Connect with us

Svijet

JEZIVO! Izrael gradi vješala za palestinske zatvorenike, pogubljenja će gledati porodice žrtava! (VIDEO)

Izrael gradi vješala na kojima bi trebalo da budu pogubljeni palestinski zatvorenici osuđeni na smrt, a novi detalji otkrivaju kako bi čitav sistem trebalo da funkcioniše – od posebnog zatvorskog krila i ljudi koji će izvršavati pogubljenja do kabina iz kojih će porodice žrtava moći da gledaju vješanja.

Ministar nacionalne bezbjednosti Itamar Ben-Gvir, koji je jedan od glavnih zagovornika uvođenja smrtne kazne, gradilište je pokazao u snimku objavljenom na društvenim mrežama, poručujući da oni koji su se ranije podsmijavali njegovom planu sada mogu da vide da se on ostvaruje.

“Ovdje će teroristi biti pogubljeni”

Na snimku objavljenom na Instagramu Ben-Gvir stoji ispred aktivnog gradilišta i pokazuje prema mjestu na kojem nastaje objekat.

“Ovdje će teroristi biti pogubljeni”, rekao je.

Prema Middle East Eyeu, Ben-Gvir je zatim poručio da Izrael “ispunjava ono što je obećao”, a osvrnuo se i na ljude koji su ranije ismijavali njegove planove za uvođenje pogubljenja.

Oni koji su se njegovoj ideji “rugali” i “smijuljili”, rekao je, sada mogu da vide da “ovo mjesto počinje da se gradi”.

Ben-Gvir je u drugoj izjavi poručio i: “Upisujemo se u istoriju”, te dodao da osuđeni teroristi, prema njegovim riječima, zaslužuju “samo jednu stvar – smrt vješanjem”.

Porodice će moći da gledaju vješanja

Posebno kontroverzan dio projekta odnosi se na porodice žrtava terorističkih napada.

U sklopu objekta biće napravljene posebne kabine za posmatranje iz kojih će žrtve napada i članovi porodica ubijenih moći da prisustvuju izvršenju smrtne kazne.

Jerusalem Post navodi da će članovima ožalošćenih porodica biti omogućeno da dobiju posebne dozvole za ulazak i gledanje pogubljenja.

Ben-Gvirova kancelarija takvo rješenje obrazložila je tvrdnjom da je prisustvovanje porodica žrtava pogubljenjima praksa koja postoji “u mnogim zemljama”.

Ben-Gvir je otišao i korak dalje kada je riječ o uključivanju porodica žrtava u novi sistem.

Još u junu imenovao je šest članova porodica ljudi ubijenih u terorističkim napadima za zvanične inspektore u okviru primjene zakona o smrtnoj kazni. Oni bi trebalo da imaju nadzorna ovlaštenja u vezi s uslovima u kojima će biti držani zatvorenici osuđeni na smrt i sprovođenjem zakona.

“Niko nije dostojniji od porodica koje su platile najvišu cijenu u borbi protiv terorizma da budu dio mehanizma nadzora nad sprovođenjem zakona”, rekao je tada Ben-Gvir.

Bivšem taocu obećao da će pokušati da mu omogući da lično pogubi otmičara

Još jedna Ben-Gvirova izjava privukla je pažnju svega nekoliko dana prije nego što je pokazao gradilište.

Bivši izraelski talac Rom Braslavski, koji je više od dvije godine bio zatočen u Gazi, rekao je u razgovoru s Ben-Gvirom da želi vlastitim rukama da ubije čovjeka koji ga je držao u zatočeništvu.

Ben-Gvir mu je odgovorio da će “preokrenuti svijet” kako bi pokušao da mu omogući da lično izvrši pogubljenje.

Times of Israel navodi da je ministar rekao Braslavskom da bi gledati ga kako to radi bilo “jedan od mojih najvećih snova”.

Za koga se zapravo grade vješala?

Upravo je ovo jedan od najvažnijih dijelova priče.

Zakon o smrtnoj kazni usvojen je u Knesetu u martu, a u maju je uključen u bezbjednosne propise koji se primjenjuju na okupiranoj Zapadnoj obali.

