Građane Bosne i Hercegovine koji putuju u Evropsku uniju do kraja godine očekuje još jedna velika promjena. Nakon uvođenja sistema EES, koji je već promijenio procedure na spoljnim granicama EU, uskoro bi trebalo da počne primjena i ETIAS-a – elektronskog odobrenja za putovanje.

Za razliku od vize, ETIAS neće mijenjati bezvizni režim za kratkotrajna putovanja, ali će građani zemalja kojima nije potrebna viza, među kojima je i BiH, prije puta morati podnijeti elektronski zahtjev i dobiti odobrenje za putovanje.

Evropska unija planira da ETIAS počne da se primjenjuje u posljednjem kvartalu 2026. godine. Tačan datum još nije objavljen, a iz Brisela navode da će javnost biti obaviještena nekoliko mjeseci prije početka primjene.

Koliko će koštati ETIAS?

Jedna od najvažnijih informacija za putnike jeste da će zahtjev koštati 20 evra.

Prvobitno je bilo predviđeno da taksa iznosi sedam evra, ali je Evropska komisija kasnije povećala cijenu zbog većih operativnih troškova, inflacije i usklađivanja sa sličnim sistemima u drugim državama.

Dobra vijest je da se taksa neće plaćati prilikom svakog putovanja.

Odobreni ETIAS važiće do tri godine ili do isteka pasoša, šta god prije nastupi. Tokom tog perioda putnik će moći da ga koristi za više putovanja, pod uslovom da putuje sa istim pasošem.

ETIAS nije viza

Iako će prije puta biti potrebno dobiti odobrenje, ETIAS se ne smatra vizom.

Građani BiH i dalje će moći da putuju u zemlje obuhvaćene sistemom bez klasične vize za kratkotrajne boravke, ali će prije polaska morati da prođu elektronsku bezbjednosnu provjeru.

ETIAS je zamišljen kao sistem prethodne provjere putnika, odnosno provjera da li postoje bezbjednosni ili drugi relevantni razlozi zbog kojih bi putovanje moglo predstavljati rizik.

ETIAS i EES nisu isto

Građanima će posebno biti važno da razlikuju dva sistema.

ETIAS se završava prije putovanja, dok se EES primjenjuje na samoj granici.

EES je sistem registracije ulaska i izlaska državljana zemalja koje nisu članice EU. Prilikom prelaska granice evidentiraju se podaci o putniku, a koriste se i biometrijski podaci, uključujući fotografiju lica i otiske prstiju.

Kada oba sistema budu u punoj primjeni, putnik iz BiH moraće da ima važeći ETIAS prije puta, dok će na granici prolaziti kroz EES proceduru.

Kako će izgledati prijava?

Zahtjev će se podnositi putem zvaničnog ETIAS sajta ili mobilne aplikacije.

Putniku će biti potreban važeći pasoš i platna kartica za plaćanje takse.

U prijavu će se unositi lični podaci i podaci iz putne isprave, kao i odgovori na pitanja koja su važna za bezbjednosne provjere.

Podaci koje putnik unese moraju odgovarati podacima u pasošu.

Većina zahtjeva trebalo bi da bude obrađena automatski, često u roku od nekoliko minuta.

Međutim, ukoliko bude potrebna dodatna provjera, postupak može trajati duže.

U slučaju dodatnih informacija ili dokumenata obrada može trajati do 14 dana, dok se u situacijama kada je potreban intervju rok može produžiti i do 30 dana.

Zbog toga će putnicima biti važno da zahtjev podnesu dovoljno ranije, a ne neposredno pred polazak.

Ovo su zemlje koje uvode ETIAS

ETIAS će se primjenjivati u 30 evropskih zemalja:

Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Kipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Italija, Letonija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija, Švedska i Švajcarska.

Za građane BiH najvažnije je da će se ETIAS odnositi na putovanja u veliki broj zemalja u koje danas mogu otići bez vize.

Šta to znači za građane BiH?

Uvođenje ETIAS-a neće značiti ukidanje bezviznog režima, ali će putovanje u Evropu dobiti još jednu obaveznu proceduru.

Putnik će prije puta morati da ima odobren ETIAS, dok će nakon dolaska na granicu prolaziti kroz kontrole predviđene sistemom EES.

