Connect with us

Politika

Dodik najavio VEĆE PENZIJE OD JANUARA, govorio i o cijeni struje EVO ŠTA OČEKUJE GRAĐANE SRPSKE

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je sinoć da će penzije u Srpskoj od januara biti veće za 15 odsto.

Dodik je podsjetio da su penzije usklađivane nekoliko puta ove godine.

“Od januara ide povećanje penzija 15 odsto. Dakle, od Nove godine. Bilo je povećanja, jednokratnih pomoći, moramo uravnoteženo da vodimo politiku, pogotovo prema toj kategoriji stanovništva”, rekao je Dodik u emisiji RTRS-a.

Dodik je večeras rekao i da će cijena električne energije u Republici Srpskoj za prosječnu potrošnju iz prošle godine, što je oko 500 kilovata mjesečno, ostati u garantovanim granicama, dok će za potrošnju iznad toga cijena biti veća.

“Mi ćemo ostati u procesu garantovane cijene električne energije za prosječnu potrošnju iz prošle godine, a to je po domaćinstvu oko 500 kilovata mjesečno. I to se neće mijenjati. A to je 80 odsto porodica u Republici Srpskoj. Onaj ko potroši 500 kilovata neće platiti ni pfeninga više, ali onaj ko potroši 1.000 i više platiće više i sva priča je u tome”, rekao je Dodik u emisiji RTRS-a Republika Srpska pita predsjednika

On je istakao da vlast vodi računa o građanima.

“Da bi sačuvali cijenu električnu energiju za stanovništvo, mi smo morali da imamo neke resurse, koje smo prodali inostranim partnerima. Ako sada potrošimo taj višak, onda šta ćemo prodati, kako ćemo nadomjestiti gubitak koji imamo iz jeftine električne energije za domaćinstva. To je naš izbor, mi vodimo brigu o našim građanima”, rekao je Dodik.

“Radiću sa svima koji ne dovode u pitanje Republiku Srpsku”
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da će u novom mandatu raditi sa svima koji ne dovode u pitanje ono što je bazično, a to je Republika Srpska, da bi donijeli najbolje moguće mjere u turbulentnim vremenima.

Dodik je istakao da godinama, kroz različite funkcije, nosi odgovornost za Republiku Srpsku i da je ponosan na ono što je sa saradnicima uradio.

“Učinili smo mnogo da sačuvamo institucionalnu snagu Republike Srpske, ona je danas nezaobilazna, politički i institucionalno neizostavna”, rekao je Dodik za RTRS.

On je naglasio da ga je na političkoj sceni održala upornost i neodstupanje od ideje koja ga je na tu scenu i dovela. Dodik je rekao da je njegova ideja Republika Srpska, definitivna i trajna, što treba da shvati i dio međunarodne zajednice.

“Moraju da nas pitaju šta mi mislimo, a ne da nam donose rješenja”, istakao je Dodik.

On je naglasio da ga ne zanimaju ambasadori koji žele da nameću stavove i da bi njima nešto dali zarad njihovih karijera, a da Srpska nešto izgubi.

“Sada smo došli u poziciju da treba da odbacimo taj odnos prema strancima u smislu njihovog intervencionizma. Mislim da su već podobro odmaknuti od onoga da oni mogu da vrše intervencionizam”, rekao je Dodik.

On je dodao da stranci modeliraju političke strukture iz Sarajeva u smislu ko i sa kim da formira vlast, ali pokušavaju da Republiku Srpsku i njenu političku strukturu dovedu u goru poziciju.

“Ali ne mogu svaki dan da prodru do nas, da nam uzmu naše sastanke, mi imamo jasne stavove. Ranije se smatralo da ne smijemo ni da iskažemo svoje stavove, ali smo ih govorili… Ako govoriš ono što oni očekuju to znači da se odrekneš svojih interesa radi njegovih interesa, ako se odrekneš svojih interesa onda si se odrekao sebe, svog identiteta, a odrekneš li se identiteta odrekao si se svog naroda”, naglasio je Dodik.

On je istakao da su za njega očekivanja naroda Srpske najveća obaveza i da patriotizam ne bi trebao da bude grijeh, već vrlina.

“Učili su nas na ovim prostorima da treba da se odreknemo svog pripadanja narodu da bi imali vrlinu, a u stvari ušli bi u gubljenje te vrline”, ocijenio je Dodik.

On je poručio da čuvanje Republike Srpske znači čuvanje onoga što imamo – podići plate, izgraditi auto-puteve, bolnice, odmaći se od stega i omči koje su Srpskoj nametnuli na vrat.

