Connect with us

Društvo

NUKLEARNI OTPAD možda ide u Sloveniju, umjesto na Trgovsku goru

Hrvatska strana je imala želju da radioaktivni otpad, umjesto na Trgovskoj gori, na granici sa BiH, skladišti u Sloveniji, o čemu su pregovori prije par godina prekinuti, a Slovenci poručuju da, iako se opcija dogovora sa Hrvatima trenutno ne razmatra, ona i dalje nije u potpunosti isključena.

Zaključuje se to iz izvještaja o radu Koordinacionog tijela, Ekspertskog tima i Pravnog tima u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Čerkezovcu, na Trgovskoj gori, u hrvatskoj opštini Dvor, a čije bi odlaganje ugrozilo oko 250.000 žitelja u opštinama u slivu rijeke Une.

U ovom dokumentu naglašeno je da je u Beču, u sjedištu Međunarodne agencije za atomsku energiju, održan sastanak Zajedničke konvencije o bezbjednosti zbrinjavanja istrošenog goriva i bezbjednosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada, te da je Nemanja Galić, član bh. Pravnog tima, prisustvovao prezentaciji Hrvatske.

Hrvatska delegacija je, kako se navodi, u svojoj prezentaciji vrlo površno predstavila planirano nuklearno odlagalište u Čerkezovcu.

“Nakon toga je uslijedila diskusija u kojoj je Galić imao priliku da postavi pitanja hrvatskoj delegaciji i istakne nedostatke u njihovom postupanju. Između ostalog, hrvatska delegacija je priznala da nije moguće da pravilno završe cjelokupni postupak koji se odnosi na izgradnju odlagališta do 2023. godine, kao što je predstavljeno u njihovoj prezentaciji, već da će morati da značajno prekorače rok. Tačnije, hrvatska delegacija je potvrdila da postupak nije moguće završiti prije 2025. godine”, navodi se u izvještaju, koji je u procesu konsultacija.

Međutim, zabrinjavajuće je to što je, kako se dodaje, hrvatska delegacija priznala da Trgovska gora nije suštinski “preferentna” već zapravo isključiva lokacija planiranog odlagališta i da se nijedna druga lokacija ne razmatra.

“Ukazano je i na činjenicu da BiH nije bila konsultovana prilikom izbora sporne lokacije. Galić je istakao da je takvim postupanjem prekršen član 13. Zajedničke konvencije. Potvrđeno je i da u slučaju da lokacija Čerkezovac ne dobije pozitivnu ocjenu studije uticaja na životnu sredinu – Hrvatska nema nijednu drugu spremnu alternativu i nema odgovor na pitanje šta bi tad učinila”, stoji u izvještaju.

Istaknuto je da je rezultat ove diskusije to da je predsjedavajući nacionalne grupe hrvatskoj delegaciji napomenuo da mora poštovati odredbe Zajedničke konvencije, te da moraju uključiti BiH u ovaj postupak, kao i da moraju ispuniti sve standarde predviđene ovom konvencijom, a naročito detaljnu procjenu uticaja na životnu sredinu. Napomenuto je i da bez ispunjavanja predmetnih obaveza i dobijanja pozitivnih studija izgradnja odlagališta ne smije biti odobrena.

“Takođe, bitno je napomenuti i to da je tokom neformalnog dijela razgovora nakon diskusije delegacija Hrvatske istakla da bi hrvatska strana svakako imala želju da otpad skladišti u Sloveniji (koja gradi sopstvene silose koji bi mogli da imaju i više nego dovoljno kapaciteta) umjesto u Čerkezovcu, ali da su pregovori o odlaganju tog otpada u Sloveniji prekinuti prije par godina”, navodi se u izvještaju.

Iz onog što se dalje navodi može se zaključiti da Slovenci definitivno nisu zatvorili vrata ovim pregovorima.

“Prema riječima delegacije Hrvatske, pregovori nisu bili uspješni zbog trivijalnih količina otpada iz skladišta u Zagrebu koje bi takođe trebalo skladištiti u Sloveniji. Nakon toga, tokom diskusije o nacionalnom izvještaju Slovenije, u odgovoru na pitanja Galića, Slovenija je istakla da, iako se opcija dogovora sa Hrvatskom trenutno ne razmatra, ona nije u potpunosti isključena”, ističe se u izvještaju.

Galić, u izjavi za “Nezavisne novine”, potvrđuje da bi odlaganje spornog otpada u Sloveniji bilo najidealnija opcija za sve strane.

“Hrvatska delegacija je rekla da bi ta opcija njima bila najlakša. Ne bi morali da prolaze kroz čitav ovaj proces, niti bi morali na svojoj teritoriji da skladište otpad, pa time ne bi ni svoje stanovništvo ugrožavali. Shvatio sam u razgovoru s njima da su ti pregovori propali iz nekog banalnog razloga, a nakon toga su intenzivirane aktivnosti u vezi s Trgovskom gorom. Potom sam razgovarao sa slovenačkom delegacijom, odakle su takođe jasno rekli da to nije zatvorena opcija i da postoji mogućnost za dogovor”, rekao je Galić za “Nezavisne novine”.

