Connect with us

Društvo

PONEDJELJAK NERADNI DAN U SRPSKOJ! Slavi se godišnjica Dejtonskog sporazuma

U skladu sa Zakonom o praznicima Republike Srpske, ponedjeljak 21. novembar, Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, je republički praznik i neradni dan.
Kako je saopšteno izMinistartsva uprave i lokalne samouprave RS, u dane praznika Republike ne rade republički organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti.

Istoimenim Zakonom je propisano da će načelnik opštine, odnosno gradonačelnik odrediti koja su preduzeća, ustanove i druge organizacije sa područja jedinice lokalne samouprave dužni da rade, radi zadovoljenja neophodnih potreba građana, u dane praznika Republike i u kom obimu.

Društvo

BIH NA IVICI KOLAPSA: Nema budžeta, nema dokumenata, nema izbora, nema bezviznog režima!

Zbog neusvajanja državnog budžeta, ugroženo je izdavanje ličnih karata, vozačkih dozvola, pasoša, ali i održavanje izbora naredne godine i bezvizni režim BiH sa EU. Razlog je mogući kolaps sistema za uzimanje otisaka prstiju jer novi ne može biti kupljen zbog nepostojanja budžeta.

Ponovo je politička blokada uzrok problema u BiH i Srpskoj. Da li zbog ličnih nesuglasica ili to tako treba, ali neslaganje članova Predsjedništva BiH uticalo je da državni budžet za ovu godinu još nije usvojen. To je ugozilo rad Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka IDDEA jer nema novac da kupi novi sistem za uzimanje otisaka prstiju. Iz ove agencije su za BN potvrdili da je sistem već popunjen i da će uskoro dostići maksimum i ugroziti proces izdavanja dokumenata građanima ali i održavanje izbora naredne godine.

„Budući da je sistem za biometrijske provjere IDDEEA tehnički povezan s brojnim institucijama, uključujući nadležna Ministarstva unutrašnjih poslova, policijske agencije u Bosni i Hercegovini, kao i s Centralnom izbornom komisijom BiH, kapacitivna ograničenja sistema će se neminovno odraziti i na njihov rad. Svi ti korisnici sistema radiće pod otežanim uslovima, a sprovođenje izbornog procesa sa identifikacijom birača biće praktično nemoguće“, saopšteno je iz IDDEA-e.

Prema važećim pravilima o privremenom finansiranju institucija BiH u vremenu kad nema budžeta, tzv. kapitalna ulaganja, koja uključuju nabavku nove opreme, nisu moguća. Ako se ne donese državni budžet moglo bi doći do kolapsa u cijeloj zemlji. Tender može trajati mjesecima, a ukoliko se neke od firmi budu žalile na proceduru, javna nabavka bi se mogla otegnuti ili ponoviti.

„Svaki put dovede se jedna institucija, ovaj put je to IDDEA, u situaciju da javnu nabavku mora da radi hitno to znači da se iza ćoška krije mogućnost da se tu ubacuju neki ponuđači unaprijed dogovoreni koji samo čekaju mig da se oni dogovore i da se odradi javna nabavka“, kaže Mira Pekić, poslanik PDP-a PD PS BiH.

Državni budžet za novu godinu treba da se usvoji najkasnije do kraja prethodne godine. Međutim, gotovo svaki put,posebno nakon održanih izbora, kasni se sa donošenjem budžeta. Nacrt budžeta od 800 miliona evra utvrđen je početkom maja, gdje je bila predviđena i nabakva biometrijskih sistema. Međutim, zbog očiglednih trzavica u Predsjedništvu BiH upitno je kakav će dalji scenario biti, kaže Pekić.

„Ne vjerujem da će ova vlast uspjeti da se dogovori,i ako se ne pojavi posao, kao kupovina zgrade koja je iznad političkih interesa, tako će se možda dogoditi i u ovom slučaju pa će se budžet uputiti u redovnu proceduru, a znamo da u parlamentu ima dovoljno ručica da se takvi dogovori izglasaju i verifikuju“, ističe Pekić.

Novi nacrt budžeta još nije dostavljen Predsjedništvu na pregled, a državni parlament i većina zaposlenih u ministarstvima uskoro će i na kolektivni godišnji odmor, osim ako se ne pojavi taj jedan pravi punuđač za nabavku softvera za IDDEA-u.

E, tad će se svi sigurno potruditi da usvoje budžet.

BN

Nastavi čitati

Društvo

“SVE MANJE NAS JE…” Knin 30 godina nakon “Oluje”: Strah, tišina i ekonomski krah

Tri decenije poslije “Oluje”. Hrvatske vlasti danima se pripremaju da na Tvrđavi, stadionu NK Dinara i kod Spomenika hrvatske pobjede na Trgu dr Ante Starčevića, obilježe “blistavu akciju” u kojoj su sa vjekovnih ognjišta, samo sa prostora nekadašnje opštine Knin protjerali oko 20.000 Srba, svojih građana. Uprkos poletu oko priprema za proslavu, grad je zapravo u nekom čudnom stanju tjeskobe.