Prema novom sistemu, vojni sud koji Palestinca proglasi krivim za teroristički napad u kojem je neko ubijen mora da izrekne smrtnu kaznu, osim ako utvrdi posebne okolnosti zbog kojih može biti izrečena kazna doživotnog zatvora.

Guardian navodi da će se vješala koristiti za Palestince osuđene za teroristička djela pred sistemom vojnih sudova, dok se isti režim ne primjenjuje na jevrejske ekstremiste optužene za slična krivična djela.

Izraelskim državljanima na Zapadnoj obali sudi se pred civilnim, a ne vojnim sudovima.

Upravo zbog te razlike zakon je od njegovog usvajanja izložen optužbama da diskriminiše Palestince.

Za pogubljenja se pripremali i prije usvajanja zakona

Izgradnja vješala nije prvi praktični korak u pripremama za ponovno izvršavanje smrtne kazne.

Prema informacijama koje je objavio Middle East Eye pozivajući se na ranije izvještaje izraelskih medija, Izraelska zatvorska služba počela je da priprema lokacije i osoblje za pogubljenja još prije nego što je Kneset u martu usvojio zakon.

Prema tim navodima, tri dobrovoljca iz Izraelske zatvorske službe trebalo bi da budu zadužena za izvršavanje smrtnih kazni.

Pogubljenja će biti izvršavana vješanjem, a zakon predviđa njihovo izvršenje u roku od 90 dana od izricanja kazne.

Objekat koji je Ben-Gvir sada pokazao gradi se unutar već napravljenog zatvorskog krila za osuđenike na smrt u centralnom Izraelu. Tačna lokacija nije javno objavljena.

Zakon već osporen pred sudom

Dok se vješala grade, zakon na osnovu kojeg bi trebalo da budu korištena već je predmet pravnog spora.

Više izraelsko-arapskih poslanika zatražilo je u junu da se pridruži zahtjevu za obaranje zakona koji je u aprilu podnesen izraelskom Visokom sudu pravde.

Kako navodi Jerusalem Post, u zahtjevu se tvrdi da novi zakon krši prava na život, dostojanstvo, jednakost i pravičan postupak, kao i da diskriminiše Palestince zbog njegove primjene pred vojnim sudovima na Zapadnoj obali.

Izrael nije izvršio sudsko pogubljenje više od 60 godina

Ako nova vješala zaista budu korištena, to će predstavljati veliki zaokret u izraelskoj kaznenoj politici.

Izrael smrtnu kaznu decenijama praktično nije izvršavao.

Adolf Ajhman (Adolf Eichmann), jedan od glavnih organizatora Holokausta, osuđen je za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti i obješen 1962. godine.

To je ostalo jedino pogubljenje u istoriji Izraela izvršeno nakon redovnog sudskog procesa.

Sada, više od šest decenija kasnije, država ne samo da je proširila primjenu smrtne kazne, već gradi posebno krilo i vješala, bira osoblje koje bi trebalo da izvršava pogubljenja i priprema mjesta s kojih će članovi porodica žrtava moći da ih posmatraju.

Related Topics:

Svijet

EVROPA SPREMA DIGITALNI EVRO! Odgovor Visi i Mastercardu koštaće milijarde

Digitalni evro trebalo bi da smanji zavisnost Evrope od američkih platnih mreža i ponudi zajedničko rješenje za svakodnevna plaćanja. Međutim, iza ambicioznog projekta stoje milijarde evra troškova i pitanje da li će ga građani i trgovci zaista koristiti, prenosi Investitor.me.

Evropa priprema digitalni evro kao javnu alternativu postojećim načinima elektronskog plaćanja, nastojeći da smanji oslanjanje na američke kompanije Visa i Mastercard. Projekat Evropske centralne banke (ECB) mogao bi da promijeni način na koji građani plaćaju, a trgovci naplaćuju robu i usluge, ali njegov uspjeh zavisiće od cijene, jednostavnosti i prihvaćenosti među korisnicima, piše Fortune. Prema podacima GlobalData koje prenosi taj magazin, Visa i Mastercard obradili su 47 odsto ukupne vrijednosti kartičnih plaćanja u evrozoni tokom 2025. godine. Zbog takve koncentracije evropski zvaničnici platnu infrastrukturu sve više posmatraju i kao pitanje ekonomske bezbjednosti.

