Connect with us

Društvo

JOŠ JEDNOM! Ponovo se odgađa puštanje u promet mosta na Savi?

Zbog pojačanog priliva migranata u zemlje EU moglo bi ponovo doći do odgađanja otvaranja mosta na Savi kod Gradiške, koji bi povezao Banjaluku s auto-putem Zagreb – Beograd.

Iako problem s migrantima ne može direktno uticati na dinamiku radova na infrastrukturi oko mosta, moguće odgađanje prijema Hrvatske u Šengen zbog pitanja migranata bi moglo dovesti do odgađanja izgradnje graničnog prelaza na hrvatskoj strani, bez čega nema puštanja mosta u saobraćaj. Granični prelaz na bh. strani je u potpunosti završen, a dio se već koristi za teretni saobraćaj koji se onda dalje preusmjerava na stari prelaz u centru Gradiške.

Naime, “Nezavisne” su prije nekoliko mjeseci, pozivajući se na izvor iz EU, pisale da EU, koja finansira većinu radova s hrvatske strane i odgovorna je za šengensku politiku EU, smatra da granični prelaz s hrvatske strane treba početi graditi tek kada se novi šengenski sistem u Hrvatskoj “uhoda”.

U tom trenutku nije bilo naznaka da bi bilo ko mogao dovesti u pitanje datum ulaska Hrvatske u šengensku zonu, a to je početak januara naredne godine.

Sada je nekoliko zemalja EU, uključujući i Austriju, iskazalo nezadovoljstvo činjenicom da sa zapadnog Balkana ilegalni migranti ulaze u EU gotovo bez ikakve kontrole i smatraju da bi se prvo trebalo riješiti pitanje zaštite granice EU, pa tek onda širiti Šengen. Kako nam je rečeno, problem nije toliko Hrvatska koliko Bugarska i Rumunija, međutim ovo pitanje se na nivou EU tretira kao paket.

Sve ovo može ponovo dovesti do odgađanja otvaranja mosta na Savi, čije je planiranje počelo još 2004. godine, a izgrađen je tek ove, s tim da će za izgradnju saobraćajnice koja će most povezati s hrvatskim auto-putem, a koju gradi laktaška firma “Integral inženjering”, biti potrebno još otprilike godinu dana.

Kao što nam je naš izvor iz EU objasnio, izgradnja prelaza bi bila završena na vrijeme ako bi Hrvatska ušla u Šengen u januaru. Ako, pak, Hrvatska ne uđe u Šengen kako je planirano, onda je pitanje da li će izgradnja graničnog prelaza početi.

Vojin Mitrović, ministar komunikacije i transporta BiH, za “Nezavisne” kaže da nema zvanične informacije u vezi s vezanjem pitanja Šengena za granični prelaz.

– Da li će izgradnja biti odložena i koji su stvarni razlozi za to – ja zaista ne znam, a može se očekivati da dok se ne izgradi ova dionica da će biti izgrađen i granični prelaz – rekao je Mitrović. Prema njegovim informacijama, Hrvatska radi na projektovanju prelaza, ali se još ne zna kada će biti raspisan tender.

– U ovom trenutku možemo sa sigurnošću reći da je ugovor s ‘Integralom’ potpisan za ovu prvu dionicu brze ceste od mosta prema koridoru X u dužini od pet km, i to se radi i trebalo bi da bude završeno do kraja sljedeće godine” – rekao je on. Što se tiče samog mosta, podsjetio je da je on završen i ističe da bi ovih dana trebalo da stigne i upotrebna dozvola.

U Sektoru za izgradnju i održavanje graničnih prelaza Ministarstva finansija Hrvatske za “Nezavisne” nisu direktno odgovorili na pitanje ima li granični prelaz veze s ulaskom te zemlje u Šengen, ali tvrde da odgađanja nema.

– Izgradnja novog graničnog prelaza u koridoru brze ceste Okučani – granica BiH vodi se u skladu s definisanom planiranom dinamikom bez bilo kakvih odgađanja – naglasili su oni.

Slobodan Stanarević, v.d. direktora “Autoputeva RS”, za “Nezavisne” kaže da je to preduzeće zadovoljno činjenicom da je most konačno izgrađen.

“Nadamo se da će Hrvatska u predviđenim rokovima izgraditi pristupnu saobraćajnicu, kao i granični prelaz, kako bi most što prije bio u funkciji i čime bi se umnogome skratilo putovanje do evropskih destinacija”, rekao je on.

Podsjećanja radi, EU je za izgradnju polovine mosta na bh. strani donirala 6,3 miliona maraka, dok je skoro u cijelosti finansirala sve radove na hrvatskoj strani.

Nezavisne

Related Topics:

Društvo

ČUVAJTE JE KAO OČI U GLAVI! Evo koliko plaćate novu zdravstvenu karticu ukoliko je izgubite!

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, kao što je već ranije najavljeno, od 1. jula počeće sa naplaćivanjem elektronskih zdravstvenih kartica nakon što se izgube, ukradu ili u slučaju promjene ličnih podataka.

Cijena zamjene iznosiće 10 KM, što predstavlja realan trošak izrade kartice na tržištu, kazali su iz FZO RS.

Dodaju da  će Fond i dalje snositi troškove izrade prve zdravstvene kartice,  a izradu svake naredne  kako je i predvidio Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS, snosi osiguranik ili njegov zakonski zastupnik.

“Fond je sve do sada finansirao troškove izrade kako prve tako i svake druge elektronske zdravstvene kartice, čak i nakon gubljenja ili u slučaju promjene ličnih podataka.  Istovremeno, kontinuirano smo apelovali na građane da elektronsku zdravstvenu karticu čuvaju kao i svaki drugi lični dokument.  Osim toga, kroz sve kanale informisanja podsjećali smo javnost na ovu zakonsku mogućnost i da će se u dogledno vrijeme početi naplaćivati izrada kartica”, kazali su iz FZO RS.