U potrazi za sagovornicima reporteri “Večernji novosti” odlaze tamo gdje su ih uvijek pronalazili – na Terazije, kako Srbi koji su se vratili svom Kninu, zovu centar gdje se u dva kafića najčešće okupljaju.

Iz njega gledaju nazive dvije centralne gradske ulice: jedna nosi ime Trg “Oluje” 5. kolovoza 1995, a druga po Sedmoj gardijskoj brigadi koja je prva ušla u opustjeli Knin. Nekoliko koraka dalje, malena srpska crkvica koju je 1858. podigao Trivun iz čuvenog plemena Sinobad, jedva je vidljiva od terase išarane u tonovima šahovnice na obližnjem stanu…

Reporteri razgovaraju sa Srbima, ali prvi put za gotovo dve decenije koliko s njima dijele dane oko godišnjica “Oluje”, niko od njih ne želi da pod imenom i prezimenom govori za novine iz Srbije.

To je jasno objašnjenje za onu tjeskobu koju su osjetili, iako je grad pun vozila beogradskih i novosadskih registarskih oznaka…

“Čak i da govorim sve najbolje, naći će se neko da me pita: ‘Što si govorio za srbijanske medije?'”, kaže jedan od prisutnih Srba.

“Vratio sam se da živim ovde jer sam na svome, u mestu gde su mi živeli i čukundedovi. Nemamo mi nekih problema, naročito otkad na čelu grada više nije HDZ, ali u ovo doba godine uvek “treperi” u vazduhu… Ako i ima provokacija, one ne dolaze od Hrvata, onih starih Kninjana, već od onih što su se ovde doselili iz Bosne…”, kaže on.

Pitali su ga gdje će biti danas, 5. avgusta.

“Ujutru 4. avgusta obično idem na pomen stradalima u crkvu, a danas ili ću biti u kući ili ću se spustiti na more. Tako je najbolje i najbezbednije, tako izbegnemo svakojake slike i prilike koje će se obretnuti u Kninu. I ne sklanjamo se samo mi Srbi, već i starosedeoci Hrvati. Verujte da i mnogi od njih ne mogu da podnesu sve što se tog dana ovde može videti i čuti. Kad prođe ‘slavlje’, vratimo se novom danu, obavezama iz svakodnevnog života”, priča on.

Objašnjava da mimo “obljetnice ‘Oluje'”, i Srbe i Hrvate u ovom gradu muče isti problemi.

“Samo pogledajte rezultate popisa iz 2021. i sve će vam biti jasno. Državni zavod za statistiku objavio je da u Kninu živi 8.317 stanovnika, 2011. bilo nas je 10.633, 2001. godine 11.128, a po popisu iz 1991, poslednjem predratnom, ovde je živeo 12.331 stanovnik. U odnosu na pre 34 godine za trećinu je manje žitelja. Struktura stanovništva se, naravno, potpuno promenila, Hrvata je 85, a Srba svega negde oko 13 odsto. A, pre rata nas je bilo 80 odsto”, objašnjava.

Zna se, kako kaže, zašto je broj Srba smanjen, ali iz Knina se, kako tvrdi, sada iseljavaju i Hrvati.

“Šta se slavi? Pa, ne odlaze Hrvati iz Knina zato što im je dobro”, veli sagovornik.

“U ovom gradu srpskog stradanja, hrvatska pobeda se pretvorila u ekonomsku propast. Pre rata Knin je bio industrijsko-poljoprivredni centar i važno železničko čvorište zbog svog položaja na raskrnici puteva za Dalmaciju, Liku i Bosnu. Imao je 1987. oko 12.000 zaposlenih sa cele opštine, od čega trećina u železničkom saobraćaju. Samo u fabrici vijaka ‘Tvik’, radilo je 3.500 ljudi, a danas je na području cele opštine nema toliko zaposlenih. Od starih industrijskih pogona sada radi jedino ‘Tvik’, ali ima manje od 400 zaposlenih… Nema više nekadašnje fabrike tekstila, tri građevinska preduzeća, pogona za preradu žitarica i stočne hrane… Od starog Knina, nema ni traga… Nemamo nadu u boljitak, posle slavlja svi se suočimo sa realnošću, sa ekonomskom propasti grada”, rekao je on.