Drugim riječima, pasoš više neće biti jedina stvar o kojoj putnik mora voditi računa prije puta.

Za većinu putnika postupak bi trebalo da bude brz i jednostavan, ali oni koji planiraju putovanje moraće na vrijeme podnijeti zahtjev i računati na novu taksu od 20 evra.

Uprkos presudama kojima su poništene koncesija i ekološka dozvola, radovi na Bukovoj Kosi kod Prijedora, prema tvrdnjama građana, nisu zaustavljeni. Zbog toga će Prijedorčani u subotu ponovo izaći na ulice.

Mirni protest građana biće održan 12. septembra u 12 časova na gradskom trgu u Prijedoru, potvrdili su iz neformalne grupe građana „Prijedor se budi!“ za „Nezavisne novine“.

Iz ove grupe podsjećaju da su, zajedno sa Centrom za životnu sredinu, kroz sudske postupke osporavali rad rudnika i dobili sporove.

Međutim, tvrde da se uprkos tome eksploatacija uglja na Bukovoj Kosi nastavlja.

„Rudnik je izgubio sve dozvole za rad i koncesiju, a i dalje radi punom parom“, navode iz grupe „Prijedor se budi!“.

Građani tvrde da institucije ne reaguju

Prema njihovim riječima, nadležne institucije, policija i inspekcija ne preduzimaju dovoljno kako bi se sprovela pravosnažna sudska rješenja.

Posebno ukazuju na kompaniju „Drvo-Export“ iz Teslića, koja je, kako tvrde, nastavila aktivnosti na području Bukove Kose.

Građani upozoravaju i na velike deponije lignita koje su formirane na lokaciji rudnika.

Kako tvrde, na Bukovoj Kosi postoje tri velike deponije lignita koji tinja i zagađuje vazduh, dok se pojedine kuće nalaze svega nekoliko metara od rudarskih radova.

Zbog toga organizatori očekuju veliki odziv građana, naglašavajući da će protest biti miran.

Dvije sudske odluke protiv koncesije i dozvole

Pitanje rudnika Bukova Kosa dobilo je novu dimenziju nakon dvije važne sudske odluke.

Vrhovni sud Republike Srpske u julu ove godine poništio je rješenje Vlade RS o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na ovom ležištu kod Prijedora.

Nakon toga je i Okružni sud u Banjaluci po drugi put poništio ekološku dozvolu za eksploataciju uglja na Bukovoj Kosi.

Iz Centra za životnu sredinu ranije su ocijenili da ove odluke predstavljaju važan presedan za vladavinu prava i zaštitu životne sredine.

Redžib Skomorac, viši pravni savjetnik u Centru za životnu sredinu, tada je istakao da je sud uspostavio vezu između nezakonite dodjele koncesije i povrede prava javnosti.

Inspekcija zatekla radove bez ekološke dozvole

Nakon odluke suda i zahtjeva Centra za životnu sredinu, republički ekološki inspektor izašao je na teren.

Tada je, prema ranijim navodima Centra, utvrđeno da „Drvo-Export“ na lokaciji radi bez važeće ekološke dozvole.

Građani zato sada postavljaju pitanje – kako rudnik može nastaviti da radi ako su ključne dozvole poništene sudskim odlukama?

Upravo će to biti jedna od glavnih poruka protesta zakazanog za subotu.

Prijedorčani su i prošle godine mjesecima protestovali tražeći zatvaranje rudnika, a sada se ponovo vraćaju na gradski trg – ovog puta uz poruku da sudske odluke moraju imati posljedice i u praksi.

Najavljena blokada granica sa Evropskom unijom 14. septembra mogla bi dodatno ugroziti izvoz, poslovanje domaćih kompanija i povjerenje evropskih partnera, dok privrednici poručuju da rješenje problema profesionalnih vozača iz BiH treba tražiti kroz bilateralne dogovore sa ključnim zemljama EU.

Prevoznici iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije najavili su da će 14. septembra blokirati granice prema Evropskoj uniji ukoliko do tada ne bude riješen problem ograničenog boravka profesionalnih vozača u šengenskom prostoru.

Dok prevoznici tvrde da su iscrpili sve mogućnosti i da nakon višegodišnjih razgovora moraju pribjeći radikalnijim potezima, privrednici upozoravaju da bi nova blokada mogla proizvesti ozbiljne posljedice za cijelu ekonomiju.

