Amerčki zvaničnici dolaze u BiH kako bi se “nasamo” sastali sa Željkom Cvijanović. U pregovore uključeni i zvaničnici iz Sarajeva koji su “završili” i prvi slučaj.
Novi tajni pregovori u toku: U sve uključeni Amerikanci, žele Željku Cvijanović umjesto Dodika
U četvrtak, 10. jula, dvojica visokopozicioniranih američkih diplomata doputovaće u Sarajevo. Brandon Hanrahan, vd. pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu, i njegov zamjenik Mark Fleming održat će kratki, protokolarni sastanak sa troje članova Predsjedništva BiH. A onda će, nasamo, u zgradi Predsjedništva, održati sastanak sa predsjedavajućom Željkom Cvijanović.

Kada je krajem maja bila u Vašingtonu, Željka Cvijanović je imala nekoliko formalnih sastanaka sa američkim zvaničnicima.

Ali, o jednom sastanku održanom u blizini Bijele kuće zbog kojeg je umalo zakasnila i na avion, Cvijanovićeva nije obavijestila javnost. A upravo je taj sastanak u direktnoj vezi sa zahtjevom zvaničnika State Departmenta da 10. jula nasamo razgovaraju sa Željkom Cvijanović, jednom od najbližih saradnica Milorada Dodika.

Prema informacijama Istrage, Amerikanci žele vidjeti Željku Cvijanović na čelu SNSD-a. Ali ne žele baš svi iz SNSD-a Željku Cvijanović za predsjednicu.

Jedan od njih je Igor Dodik, sin aktualnog predsjednika Milorada Dodika. Igora Dodika podržava veći broj SNSD-obih zvaničnika koji obavljaju funkcije na državnom i entitetskom nivou. Među njima su ministar finansija i trezora BiH Ognjen Amidžić, državni zastupnici Sanja Vulić i Milorad Kojić.

Na strani Željke Cvijanović su, pak, direktor Uprave za indirektno oporezivanje Zoran Tegeltija te biznismeni bliski SNSD-u poput Milana Milanovića Kaje.

Željka Cvijanović je, kako saznajemo, svojim saradnicima rekla da njen predsjednik može biti samo Milorad Dodik, ali ne i njegov sin Igor.

I, upravo ovakvo stanje u SNSD-u, aktualni šef stranke i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik vidi kao svoju šansu.

On je, naime, započeo pregovore sa dijelom međunarodne zajednice u koje je uključen i direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Almir Džuvo u vezi sa svojim “povlačenjem”.

Dodik, naime, traži da svi procesi i istrage koje se vode protiv njega budu okončani u njegovu korist. U tom slučaju, on bi se povukao s mjesta predsjednika SNSD-a, a kormilo bi prepustio Željki Cvijanović.

U skladu s tim dogovorom, protiv Dodika je, faktički, okončan slučaj koji se vodi zbog napada na ustavni poredak BiH.

Nakon što ga je direktor OSA-e Almir Džuvo odvezao u Tužilaštvo, postupajuća tužiteljica Vedrana Mijović je predložila Sudu BiH ukidanje rješenja o određivanju pritvora Miloradu Dodiku koje je bilo na snazi protekla tri mjeseca i po kojem niko nije postupao.

Nakon što je uspješno realizovan dogovor u slučaju “državni udar”, Dodik sada, prema informacijama Istrage, insistira na ukidanju prvostepene presude Suda BiH u slučaju “neprovođenje odluka OHR-a”.

Kao kompromisno rješenje sada se razmatraju tri opcije.

Prva – da donošenje drugostepene presude protiv Dodika, zbog navodne kompleksnosti predmeta, bude odgođeno do daljnjeg.
Druga, da prvostepena presuda kojom je Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja bude ukinuta pa da se “obnovljeni” postupak pred Apelacionim odjeljenjem odugovlači.

