Društvo

JOŠ JEDNOM! Ponovo se odgađa puštanje u promet mosta na Savi?

Zbog pojačanog priliva migranata u zemlje EU moglo bi ponovo doći do odgađanja otvaranja mosta na Savi kod Gradiške, koji bi povezao Banjaluku s auto-putem Zagreb – Beograd.

Iako problem s migrantima ne može direktno uticati na dinamiku radova na infrastrukturi oko mosta, moguće odgađanje prijema Hrvatske u Šengen zbog pitanja migranata bi moglo dovesti do odgađanja izgradnje graničnog prelaza na hrvatskoj strani, bez čega nema puštanja mosta u saobraćaj. Granični prelaz na bh. strani je u potpunosti završen, a dio se već koristi za teretni saobraćaj koji se onda dalje preusmjerava na stari prelaz u centru Gradiške.

Naime, “Nezavisne” su prije nekoliko mjeseci, pozivajući se na izvor iz EU, pisale da EU, koja finansira većinu radova s hrvatske strane i odgovorna je za šengensku politiku EU, smatra da granični prelaz s hrvatske strane treba početi graditi tek kada se novi šengenski sistem u Hrvatskoj “uhoda”.

U tom trenutku nije bilo naznaka da bi bilo ko mogao dovesti u pitanje datum ulaska Hrvatske u šengensku zonu, a to je početak januara naredne godine.

Sada je nekoliko zemalja EU, uključujući i Austriju, iskazalo nezadovoljstvo činjenicom da sa zapadnog Balkana ilegalni migranti ulaze u EU gotovo bez ikakve kontrole i smatraju da bi se prvo trebalo riješiti pitanje zaštite granice EU, pa tek onda širiti Šengen. Kako nam je rečeno, problem nije toliko Hrvatska koliko Bugarska i Rumunija, međutim ovo pitanje se na nivou EU tretira kao paket.

Sve ovo može ponovo dovesti do odgađanja otvaranja mosta na Savi, čije je planiranje počelo još 2004. godine, a izgrađen je tek ove, s tim da će za izgradnju saobraćajnice koja će most povezati s hrvatskim auto-putem, a koju gradi laktaška firma “Integral inženjering”, biti potrebno još otprilike godinu dana.

Kao što nam je naš izvor iz EU objasnio, izgradnja prelaza bi bila završena na vrijeme ako bi Hrvatska ušla u Šengen u januaru. Ako, pak, Hrvatska ne uđe u Šengen kako je planirano, onda je pitanje da li će izgradnja graničnog prelaza početi.

Vojin Mitrović, ministar komunikacije i transporta BiH, za “Nezavisne” kaže da nema zvanične informacije u vezi s vezanjem pitanja Šengena za granični prelaz.

– Da li će izgradnja biti odložena i koji su stvarni razlozi za to – ja zaista ne znam, a može se očekivati da dok se ne izgradi ova dionica da će biti izgrađen i granični prelaz – rekao je Mitrović. Prema njegovim informacijama, Hrvatska radi na projektovanju prelaza, ali se još ne zna kada će biti raspisan tender.

– U ovom trenutku možemo sa sigurnošću reći da je ugovor s ‘Integralom’ potpisan za ovu prvu dionicu brze ceste od mosta prema koridoru X u dužini od pet km, i to se radi i trebalo bi da bude završeno do kraja sljedeće godine” – rekao je on. Što se tiče samog mosta, podsjetio je da je on završen i ističe da bi ovih dana trebalo da stigne i upotrebna dozvola.

U Sektoru za izgradnju i održavanje graničnih prelaza Ministarstva finansija Hrvatske za “Nezavisne” nisu direktno odgovorili na pitanje ima li granični prelaz veze s ulaskom te zemlje u Šengen, ali tvrde da odgađanja nema.

– Izgradnja novog graničnog prelaza u koridoru brze ceste Okučani – granica BiH vodi se u skladu s definisanom planiranom dinamikom bez bilo kakvih odgađanja – naglasili su oni.