Privreda strahuje od novih gubitaka

Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, rekao je da bi svaka nova blokada granica donijela dodatnu štetu domaćoj privredi.

Prema njegovim riječima, problem nije samo u direktnim gubicima tokom blokade, već i u mogućnosti da strani partneri počnu izbjegavati poslovanje sa kompanijama iz BiH zbog nepouzdanosti transportnih ruta.

„Imaćemo sigurno pogoršanu situaciju kada je riječ o plasmanu naših proizvoda, kao i odbijanje poslovanja u narednom periodu. Jednostavno, mi imamo taj hendikep da prevoznici često, u zaštiti svojih interesa, blokiraju granice. S druge strane, pouzdanost naših partnera na Zapadu time je dovedena u pitanje“, kazao je Račić.

On smatra da blokada nije način da se dugoročno riješi problem profesionalnih vozača.

„I oni znaju, kao i svi mi, da blokadom neće postići ništa osim velike štete, kako za sebe, tako i za privredu“, poručio je Račić.

Rješenje tražiti od Hrvatske, Slovenije, Austrije i Njemačke

Račić smatra da bi prevoznici trebalo da izvrše pritisak na Savjet ministara BiH kako bi se problem pokušao riješiti kroz bilateralne odnose sa državama u koje domaći kamioni najčešće saobraćaju.

Kao ključne zemlje naveo je Hrvatsku, Sloveniju, Austriju i Njemačku.

„Prevoznici treba da izvrše pritisak na Savjet ministara BiH da pokrene aktivnosti u okviru bilateralnih odnosa sa Hrvatskom, Slovenijom, Austrijom i Njemačkom, jer su to naša glavna izvozna tržišta, i da upravo kroz te bilateralne odnose traže rješenja za probleme naših prevoznika“, rekao je Račić.

Prema njegovoj ocjeni, to je u ovom trenutku najrealniji put.

Račić ističe da Evropska komisija ne pokazuje spremnost da mijenja postojeća pravila o boravku državljana trećih zemalja u šengenskom prostoru.

„Evropska komisija je u svakom svom saopštenju jasno rekla da neće mijenjati svoju zakonsku regulativu, da neće mijenjati pravila koja se odnose na boravak naših vozača i da je to za njih veliki rizik. Stalno upućuju na bilateralne odnose sa zemljama Evropske unije“, kazao je Račić.

Prevoznici ostaju pri blokadi 14. septembra

Sa druge strane, prevoznici ne odustaju od najavljenih mjera.

Nikola Brković, član Konzorcijuma „Logistika BiH“, potvrdio je da prevoznici ostaju pri odluci da 14. septembra započnu blokadu granica.

On smatra da im, nakon višegodišnjih razgovora i upozorenja, nije ostalo mnogo mogućnosti osim radikalnijeg pritiska.

Posebno problematičnim smatra stav Evropske komisije, koja, prema njegovim riječima, priznaje da problem postoji i istovremeno navodi da je spremna na razgovore, ali bez konkretnog rješenja.

Profesionalni vozači iz BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije tvrde da zbog prirode posla veoma brzo iscrpe dozvoljenih 90 dana boravka u periodu od 180 dana.

Problem dodatno komplikuje činjenica da se svaki dan proveden u šengenskom prostoru računa kao dan boravka, bez obzira na to koliko je vozač tog dana stvarno proveo vremena na teritoriji EU.

Blokade su već viđene

Podsjećanja radi, prevoznici su i u januaru ove godine danima blokirali granice sa Evropskom unijom, ukazujući na probleme sa kojima se suočavaju profesionalni vozači iz zemalja Zapadnog Balkana.

Sada se pred vlastima BiH ponovo nalazi isti problem – pronaći rješenje za vozače prije nego što kamioni ponovo krenu da usporavaju ili zaustavljaju promet na najvažnijim graničnim prelazima.

Ukoliko dogovor izostane, 14. septembar mogao bi donijeti nove kilometarske kolone, zastoje u isporuci robe i dodatne troškove za kompanije koje zavise od međunarodnog transporta.

Privrednici zato upozoravaju da bi spor između prevoznika i institucija mogao prerasti u problem cijele ekonomije, posebno ako blokada potraje više dana.