Na ulasku u Knin namjernike dočekuje tabla sa natpisom “Dobro došli u grad hrvatskih kraljeva”, samo ne piše kojih…

Uz put na fasadama ponekih objekata i na podzidama puteva ima ispisanih latiničnih slova “u”, a na Kninskoj tvrđavi prije nekoliko godina nikao je spomenik, po svemu bizaran. Čine ga sprava za odsijecanje glava (nalik giljotini), stolica koja liči na tron i veliki malj na postamentu na kojem piše: “Svim žrtvama za hrvatsku državu” i to latinicom, glagoljicom i na latinskom jeziku.

Od završetka rata, kako kaže, tri najveća državna projekta u Kninu su bila: nova rimokatolička crkva – najveća u Hrvatskoj, spomenik Tuđmanu i Muzej domovinskog rata.

“Za spomenik i crkvu dato je više od 150.000, da je toliko uloženo u neki pogon, mogli bismo nešto da slavimo. Zato proslava ‘Oluje’ u Kninu iz godine u godinu postaje sve besmislenija”, zaključuje sagovornik.

Nastavi čitati

Društvo

BACILA 8.500 MARAKA U SMEĆE, NIJE NI ZNALA! Drama kod kontejnera, radnici spasili cijelu ušteđevinu!

Nesmotrenost i nepažnja nedavno su stariju Gradiščanku umalo koštale 8.500 maraka koje je igrom sudbine ispustila pored kontejnera, ali, srećom, sve se dobro završilo zahvaljujući brzoj reakciji radnika “Gradske čistoće” i policije te je izgubljena torba s novcem pronađena nakon pretrage kamiona punog otpada.

Direktor Komunalnog preduzeća “Gradska čistoća” iz Gradiške Milutin Mirjanić ispričao je za “Glas” da se ova nesvakidašnja situacija desila prije mjesec te da se sve odigralo munjevito.

Priča koja je prijetila da postane pravi horor za nesrećnu ženu na kraju je doživjela srećni obrt.

– Starija sugrađanka, koja inače radi na pijaci, krenula je kući biciklom noseći sa sobom torbu u kojoj je bilo 8.500 maraka. To je bila sva njena ušteđevina koju se, kako nam je rekla, plaši ostaviti kod kuće pa novac nosi sa sobom kuda god krene. Tog nesrećnog dana ona je torbu sa novcem ubacila u klasičnu najlonsku kesu i zakačila na bicikl. Igrom slučaja bicikl je pao pored kontejnera, a sa njim i kesa, što ona nije odmah primijetila, podigla je bicikl i odvezla se kući – priča Mirjanić.

U međuvremenu su tu naišli radnici “Gradske čistoće” da pokupe smeće, ni ne sluteći da se u jednoj od kesa koje su bile pored kontejnera krije pozamašna svota novca. Kesa je završila u komunalnom kamionu sa otpadom.

Kada je stigla kući, nesrećna žena je uočila gubitak te odmah alarmirala nadležne koji su ne časeći ni časa organizovali potragu za novcem.

– Kontaktirala je sa policijom i došla u naše preduzeće. Ispričala je šta se desilo te su naši radnici u prisustvu policije započeli pražnjenje kamiona sa smećem. Nakon što su iskipali oko jedne trećine otpada, pronašli su torbu u kojoj je bio sav novac. Žena je bila presrećna – ispričao je Mirjanić navodeći da je u nesreći ova Gradiščanka imala puno sreće jer da je smeće završilo na regionalnoj deponiji, teško da bi novac ikada bio pronađen.

On je istakao da ovakve nesvakidašnje situacije nisu rijetkost te da ljudi neplanirano u smeće bace mnoge dragocjene predmete.

– Prije nekoliko godina takođe je veća suma novca dospjela u kontejner, a skoro se desilo da je djevojka skidajući staru posteljinu sa kreveta odlučila da je baci i u nju je slučajno umotala i telefon te je sve završilo u kontejneru. Često se dešava da ključevi od stana, telefon i slični predmeti završe u smeću pa onda građani od nas traže pomoć – kazao je Mirjanić.

Radnici “Gradske čistoće” iz Gradiške i sredinom maja su bili svjedoci nesvakidašnje situacije. Prilikom pražnjenja kontejnera u selu Podgradci u smeću su uočili bombe i druga minsko-eksplozivna sredstva, o čemu je “Glas Srpske” pisao. Oružje je bilo sakriveno u plastičnoj kanti sa poklopcem koji je pukom srećom spao pa su komunalci uočili bombe koje su mogle eksplodirati prilikom presovanja smeća u kamionu.

Milutin Mirjanić kaže da je kod gubljenja dragocjenosti najvažnija pravovremena reakcija.

– Ako građani reaguju na vrijeme, obično pronađemo izgubljenu stvar. Međutim, problem je kada ne reaguju odmah i kada mi smeće odvezemo na regionalnu deponiju u Ramićima kod Banjaluke. Tamo se otpad odmah zatrpava i tada je kasno za bilo kakvu reakciju – pojasnio je Mirjanić.

Nastavi čitati

Aktuelno