Slobodan Stanarević, v.d. direktora “Autoputeva RS”, za “Nezavisne” kaže da je to preduzeće zadovoljno činjenicom da je most konačno izgrađen.

“Nadamo se da će Hrvatska u predviđenim rokovima izgraditi pristupnu saobraćajnicu, kao i granični prelaz, kako bi most što prije bio u funkciji i čime bi se umnogome skratilo putovanje do evropskih destinacija”, rekao je on.

Podsjećanja radi, EU je za izgradnju polovine mosta na bh. strani donirala 6,3 miliona maraka, dok je skoro u cijelosti finansirala sve radove na hrvatskoj strani.

Nezavisne

Društvo

RAVNOPRAVNI STANOVNICI ZEMLJE: Danas je Svjetski dan životinja

Svjetski dan životinja koji se obilježava svakog 4. oktobra od 1931. godine, poznat i kao Međunarodni dan zaštite životinja, posvećen je pravima životinja i očuvanju životinjskog biodiverziteta.

Prvi tragovi zaštite životinja datiraju daleko u prošlost kada su vladari davali osnovna uputstva narodu da stoku treba hraniti i pojiti, a ne batinati. U periodu od 17. do 19. vijeka veliki mislioci pokreću teme zaštite životinja, kao i njihova prava.

Svjetski dan životinja proglašen je 1931. godine na konvenciji ekologa u Firenci da bi se istakla ugroženost vrsta.

Na Svjetski dan životinja treba podsjetiti da su životinje ravnopravni stanovnici Zemlje, da imaju jednako pravo na život kao i ljudi, da osjećaju bol, patnju, strah i stres.

Cilj Svjetskog dana životinja jeste da se poboljša odnos prema životinjskim vrstama širom svijeta, kao i da se pruži podrška pojedincima, grupama i organizacijama koje se staraju o životinjama.

Nastavi čitati

Društvo

Rafinerija Brod ulazi u novi biznis, NEMA VEZE SA NAFTOM

Da li će se Rafinerija nafte u Brodu vratiti poput “feniksa”?

Ovo preduzeće planira da u svom krugu gradi postrojenje za reciklažu plastike sa dnevnim kapacitetom od 32 tone. Od te sirovine bi se kasnije proizvodili kanisteri za Rafineriju ulja u Modriči.

U fabrici bi bila uspostavljena linija za tretman PET ambalaže i linija za tretman plastičnih folija koje bi pojedinačno imale kapacitet prerade od 1.000 kilograma po satu, izvijestio je Capital.

Realizacija predmetnog projekta neće proizvoditi elemente značajnih uticaja na životnu sredinu koji bi mogli da dovedu do značajnog zagađenja u odnosu na postojeće stanje na lokaciji, a samim tim niti elemente negativnog prekograničnog uticaja – navode oni u elaboratu koji su uz zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu poslali Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

U ovom dokumentu se navodi da reciklaža plastike predstavlja jedan od ključnih koraka ka održivom upravljanju otpadom i smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu.

Ne rade već godinama

– Njeno sporo razlaganje čini je velikim ekološkim izazovom. Udio plastičnog otpada u ukupnoj količini mješovitog komunalnog otpada iznosi 12 do 15 posto težinski, dok zapreminski gledano ovaj udio se kreće od 30 do 40 posto zbog niske molekularne težine plastike – navodi se u elaboratu.

Zanimljivo je da je rafinerija početkom avgusta u Brodu postavila spremnik za prikupljanje PET ambalaže u Gradskom parku u Brodu.

Podsjećamo, Rafinerija nafte Brod je obustavila preradu nafte nakon eksplozije koja se dogodila u oktobru 2018. i od tada više nije pokretala ovaj proces.

Iako su vlasnici, ruski investitori u više navrata najavljivali remont, modernizaciju i prelazak na gas kao energent to se do danas nije desilo.

Preduzeće je za šest mjeseci ove godine napravilo minus od 31,17 miliona maraka sa čime je akumulirani gubitak narastao na preko 914 miliona maraka.

