Connect with us

Društvo

Sir u sendviču postaje LUKSUZ

Tvrdi žuti sir jedna je od namirnica čija je cijena posljednjih mjeseci drastično skočila pa je za njega potrebno odvojiti skoro duplo više novca, zbog čega bi mnogi građani iz sendviča mogli izbaciti omiljeni sastojak.

Tome svjedoče i podaci Zavoda za statistiku RS, prema kojima je za kilogram tvrdog žutog sira u oktobru ove godine u prosjeku bilo potrebno izdvojiti 18,36 KM, dok je u istom periodu lani koštao 11,61 maraka, a prije dvije godine 10,49 KM.

Cijene ove vrste sira koji na domaću trpezu uglavnom stiže iz uvoza diktiraju strani proizvođači, ali poskupljenja nisu zaobišla ni domaće sirane, koje proizvode neke druge vrste sira.

Prerađivači u Srpskoj kažu da je porasla otkupna cijena mlijeka, koja po litru ide do 0,77 marke, zbog čega su i cijene mliječnih prerađevina skočile, a po svemu sudeći, neće se zaustaviti.

Vlasnik bilećke mljekare “Pađeni” Nenad Vukoje kaže za “Glas Srpske” da je za kilogram tvrdog sira koji proizvode potrebno između deset i 12 litara mlijeka.

– Zbog povećanja otkupne cijene mlijeka i ostale sirovine više od 60 odsto te svih dugih inputa došlo je do poskupljenja finalnih proizvoda – rekao je Vukoje.

Na pitanje da li će cijene još rasti kaže da je teško dati bilo kakve prognoze, sve dok se cijene sirovog mlijeka ne smire.

U sirani “Milanković” iz Prnjavora, koja se bavi proizvodnjom tradicionalnog bijelog sira i kajmaka, kažu da su primorani da dižu cijene, da ne bi morali ugasiti proizvodnju.

– Cijene svega su mnogo porasle, a mi poslujemo skoro u minusu, jer ih u posljednja dva mjeseca nismo uskladili. Zbog toga imamo dvije opcije ili da ih podignemo za oko 20 odsto ili da stavimo ključ u bravu – rekao je vlasnik ove sirane Dalibor Milanković.

Za kilogram polutvrdog sira je, pojašnjava, potrebno do deset litara mlijeka, čija je otkupna cijena po litru 0,77 KM.

– Da bi bio dobijen kilogram sira potrebno je deset litara mlijeka, što je 7,70 KM, a gdje su uz to svi ostali troškovi – rekao je Milanković, dodajući da se cijene njihovog sira u trgovini kreću od 12 do 14 KM.

I sirana “Kulje EKO” iz Berkovića korigovala je cjenovnike.

– Kod nas je najtraženiji tradicionalni hercegovački sir iz mješine, čija je cijena 20 maraka po kilogramu – rekli su u ovoj sirani dodajući da će cijene morati rasti ako opet skoči cijena mlijeka.

U udruženjima za zaštitu potrošača ističu da će mnogi građani zbog visoke cijene sira čak i sendvič jesti bez ove namirnice, jer je ne mogu priuštiti.

Izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić kaže da su cijene pojedinih vrsta sira porasle skoro pa duplo te da nije vrijeme za nova poskupljenja.

– Ako svaki deseti građanin može da si priušti samo 100 grama sira, postavlja se pitanje za koje tržište se uopšte proizvodi i šta će se desiti ako još poskupi – rekla je Marićeva.

Proizvođači, kako dodaje, za čas podižu cijene i sve pravdaju time da ne mogu da opstanu, a kada dođe do pojeftinjenja, kao šta je sada slučaj sa gorivom, nema promjene cijene na rafovima.

Uvoz i izvoz

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH tokom deset mjeseci ove godine BiH je uvezla mlijeka i proizvoda od mlijeka u vrijednosti većoj od 191 milion maraka. Ovih proizvoda najviše je stiglo iz Njemačke i to u vrijednosti većoj od 74,9 miliona maraka.

– Za deset mjeseci ove godine BiH je izvezla mlijeka i proizvoda od mlijeka u vrijednosti većoj od 98,4 miliona maraka, a najviše na tržište Crne Gore i to oko 30,8 miliona KM – podaci su Spoljnotrgovinske komore.

Related Topics:

Društvo

CRNI SCENARIO ZA SRPSKU: Struja bi mogla poskupjeti do 30 odsto, inflacija raste, a plata već sada ne pokriva ni 60% potrošačke korpe

Novi rast inflacije u Evropi dolazi u nezgodnom trenutku za Republiku Srpsku. Industrijska proizvodnja već je u padu, izvoz stagnira, uvoz raste, a problemi u energetskom sektoru otvaraju pitanje novih troškova za privredu i građane.

Inflacija u evrozoni u septembru je ubrzala na 3,8 odsto, nakon 3,2 odsto u avgustu i 2,2 odsto godinu ranije. Najveći skok zabilježen je kod energenata, čije su cijene bile 18,8 odsto više nego u septembru prošle godine.

