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu u srijedu, 29. jula, očekuje pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme, uz tropske temperature koje će u pojedinim krajevima dostići i 35 stepeni Celzijusa.

Jutro će biti svježe, sa temperaturama od 14 do 20 stepeni, dok će tokom dana preovladavati sunčano vrijeme uz slab do umjeren vjetar.

Najviša dnevna temperatura kretaće se uglavnom između 31 i 35 stepeni Celzijusa, a najtopliji dio dana očekuje se u periodu od 14 do 17 časova. U većini krajeva ne očekuju se padavine.

Meteorolozi savjetuju građanima da izbjegavaju duži boravak na direktnom suncu u najtoplijem dijelu dana, unose dovoljno tečnosti i, ukoliko je moguće, fizičke aktivnosti obavljaju u jutarnjim ili večernjim časovima.

Vrijeme u većim gradovima:

• Banjaluka: do 35°C
• Prijedor: do 35–36°C
• Bijeljina: oko 35°C
• Doboj: oko 35°C
• Trebinje: oko 34°C
• Sarajevo: oko 32°C
• Istočno Sarajevo: oko 30°C

Turistički vaučeri u Srpskoj, umjesto tokom ljeta, građanima će biti dostupni tek od septembra, što u turističkom sektoru pozdravljaju kao priliku za jačanje prometa van sezone, dok potrošači smatraju da je taj program za većinu porodica zakasnio, jer tada na naplatu stižu školski i drugi veliki troškovi u domaćinstvu.

Za program je u budžetu Republike Srpske obezbijeđeno gotovo dva miliona maraka, a njegova realizacija zavisiće prije svega od interesa ugostitelja i hotelijera, zbog čega će resorno ministarstvo najprije raspisati javni poziv i sa turističkim sektorom usaglasiti početak primjene.

– Sve će početi u septembru. Tada će biti raspisan javni poziv na koji će se ugostitelji moći prijaviti – rekao je za “Glas” ministar trgovine i turizma Republike Srpske Ned Puhovac.

Dodao je da će konačan termin početka korišćenja vaučera biti usklađen sa ugostiteljima, jer od njihovog odziva zavisi uspješna realizacija programa.

– Ne možemo to riješiti bez ugostitelja i hotela. Moramo sa njima sjesti i vidjeti kada njima najviše odgovara, jer su oni ti koji se prijavljuju. Građanima ništa ne znači da imaju pravo na vaučer ako ga nemaju gdje iskoristiti – istakao je Puhovac.

Bez većih izmjena pravila
Naveo je da bi vaučeri trebalo da budu u opticaju do početka zimske sezone. Kada je riječ o uslovima korišćenja, Puhovac kaže da zasad nisu planirane veće izmjene.

– Najvjerovatnije će ostati isti model kao ranije, odnosno vaučer od 100 KM uz najmanje dva noćenja. O tome još treba da razgovaramo, ali prvi prijedlozi idu u tom pravcu – rekao je Puhovac.

On je istakao da ostaje i ideja da se uključe podsticaji turističkim agencijama koje dovedu strane goste, kao i određene subvencije u avio-saobraćaju.

Hotelijeri: Dobar podsticaj van sezone
Član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS “HoReCa” Zlatan Tatić kaže da bi vaučeri u septembru mogli biti čak korisniji nego tokom vrhunca ljetne sezone.

– Septembar bi mogao biti dobar termin. Nakon glavnog talasa turista oslobodiće se smještajni kapaciteti za domaće goste pa bi vaučeri mogli dati dodatni podsticaj prometu – rekao je Tatić.

Prema njegovim riječima, vaučeri imaju višestruki značaj jer svaki gost doprinosi ukupnoj potrošnji u lokalnoj privredi.

– Svaki gost koji dođe znači noćenje, hranu, piće i dodatnu potrošnju. Taj novac ostaje u domaćoj privredi, a posebno koristi seoskom turizmu i manje razvijenim destinacijama koje građani još nisu dovoljno upoznali – istakao je Tatić.

On smatra da nema potrebe mijenjati dosadašnji model, jer sistem funkcioniše dobro još od perioda pandemije.

– Ne bih ništa mijenjao, osim što je šteta što vaučeri nisu dostupni ranije zbog porodica čija djeca u septembru kreću u školu. Ipak, vjerujem da će mnogi iskoristiti produžene vikende – rekao je Tatić.

Potrošači: Kada stignu, novca više neće biti
S druge strane, izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić kaže da vaučere uglavnom koriste građani koji sebi ne mogu priuštiti odmor po redovnim tržišnim cijenama.

– Svako odgađanje ide na štetu građana. Uvijek se izlazi u susret ugostiteljima, dok građani čekaju. Kada dođe septembar, počinju izdaci za školu, fakultet, ogrev i druge obaveze pa će znatno manje ljudi moći da iskoristi ovu pogodnost – rekla je Marićeva.

Ona smatra da će zbog toga broj iskorišćenih vaučera biti manji nego da je program pokrenut tokom ljeta.

– Oni koji su planirali godišnji odmor već su ga organizovali. Mnogi su računali na vaučere kako bi sebi mogli priuštiti nekoliko dana odmora, ali će zbog pomjeranja termina broj korisnika sigurno biti manji – istakla je Marićeva.

Dodatna ulaganja
Ned Puhovac je istakao da resorno ministarstvo sa Investiciono-razvojnom bankom Republike Srpske razmatra mogućnost uspostavljanja posebne kreditne linije za ulaganja u turizam. Međutim, nije želio da otkrije o čemu se radi, jer je, kako kaže, još rano govoriti dok ne budu završeni razgovori.

GLAS SRPSKE

Prema prognozi Severe Weather Europea, vrućina stiže sa sjevera Afrike, a nad zapadnom i središnjom Evropom te Sredozemljem formirat će se velika toplotna kupola.

To znači da će se vrući vazduh zadržavati iznad istog područja danima, poput poklopca na loncu.

Najprije će najgore biti na Pirenejskom poluotoku i u Francuskoj, gdje bi temperature krajem jula i početkom avgusta često mogle prelaziti 40°C, a ponegdje dostići i 45°C. Nakon toga najtopliji vazduh seli se prema središnjoj Evropi, Italiji, Mađarskoj i sjevernom Balkanu.

Uz visoke temperature dolazi i vrlo suh zrak. U tekstu se navodi da će vlažnost ponegdje padati ispod 20 posto, što stvara uvjete za vrlo brzo širenje požara. Rizik je već velik u južnoj Francuskoj i Španjolskoj, a s novim valom vrućine širit će se prema Italiji, Alpama i Balkanu.

Velik problem biće i noći. U dijelovima Evrope temperature se neće spuštati dovoljno nisko da bi se ljudi i zgrade ohladili. Takve “tropske noći” posebno opterećuju organizam jer tijelo nema dovoljno vremena za oporavak od dnevne vrućine, prenosi Index.

Prema prognozama, ovaj snažni vremenski blok mogao bi se nad Evropom zadržati gotovo dvije sedmice. To znači dugotrajan toplinski talas, s temperaturama iznad 40°C u više zemalja i sve većim rizikom od požara, naročito u Sredozemlju i na Balkanu.