Nastavi čitati

Društvo

SKUPLJA REGISTRACIJA: Gdje ide ogromni novac od građana?

Građani u Republici Srpskoj će za registraciju vozila ove godine će plaćati 50 do 200 KM, više u odnosu na prošlu godinu. Pitanje je gdje se troše ogromne sume novca koje se naplaćuju od građana?

Građani Republike Srpske će za registraciju vozila ove godine plaćati u prosjeku 100 KM više u odnosu na prošlu godinu. Poskupjelo je nekoliko stavki jer svima izgleda fali novca, a sve opet ide po džepu građana.

Da biste registrovali svoje vozilo, trebaće vam između 600- 650 KM. Većina građana kaže da “pojma nemaju” šta plaćaju.

Suma novca koji liježu na račun osiguravajućih kuća i u budžet Srpske izazivaju vrtoglavicu. Ilustrovano, to izgleda ovako.

U Srpskoj je u 2024. godine registrovano 518.586 vozila.

Za premiju osiguranja za prosječno vozilo građani godišnje plate više od 199.000.000 KM. Za putarine na ovakvim putevima kojima vozimo, u budžet uplatimo 70 KM po vozilu, što je ukupno više od 36,3 miliona KM.

Porez na upotrebu motornih vozila državi donosi preko 18 miliona KM, a posebna vodna naknada skoro 18 miliona KM. Za tablice dajemo više od 10 miliona KM. Tu su i naknade, potvrde i takse od oko 15 miliona KM.

Kad se sve sabere, građani Srpske za godinu dana za registraciju uplate skoro 332 miliona KM, od čega u budžet Republike Srpske više od 103,5 miliona KM!

Sume su impozantne ali problema ne bi bilo kada bi se dio tih sredstava vraćao građanima kroz javne usluge, što je i osnovna funkcija države, kaže ekonomista Mirjana Orašanin.

“Vidimo koliku sumu građani plaćaju prilikom registracije automobila, a kakvi su nam putevi. Svakodnevno slušamo o putevima u Hercegovini, put smrti je put Foča – Sarajevo, gdje skoro svake sedmice skoro da neko pogine.

Zatim, kad vidimo naše lokalne puteve u Bijeljini, kad je nešto urađeno? Pogledajmo bilo koje puteve. Mi u Republici Srpskoj se zapravo još uvijek vozimo putevima i cestama koje su napravljeni za vrijeme bivšeg Jugoslavije. Šta nam je sa nasipima, sa zaštitom od poplava?”, pita Orašanin.

Primjećuju to i građani, kako kažu, svakodnevno.

“Rupe su svuda po putu. Nekim putevima noću ne biste smjeli da idete. Registracija je skuplja od toga koliko vrijedi auto”, ističu oni.

Problemi puteva i katastrofalnih popolava kakvu smo imali 2014. godine traju godinama, iako građani redovno pune budžet, ističe Orašanin, objašnjavajući ko se tu, kako kaže, okoristio.

“Jasno je da je budžetu, koliko god da se uplati sve malo. Za pokriće budžetskih rupa i deficita, javne potrošnje, potreban je ogroman novac, a da ne govorim o nelegalnom izvlačenju para iz javnog budžeta. Sve to treba da finansiraju građani, a kad pogledamo vodoprivredu, Fond zaštite životne sredine, vidimokoliko građani finansiraju zaposlene radnike odnosno neradnike u svim tim fondovima i institucijama, a koji ništa ne doprinose ništa Srpskoj niti njenim građanima”, objašnjava Orašanin.

Orašanin dodaje da ova vlast pokazuje stalni nemar prema građanima, te da zato nikad u javnosti nismo dobili precizan izvještaj u šta su utrošena uplaćena sredstva. Šta na kraju ostaje građanima, sem da plate nove namete? Njima je jasno.

“Plaćaćemo na kredit, ko bude htio da vozi, ko ne bude…parkiraj i u žaru”, poručuju oni.

Nastavi čitati