Digitalni evro bio bi elektronski oblik novca centralne banke, zamišljen kao dopuna gotovini. Građanima bi pružio mogućnost da javni novac koriste i pri digitalnim plaćanjima, dok je današnji novac na računima potraživanje prema komercijalnim bankama.

Pilot 2027, moguće uvođenje 2029. godine

ECB planira dvanaestomjesečni pilot-projekat u drugoj polovini 2027. godine, uz učešće 36 pružalaca platnih usluga. Fortune među učesnicima navodi Deutsche Bank, Revolut, Adyen i UniCredit.

Cilj je da sistem bude spreman za moguće prvo izdavanje tokom 2029. godine, pod pretpostavkom da potrebni evropski propisi budu usvojeni 2026. godine. ECB naglašava da će konačnu odluku o izdavanju donijeti tek nakon usvajanja uredbe, pa 2029. još nije garantovani datum početka korišćenja.

Predloženi okvir predviđa obavezno prihvatanje digitalnog evra kod trgovaca koji prihvataju digitalna plaćanja i njegovu distribuciju preko banaka. Obuhvat obaveza i izuzetaka zavisiće od konačnog zakonodavnog rješenja.

Šta bi dobili trgovci i potrošači

Za građane bi osnovne usluge korišćenja digitalnog evra bile besplatne. Za trgovce bi glavna korist mogla da bude veća konkurencija među pružaocima platnih usluga, mogućnost nižih troškova i ujednačenije iskustvo naplate širom evrozone.

Fortune podseća da su trgovinska udruženja koja predstavljaju kompanije poput Amazona, Carrefoura, H&M-a i Ikee u maju 2025. godine pozvala Evropsku komisiju da ograniči naknade kartičnih mreža. Pozvala su se na istraživanje prema kojem su te naknade od 2018. do 2022. godine porasle 33,9 odsto.

Zajedničko evropsko rješenje moglo bi da olakša i poslovanje kompanijama koje danas prilagođavaju naplatu različitim nacionalnim sistemima.

Ipak, digitalni evro ne bi automatski značio plaćanja bez troškova za trgovce. Eurosistem ne bi naplaćivao naknade za korišćenje svoje platne šeme, ali bi banke i drugi posrednici mogli da naplaćuju usluge prihvatanja plaćanja. Predloženi okvir predviđa ograničavanje tih naknada.

Milijarde za razvoj i prilagođavanje banaka

Prema procjeni ECB-a, razvoj digitalnog evra koštao bi oko 1,3 milijarde evra, a godišnji operativni troškovi nakon izdavanja iznosili bi približno 320 miliona evra. Bankarski sektor evrozone suočio bi se sa dodatnim ulaganjima: ECB procjenjuje da bi implementacija banke koštala između četiri i 5,8 milijardi evra.

Banke bi morale da prilagode aplikacije i infrastrukturu, dok bi trgovci morali da obezbijede pouzdanu naplatu, povraćaj novca i usklađivanje poslovnih evidencija. Dodatna briga za banke jeste mogućnost da dio depozita bude preusmjeren u novčanike digitalnog evra, navodi Fortune.

Konkurencija već postoji

Digitalni evro razvija se u trenutku kada privatne evropske alternative već pokušavaju da osvoje tržište. Fortune izdvaja Wero, digitalni novčanik koji podržavaju velike banke, uključujući BNP Paribas, Commerzbank i Rabobank.

To otvara pitanje koliko će se novi javni sistem preklapati sa privatnim rješenjima. Zagovornici digitalnog evra, međutim, smatraju da Evropa treba da zadrži pristup novcu centralne banke i u digitalnom okruženju.

Mastercard, sa svoje strane, poručuje da je decenijama dio evropske ekonomije i da namjerava da nastavi ulaganja na tom tržištu, prenosi Fortune.