Inače, i akcioni plan BiH u borbi protiv odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori trebalo bi da bude usaglašen do kraja godine, kako bi se pokušalo zaštititi 250.000 stanovnika u slivu Une.

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, naveo je nedavno da ne odustaju od borbe za zdravlje naših građana u slivu Une.

Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Grin tim” iz Novog Grada, rekao je da se mora precizno znati ko i u kom vremenskom roku koje aktivnosti realizuje i šta je rezultat aktivnosti.

“Potrebno je stvoriti stabilan osnov za tužbu, kompletirati dokumentaciju i otvoriti prostor za građanski doprinos pravnoj borbi. Mnogo očekujem od akcionog plana, te uključivanje pravnika iz nevladinog sektora. Trgovska gora je tema koja se tiče građana i niko nema pravo da isključuje građane iz ovih procesa”, kaže Crnković

Related Topics:

Društvo

HUMANOST: Budući socijalni radnici volontirali u “Mozaiku prijateljstva”

Studenti Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjaluci, smjer socijalni rad, zajedno sa profesorom Nebojšom Macanovićem posjetili su Udruženje građana “Mozaik prijateljstva” gdje su pomagali u pripremi obroka za mnogobrojne korisnike javne kuhinje.

Cilj im je, kako kažu, da kroz volontiranje uče o humanitarnom radu i empatiji prema onima koji teško žive.

Studentkinja prve godine Irina Kljajčin rekla je da je ovo divno iskustvo, a najviše ju je obradovalo to što je mogla pružiti podršku ljudima čiji rad prati godinama.

– Ovo je jedinstvena prilika da iskažemo svoju humanost, jer udruženje “Mozaik prijateljstva” uz veoma mali budžet pravi ogroman broj obroka na sedmičnom nivou. Moje kolege i ja smo veoma zahvalni profesoru Macanoviću što nas je odveo van fakulteta da vidimo kako funkcionišu prave životne priče – rekla je Irina Kljajčin.

Prema njenim riječima, posjeta “Mozaiku prijateljstva” im je druga aktivnost u okviru nastave.

– Nedavno smo bili u posjeti Dnevnom centru za maloljetne delinkvente. Sve ove posjete povezane su sa našom budućom profesijom, a značajne su zbog toga što se upoznajemo sa radom na terenu – dodala je ona.

Profesor Nebojša Macanović istakao je da su uvijek spremni da podrže rad javne kuhinje, ali i da saslušaju potrebe i probleme korisnika, te da im pomognu koliko mogu.

– Prošle godine smo se sastali na istom mjestu sa korisnicima i radnicima “Mozaika”, jer je ovo veoma plemenit cilj. Moja ideja je da svaki dan pet studenata sa Univerziteta dolazi volontirati u javnoj kuhinji – rekao je Macanović.

Istakao je da u “Mozaiku prijateljstva” rade čarobnjaci koji sa malim budžetom treba da pripreme od 600 do 800 obroka.

– To je zaista nevjerovatna stvar. Siguran sam da će ovo i studentima dobro doći da saznaju neke stvari, ali i da pokažu svoju humanu stranu i empatiju za ove ljude – naveo je Macanović.

Ovaj profesor, ali prvenstveno humanista, je rekao da će pokušati u narednom periodu animirati što više studenata da se uključe i pomognu “Mozaiku”.

Predsjednik UG “Mozaik prijateljstva” Miroslav Subašić istakao je da ga je posjeta mladih ljudi, koji podržavaju njihov rad, veoma obradovala te da se nada da će kod ostalih građana podići svijest o humanosti.

– Profesor Macanović svake godine dovodi nove grupe studenata koji nam pomažu u radu. Ovi mladi ljudi su budućnost naše zemlje, a u našem udruženju mogu mnogo da nauče o životu i da on može biti i surov – rekao je Subašić.

Istakao je da struka socijalnog radnika jedna od važnijih u društvu, jer socijalni rad može da pomogne kako djetetu, tako i već formiranoj ličnosti ukoliko nekada u životu “zapne”.

– Vi ste svijetla tačka naše budućnosti – dodao je Subašić.

Apel
Iz Udruženja “Mozaik prijateljstva”, u okviru kojeg radi javna kuhinja “Obrok ljubavi”, apeluju na sve sugrađane dobre volje i velikog srca da im pomognu kako bi obezbijedili osnovne namirnice za pripremu obroka za korisnike.

Miroslav Subašić je rekao da im je potrebna pomoć dobrih ljudi, jer svakodnevno prave veliku količinu obroka za socijalno ugrožene sugrađane.

Nastavi čitati

Društvo

Cijene namirnica u BiH KONSTANTNO RASTU, a evo šta su poručili ekonomisti

Rast cijena hrane u BiH nije više galopirajući, ali konstantno i uporno, iz mjeseca u mjesec, zagorčava svakodnevicu građana naše zemlje.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju su u martu rasle za 0,3 % u odnosu na februar, te za 2% u odnosu na mart prošle godine.