I, teća opcija je da Dodik bude osuđen na godinu zatvora, ali da sigurnosna mjera sa šest godina bude smanjena na jednu godinu, što bi mu omogućilo da otplati kaznu zatvora, ali i politički angažman nakon izbora 2026. godine (pozicija premijera RS)

Međutim, izvori Istrage tvrde da bi Dodik u svemu ovome mogao iskoristiti sukobe unutar SNSD-a kako bi ostao na čelu stranke.

Ukoliko bi eskalirao sukob Igora Dodika i njegove politička struktura sa jedne i Željke Cvijanović sa druge strane, Dodik bi ponovo predložio i “međunarodnim zvaničnicima” i lokalnim posrednicima da ostane predsjednik SNSD-a, ali da Željku Cvijanović ponovo predloži za članicu Predsjedništva BiH.

Istraga.ba je već objavila da postoje snimci razgovora predsjednika SNSD-a sa svojim advokatima tokom kojeg ga obavještavaju da je “jedna sutkinja završena”. Upravo ta sutkinja bliska je strukturama u Sarajevu koje su posredovale i u “rješavanju” predmeta “napad na ustavni poredak” u skladu sa Dodikovim interesima.

U Apelacionom vijeću Suda BiH koje odlučuje o Dodikovoj žalbi sjede – Amela Huskić (izvjestilac), Vesna Jesenković (predsjedavajuća Vijeća) i Hilmo Vučinić (član Vijeća). Ročište po žalbama održano je 12. juna. Drugostepena presuda još nije donesena.
Istraga

Predsjednik Partije demokratskog progresa, Draško Stanivuković, poručio je da PDP nastavlja snažno organizaciono jačanje širom Republike Srpske, a formiranje novog Opštinskog odbora u Osmacima predstavlja još jedan važan korak u izgradnji jake i odgovorne političke alternative.

– Danas smo u Osmacima formirali Opštinski odbor PDP-a kao prvi korak u borbi za bolju i pravedniju budućnost ovog zapostavljenog kraja. Opština sa budžetom od 3,5 miliona KM nema apoteku, banku, bankomat, ni doktora. U školu kreće samo pet prvačića, najmanje do sada. Mjesne zajednice ne rade, javni prevoz skoro ne postoji. Ali, postoji nada, jer postoje ljudi koji ne pristaju na ovakvo stanje. Upravo u tome je naša snaga – rekao je Stanivuković.

Za predsjednika novog odbora imenovan je Dragiša Rebić, čovjek koji ne bježi od borbe i koji će biti glas građana Osmaka.

– Borićemo se za bolji život, ne samo u Osmacima, već u svakoj lokalnoj zajednici naše Republike. Pokazujemo da smo ozbiljna stranka koja obilazi svaki pedalj Srpske i koja ima rješenja za sve izazove – poručio je Stanivuković.

Istovremeno je održan i sastanak Regionalnog odbora i povjereništva OO PDP Zvornik, gdje je sa jasnim fokusom na organizaciono jačanje razgovarano o strateškim koracima i političkoj odgovornosti koju PDP nosi.

Generalni sekretar PDP-a, Nebojša Drinić, izjavio je da PDP vjeruje u promjene koje počinju danas.

– Dok aktuelna republička vlast služi interesima uskih krugova, PDP se bori za interese svakog građanina, opštine i grada. Večeras smo jasno poručili da nećemo dozvoliti da Zvornik ostane sredina u kojoj su pravda i razvoj privilegija pojedinaca, dok mladost nema perspektivu. Nastavljamo da jačamo infrastrukturu stranke, širimo podršku i gradimo povjerenje – rekao je Drinić.

Ovo je vrijeme kada Republici Srpskoj treba ozbiljna, snažna i stabilna alternativa. PDP to jeste i to ćemo svakodnevno pokazivati radom i prisustvom na terenu.

Dug političkih stranaka, po osnovu izrečenih kazni zbog kršenja zakona, dostiže pola miliona maraka, potvrđeno je to “Glasu Srpske” u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, u kojoj ne kriju ni to da dobar dio potraživanja nikada neće moći da naplate.