Ističu da  je do sada više od 26.000 elektronskih kartica izgubljeno, a zabilježeni su i slučajevi u kojima su pojedini osiguranici podnosili zahtjev za novom karticom i do sedam puta, jer su prethodnu gubili. Samo u 2024. godini izrađeno je više od 45.000 novih elektronskih zdravstvenih kartica.

“Uplatu za izdavanje nove kartice osiguranici će moći izvršiti na jedan od četiri računa FZO RS, u različitim bankama, a detaljna uputstva za plaćanje dostupna su i na internet stranici Fonda”, dodaju iz FZO RS.

Podsjećamo da elektronska zdravstvena kartica nema rok važenja i nije ih potrebno mijenjati sve dok se ne oštete, izgube ili ukoliko ne dođe do promjene ličnih podataka. Ako je na kartici naveden rok važenja (karakteristično za kartice iz prve serije), takve kartice i dalje važe i nije ih potrebno mijenjati.

Nastavi čitati

Društvo

OPREZNO! Iz “dm” se povlači jedan proizvod, neka pakovanja MOGU SADRŽAVATI SALMONELU!

Iz predostrožnosti se povlači još jedan proizvod u dm prodavnicama u BiH, i to “dmBio pasta od indijskih oraha i malina, 250 g”.

Kako su saopštili, s ciljem zaštite potrošača, “dm drogerie markt d.o.o.” iz predostrožnosti iz prodaje povlači navedeni proizvod (barkod: 4067796070040). “Povlače se sva pakovanja ovog proizvoda bez obzira na rok trajanja.

Razlog povlačenja: Ne može biti isključeno da pojedina pakovanja proizvoda mogu sadržavati salmonelu. Unos salmonele u organizam može izazvati tegobe poput malaksalosti, mučnine, dijareje i drugih želučanih tegoba”, pojasnili su iz dm-a.

Oni su pozvali sve kupce koji su već kupili proizvod da ga prestanu koristiti te da, otvoren ili neotvoren, vrate u njima najbližu DM prodavnicu, gdje će dobiti povrat novca i bez predočenja računa.

“Kvalitet proizvoda i sigurnost kupaca za nas je od velike važnosti. Žalimo zbog ovog događaja i našim kupcima se izvinjavamo zbog nastalih neugodnosti ali i zahvaljujemo na razumijevanju”, poručili su iz dm-a.

dodaju da se u slučaju pitanja kupci mogu obratiti odjelu Nabave kompanije na kontakt telefon: 033 778 300.

Nastavi čitati

Društvo

Od najvećeg IZVOZNIKA, BiH postala UVOZNIK struje!

Tokom četiri mjeseca ove godine Bosna i Hercegovina je uvezla električne energije u iznosu od 267,5 miliona KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

U istom periodu prethodne godine uvoz električne energije je iznosio 43,2 miliona KM.

Ovo znači da je uvoz struje za godinu dana skočio za oko 225 miliona KM, ili čak 518,2 odsto.

Koliko je ovo izražen problem, pokazuje i podatak da je u četiri mjeseca ove godine BiH uvezla više električne energije nego cijele 2023. godine.

Tada je uvezeno struje u vrijednosti 215,8 miliona KM.

Kako smo i ranije pisali, Bosna i Hercegovina je za kratko vrijeme od najvećeg izvoznika postala veliki uvoznik električne energije.

Tokom kraja prošle godine i početkom ove godine bilo je dosta problema u proizvodnji električne energije, prvenstveno u Republici Srpskoj, i to zbog nedostatka uglja.

Rudnik i Termoelektrane Gacko su ipak u odnosu na stanje u RiTE Ugljevik mnogo bolje radili.

Termoelektrana u Ugljeviku se suočila sa problemima nedostatka uglja, te vraćanja dugova “Elektrogospodarstvu Slovenije”, kojem pored duga od 67 miliona evra mora isporučivati i trećinu proizvedene električne energije.

U problemima je i Federacija BiH, jer je većina rudnika u sastavu “Elektroprivrede BiH” u ogromnim dugovima, te se sve manje uglja iskopava za potrebe proizvodnje struje.

Takođe, na ovakvo stanje i povećan uvoz električne energije je uticala i loša hidrologija početkom ove godine.

Ipak, da nije sve tako crno, pokazuju podaci o izvozu.

U četiri mjeseca ove godine je izvezeno električne energije u vrijednosti 309,3 miliona KM, što je povećanje za 41 odsto u odnosu na četiri mjeseca prošle godine, kada je izvoz struje bio vrijedan 219 miliona KM.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kazao je za “Nezavisne novine” da su kontinuirani problemi koji su godinama bili u elektroenergetskom sektoru u BiH sada došli na naplatu.

“Svi su prognozirali da ćemo od zemlje izvoznice postati zemlja uvoznica električne energije i to se sada dešava. Ovo samo pokazuje trenutno stanje kod državnih elektroprivreda. Realno je da ćemo i dalje uvoziti električnu energiju, jer ide sušni period, hidrologija će biti nepovoljna. Takođe, obje termoelektrane u Republici Srpskoj idu u remont. Slika nije nikako dobra”, istakao je Bečarević.

Prema njegovim riječima, zabrinjava činjenica da će se vjerovatno ići u dalje povećanje cijena električne energije.

“Kupovati struju na berzi umjesto da je proizvodite samo pokazuje da će sve elektroprivrede imati probleme u poslovanju”, naveo je Bečarević.

Nastavi čitati

Aktuelno