“Čuvanje Republike Srpske podrazumijeva stalnu stražu. Republika Srpska se brani svakog trenutka, iz svakog povoda i razloga, a ima razloga da bude branjena”, istakao je Dodik.

On je napomenuo da je srpski narod na ovim prostorima kroz istoriju prošao raznu golgotu i da očuvanje nacionalnog identiteta mora da bude kontinuitet.

“Činjenica je da ne smijemo dozvoliti u eri globalizma da pobijede one politike koje nisu uspjele da pobijede naše pretke”, rekao je Dodik.

Dodik je zaključio danas srpski narod ima institucionalnu i teritorijalnu strukturu koja se zove Republika Srpska, koja je impresivna jer impresionira svojom održivošću i upornošću da kaže da može da živi i opstaje.

Politika

SNSD NAS SIGURNIM KORACIMA VODI U NATO! Goganović sa Helezom istakao značaj Alijanse u BiH

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, sa zamjenicima Slavenom Galićem i Aleksandrom Goganovićem, u ponedjeljak 1. juna 2026. godine, u Sarajevu je u nastupnu posjetu primio novoimenovanog komandanta NATO Štaba Sarajevo (NHQSa) američkog brigadnog generala Džejmsa Faulera.

Na sastanku, na kojem je učestvovao i šef vojnopolitičkog tima NHQSa Kristijan Haupt, ministar Helez je izrazio dobrodošlicu generalu Fauleru te istakao ključnu ulogu NATO-a za mir i stabilnost regije.

„Saradnja s NATO Štabom Sarajevo za nas je izuzetno važna, jer nam pomaže u dostizanju NATO standarda i interoperabilnosti Oružanih snaga BiH sa saveznicima, na putu našeg punopravnog članstva u NATO savezu. Vama, kao novom komandantu NATO Štaba Sarajevo, naša su vrata uvijek otvorena za svaki vid saradnje. Na čelu NHQSa uvijek je američki general, a SAD je naš najveći bilateralni partner. Ta činjenica pruža uvjerenje da će Vam ova dužnost predstavljati zadovljstvo“.

Ministar Zukan Helez, spomenuo je neke od najznačajnijih programa saradnje s NATO-om. Napomenuo da je BiH jedina država koja je službeno u Akcijskom planu za članstvo (MAP) NATO-a te da je Savjet ministara BiH početkom godine usvojilo Program reformi za 2025. godinu. Kroz NATO Inicijativu gradnje odbrambenih kapaciteta (DCBI), planirano je ulaganje oko 35 miliona evra, u periodu od pet godinam za jačanje odbrane BiH, kroz devet bilateralnih projekata. Usvojen je i Individualno prilagođeni partnerski program (ITTP) za BiH za period od 2025. do 2028. godine, a lista aktivnosti saradnje sa NATO-om sadrži oko 180 događaja godišnje.

Helez je naglasio da se čine politički napori da se vojni budžet BiH podigne na dva posto bruto društvenog proizvoda, što je donedavno bio standard NATO-a, koji je sada taj zacrtani procenat podigao na četiri posto.

„U svojoj karijeri, bio sam i na komandnoj dužnosti u komandi koja se stara za standardizaciju i modernizaciju američke vojske. Znam kako je izazovno balansirati između vojnih potreba i izdvojenih novčanih sredstava. Vjerujem da će nam to moje iskustvo pomoći u našem zajedničkom radu sa Oružanim snagama BiH,“ istakao je general Fowler. On je predložio i da sastanci na najvišem vrhu NHQSa i MO BiH budu i ćešći nego su do sada bili.

U svome obraćanju, zamjenik ministra odbrane BiH za politiku i planove Slaven Galić naglasio je kako je Bosna i Hercegovina svojim Zakonom o odbrani izrazila svoju aspiraciju za punopravnim članstvom u NATO-u. U tom pogledu, naglasio je Galić, BiH gleda i što ponuditi samom NATO-u te podsjetio na deklarisanu jedinicu OS BiH koja je dobila visoke ocjene, i koja je spremna za učešće u mirovnim oprecijama predvođena NATO-om.

Zamjenik ministra odbrane BiH za upravljanje resursima Aleksandar Goganović (SNSD) je potvrdio kako je saradnja s NATO-om produktivna i dobro se odvija te da je bitna za mir i stabilnost u cijeloj regiji. S tim u vezi naglasio je važnost i međusobne saradnje u regiji Balkana, jer stabilan Balkan podrazumijeva i stabilnu Evropu, saopšteno je iz MO BiH.

(BN) Foto: MO BiH

Nastavi čitati

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Aktuelno