Za godinu već visoke cijene hrane porasle su za dodatnih 1,2 %, a pratila su ih i poskupljenja stanovanja, zdravstva, obrazovanja i svih ostalih troškova.

O razmjerama nevolje s kojom su suočeni građani najbolje govore uporedne cijene osnovnih životnih namirnica iz marta ove i istog mjeseca 2020. godine.

Svjedočimo enormnim poskupljenjima praktično svih artikala, od brašna i hljeba, mesa, mlijeka i kafe, do voća i povrća, prenosi Avaz.
– Strateške robe, kao što su energenti i hrana, u posljednje vrijeme postaju preskupi ne samo nama nego i većini stanovnika na planeti. Uz klimatske promjene i geostrateška miješanja, oni koji kontrolišu proizvodnju i distribuciju tih proizvoda, u poziciji su da diktiraju cijene, a te cijene ne prate zarade zaposlenih – kaže ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja.
Dominantan uvoznički lobi
On dodaje da će cijene hrane i dalje rasti, a da za to vrijeme u BiH radimo protiv samih sebe.

– Imamo dominantan uvoznički lobi, neuređen sistem poticaja koji treba preformulisati, jer treba stimulisati obradu nezasijanih površina, mlade ljude da se vraćaju, te primjenjivati nauku i agrotehničke mjere, jer su prinosi koje imamo u odnosu na susjede i do pet puta manji – ističe Ljuboja

Nastavi čitati

Društvo

Mladi sve češće odgađaju brak, a skoro SVAKI PETI ZAVRŠI RAZVODOM

U Republici Srpskoj prošle godine sklopljen je 5.471 brak ili za 56 manje nego u 2022, a evidentno je da mladi sve kasnije stupaju u brak, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Uočava se sve veće približavanje zapadnoevropskom tipu bračnosti koji se odlikuje kasnijim ulaskom u brak i odgađanjem braka, što dovodi do smanjenog nataliteta i sve češćeg negativnog prirodnog priraštaja, te smanjenja broja stanovnika pojedinih područja.

U Srpskoj je u prošloj godini stopa nupcijaliteta iznosila 4,9 sklopljenih brakova na 1.000 stanovnika.

Prema posljednjim raspoloživim podacima Evrostata za 2022. godinu, stopa nupcijaliteta u EU iznosila je 4,2 sklopljena braka na 1.000 stanovnika.

U Srpskoj je najveći broj brakova prošle godine sklopljen između mladoženja i nevjesta sa državljanstvom BiH i iznosio je 5.035 ili 92 odsto.

Prosječna starost pri sklapanju braka u prošloj godini za mladoženju je iznosila 32,3 godine i u odnosu na 2022. povećana je za 0,2 godine, dok je prosječna starost pri sklapanju prvog braka bila 30,4 godine, što predstavlja povećanje od 0,2 godine u odnosu na 2022.

U periodu od 1998. do 2023. godine granica sklapanja prvog braka za mladoženju povećana je za 1,8 godina.

Prosječna starost nevjeste pri sklapanju braka u prošloj godini odnosu na 2022. povećana je za 0,2 godine i iznosila je 29,3 godina, dok je granica sklapanja prvog braka, takođe, povećana za 0,2 godine i iznosila 27,6 godina.

Prosječna starost sklapanja prvog braka za nevjestu u periodu 1998-2023. godine povećana je za 2,9 godina.

Nevjeste u Republici Srpskoj ranije sklapaju brak nego mladoženje.

U starosnom dobu od 15 do 19 godina brak je sklopila 221 nevjesta, dok su u istoj starosnoj grupi brak sklopile 24 mladoženje.

U Republici Srpskoj su u prošloj godini razvedena 974 braka, a prosječno trajanje braka prije razvoda bilo je 13 godina.

Prema posljednjem zajedničkom prebivalištu, najveći broj razvedenih brakova zabilježen je u Banjaluci 206, Bijeljini 125, Prijedoru 80, Zvorniku 45 i Kozarskoj Dubici 45.

U odnosu na posljednje raspoložive podatke Evrostata za stopu divorcijaliteta EU-27, Republika Srpska se nalazi ispod prosjeka. Stopa divorcijaliteta u EU-27, 2022. godine, iznosila je 1,6 razvedenih brakova na 1 000 stanovnika, a u Republici Srpskoj, u 2023. godini, stopa divorcijaliteta iznosla je 0,9 razvedenih brakova na 1 000 stanovnika. Na 1 000 sklopljenih brakova razvedeno je 178 brakova.

Od ukupnog broja razvedenih brakova, od prve do četvrte godina braka razvelo se 21,7 odsto parova, dok se 22 odsto parova razvelo između pete i devete godine braka. U toku prve godine braka razvelo se 2,0 odsto parova, a ukupan procenat brakova razvedenih nakon 25 i više godina iznosio je 14,9 odsto

Nastavi čitati

Aktuelno