U BiH je, prema podacima CIK-a, na kraju prošle godine bilo aktivno 207 stranaka. Osim vođenja tih evidencija, ta izborna komisija, čije je sjedište u Sarajevu, nadležna je, između ostalog, i za to da izriče novčane kazne strankama zbog kršenja propisa o finansiranju partija i izbornih kampanja na osnovu odredaba Zakona o finansiranju stranaka i poglavlja 15. Izbornog zakona BiH.

Najnoviji presjek podataka o naplaćenim i nenaplaćenim kaznama koje su izrečene strankama u BiH pokazuje da je, od 2005. do 2024. godine, CIK donio 602 odluke kojima je političkim strankama izrekao kazne u ukupnom iznosu od 2.631.770 KM.

– Zaključno sa 31. decembrom 2024. godine ukupno je naplaćeno 2.190.753 KM ili 83,24 odsto – navedeno je u odgovoru iz CIK-a.

Najviše kazni izrečeno je, između ostalog, lani, u izbornoj godini. Tada je, prema podacima, doneseno 66 odluka teških više od 537.000 maraka.

U CIK-u su pojasnili da kazne u iznosu od 245.738 KM nisu naplaćene do kraja prošle godine, a da gotovo 200.000 nije ni moguće naplatiti i pored toga što, kako su naveli, u skladu sa zakonskim propisima sprovode radnje i postupke da bi ih i naplatili.

– Kazne od 195.278 maraka nije moguće naplatiti, jer je naplata obustavljena zbog njene nemogućnosti. Razlog su ugašeni računi, činjenice da na računima stranke nije bilo novčanih sredstava niti drugih sredstava nad kojima je moguće izvršenje, te zbog brisanja političke stranke iz registra – poručili su iz izborne komisije na nivou BiH.

Među strankama koje su izbrisane sa političke scene, a koje su iza sebe ostavile najveći dug je, prema ranijim podacima CIK-a, Narodna bošnjačka stranka, čiji je dug u datom momentu iznosio 16.600 KM. Ostali dugovi kreću se od nekoliko stotina do 10.000 KM.

Na ovu problematiku godinama upozoravaju iz nevladinog sektora. Sada su i objelodanili da spremaju inicijativu za izmjene propisa da bi to i zakonski bilo onemogućeno.

– Dio kazni neće ni biti naplaćen. Radi se o političkim subjektima koji su ili ugašeni ili su prestali sa radom, a nemaju novca na svojim računima. Jedno je sigurno, a to je da treba nešto mijenjati u propisima – izjavio je za “Glas” Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla i član koalicije “Pod lupom” koja godinama prati izborne cikluse u BiH i nudi određena rješenja za poboljšanje stanja u ovoj oblasti.

Stvari, a taj stav je iznesen i prije nekoliko godina, treba postaviti na način da za kazne, odnosno potraživanja od strane političkih stranaka, ne odgovara samo politički subjekat svojom imovinom, nego i najodgovornije osobe u njima svojom vlastitom imovinom.

– To bi bio jedini način da sve bude naplaćeno. To je jedino rješenje i mi ćemo ga i predlagati. U narednom periodu vidjećemo kako ćemo i dostaviti u proceduru – potvrdio je Šehić, koji je svojevremeno bio i član CIK-a BiH.

Zvanični podaci pokazuju da je u proteklih 16 godina iz registra sudova u BiH brisano više od 200 političkih stranaka i to u najvećem broju upravo zbog neaktivnosti, a na prijedlog CIK-a. Manji dio je brisan na zahtjev stranke.

Analize
Na pitanje da li znaju kakva je situacija u ovoj oblasti u zemljama regiona te da li su radili analize te vrste, iz CIK-a su imali kratak odgovor.

– Za bilo kakve analize praksi u regionu Centralna izborna komisija BiH nema zakonsku obavezu, a kapaciteti Službe za reviziju su nedostatni i za osnovne zakonske nadležnosti – poručili su iz nadležne komisije.

Iznosi
2.631.770 KM

iznos izrečenih kazni

2.190.753 KM

iznos naplaćenih kazni

245.738 KM

nije naplaćeno do kraja 2024.

195. 278 KM

nije moguće naplatiti

Podaci CIK-a za period 2005-2024.

(Glas Srpske)