Najveći test biće svakodnevna upotreba

Stručnjaci koje citira Fortune upozoravaju da građanima argumenti poput monetarnog suvereniteta i strateške autonomije nisu dovoljni da promijene navike. Novi način plaćanja morao bi da ponudi jasnu praktičnu korist.

Istovremeno rastu i stejkoini – digitalni tokeni čija je vrijednost vezana za valute poput američkog dolara. Sagovornici magazina upozoravaju da bi do kraja decenije evropsku zavisnost od američkih kartičnih mreža mogla pratiti sve veća uloga privatnog digitalnog novca denominovanog u dolarima.

Digitalni evro zato ima jasan strateški cilj, ali još mora da dokaže svoju vrijednost na kasi i u internet prodavnici. Njegov uspjeh zavisiće od toga da li će ljudima ponuditi dovoljno razloga da ga izaberu, a trgovcima dovoljno koristi da opravdaju prilagođavanje.

Nastavi čitati

Svijet

“GLASANJE U AMERICI JE KORUMPIRANO”: Tramp uporedio izbore u SAD i Brazilu i uputio teške optužbe

Predsjednik SAD, Donald Tramp, izjavio je danas da je glasanje u SAD korumpirano, naročito kada se brzina utvrđivanja rezultata uporedi sa Brazilom

125 miliona ljudi glasalo je u prvom krugu predsjedničkih izbora u Brazilu. Rezultati su objavljeni ubrzo nakon zatvaranja birališta; istog dana! U Detroitu, Filadelfiji, Kaliforniji i brojnim drugim američkim gradovima i saveznim državama, za utvrđivanje rezultata, uz znatno manji broj glasova, često su potrebne nedjelje kako bi se oni “namjestili”, to jest izračunali. Glasanje u Americi je korumpirano, napisao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth social.

Desničarski kandidat na predsjedničkim izborima u Brazilu Flavio Bolsonaro i dosadašnji predsjednik iz redova ljevice Luis Inasio Lula da Silva plasirali su se u drugi krug predsjedničkih izbora u Brazilu koji će biti održan 25. oktobra.

Potvrdu da će biti drugog kruga objavio je Viši izborni sud (TSE), kada je 96,78 odsto biračkih kutija već bilo obrađeno, a u tom trenutku je Bolsonaro imao 47,39 odsto glasova, dok je Lula osvojio 44,74 odsto.

Nastavi čitati

Svijet

MASOVNA PUCNJAVA U SAD: Dvoje mrtvih, 35 povrijeđenih na uličnoj zabavi, ispaljeno najmanje 50 metaka

Dvije osobe su poginule, a 35 je povređeno nakon što je izbila pucnjava na uličnoj žurci u američkoj saveznoj državi Džordžiji, saopštile su danas lokalne vlasti.

Dvadeset petoro povrijeđenih je prebačeno u bolnicu, prenio je CBS Njuz.

Pucnjava se dogodila u ranim jutarnjim časovima u gradu Vajena, a zamenici šerifa čuli su pucnje oko 1.25 ujutro po lokalnom vremenu dok su patrolirali oblašću.

Istražni biro Džordžije saopštio je da su policajci po dolasku na mjesto pucnjave zatekli više upucanih osoba.

Dvije osobe koje su zadobile smrtonosne povrede pronađene su nekoliko blokova dalje od lokacije za koju istražitelji navode da je bila mesto odakle je pucnjava počela.

Šerif okruga Duli Kreg Pivi izjavio je da se više od 1.000 ljudi okupilo duž ulice Pajn povodom proslave godišnjice okupljanja bivših učenika i mještana, a da je ispaljeno najmanje 50 metaka na dvije različite lokacije.

Vlasti nisu objavile informacije o mogućem osumnjičenom ili potencijalnom motivu pucnjave, niti su javno identifikovale poginule i povređene osobe.

Okrug Duli obuhvata i grad Vajenu, koji se nalazi oko 80 kilometara južno od Mejkona.

Nastavi čitati

Aktuelno