Za privredu Republike Srpske to nije dobra vijest.

Domaće kompanije već rade u uslovima slabije proizvodnje i sve težeg plasmana robe na inostrana tržišta. Istovremeno, zavisnost od uvoza znači da se svaki novi rast cijena energenata i sirovina može brzo preliti na troškove poslovanja.

Industrijska proizvodnja pala 11,1 odsto

Podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da je industrijska proizvodnja u avgustu bila 11,1 odsto manja nego u istom mjesecu prošle godine.

Za prvih osam mjeseci ove godine proizvodnja je smanjena 7,2 odsto, dok je u odnosu na jul, prema desezoniranim podacima, zabilježen pad od 9,2 odsto.

To znači da problem nije samo u jednom slabijem mjesecu.

Industrija već duže vrijeme ima problema sa održavanjem proizvodnje, a dodatni rast troškova energije mogao bi dodatno pritisnuti kompanije koje se već bore sa visokim cijenama sirovina, rada i transporta.

Poseban problem predstavljaju izvoznici. Njima je sve teže da povećane troškove prebace na kupce, jer se na evropskom tržištu takmiče sa kompanijama koje posluju u znatno većim ekonomijama.

Izvoz stagnira, a uvoz sve više raste

Slika nije bolja ni kada se pogledaju podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni.

Republika Srpska je od januara do avgusta izvezla robu vrijednu oko 3,47 milijardi KM, dok je vrijednost uvoza dostigla približno 5,32 milijarde KM.

Izvoz je u odnosu na isti period prošle godine smanjen 0,4 odsto, dok je uvoz povećan čak 7,8 odsto.

Tako je za osam mjeseci napravljen spoljnotrgovinski deficit od oko 1,85 milijardi KM.

Izvozom je pokriveno 65,2 odsto uvoza.

Ako energenti i sirovine nastave da poskupljuju, domaće firme moraće izdvajati još više novca za robu iz inostranstva. Istovremeno, slabiji izvoz znači manje prihoda koji se vraćaju u domaću ekonomiju.

Struja bi mogla postati novi problem

Posebnu pažnju privlači stanje u elektroenergetskom sektoru.

Problemi u RiTE „Ugljevik“, nedostatak uglja i nepovoljna hidrološka situacija povećavaju pritisak na „Elektroprivredu Republike Srpske“.

Ukoliko domaća proizvodnja ne bude dovoljna, dio potrebne električne energije moraće se nabavljati na tržištu. A cijena takve energije može biti višestruko veća od cijene po kojoj se električna energija prodaje domaćinstvima.

Iz Vlade Republike Srpske najavljeno je da do marta neće biti povećanja cijene električne energije za domaćinstva, dok će privredi cijena biti povećana.

To znači da bi se prvi udar mogao osjetiti upravo u proizvodnim kompanijama.

Veći računi za struju, zajedno sa skupljim gorivom i transportom, neminovno povećavaju troškove proizvodnje. Dio firmi to može pokušati nadoknaditi višim cijenama, dok bi druge mogle smanjivati proizvodnju.

Koliko će građani platiti novi talas poskupljenja?

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u avgustu iznosila je 1.695 KM.

Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u istom mjesecu dostigla je 2.936 KM.

Drugim riječima, jedna prosječna plata pokrivala je tek 57,7 odsto vrijednosti potrošačke korpe.

Samo za hranu bilo je potrebno oko 1.354 KM.

Zato novi rast cijena energenata za građane ne znači samo skuplje gorivo ili eventualno skuplju struju. Viši troškovi proizvodnje i transporta gotovo uvijek se prije ili kasnije pojave i na rafama prodavnica.

Mlinarević: Energenti imaju snažan uticaj na inflaciju

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević upozorava da bi dalji rast cijena energenata mogao imati snažan uticaj na ukupnu inflaciju.

Prema njegovoj ocjeni, mnogo toga zavisi od toga koliko će trajati geopolitički sukobi i poremećaji u snabdijevanju, ali i koliko brzo će se skuplje gorivo prenijeti na proizvodnju i transport.

Kao moguće mjere za ublažavanje udara naveo je smanjenje fiskalnih nameta na naftne derivate, kontrolu trgovačkih marži i efikasnije inspekcijske kontrole.

Centralna banka BiH takođe je upozorila na inflatorne rizike i procijenila da bi inflacija u posljednjem tromjesečju 2026. godine mogla dostići 4,1 odsto.

Evropska inflacija prijeti da se produži i u 2027.

Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja procjena Evropske centralne banke da bi inflacija mogla ostati povišena i tokom prvih mjeseci naredne godine.

Više cijene energenata već su jedan od glavnih pokretača rasta cijena u evrozoni, a njihov uticaj može se postepeno proširiti na hranu, transport i druge proizvode i usluge.

Za Republiku Srpsku je problem što se evropski inflatorni pritisak poklapa sa domaćim slabostima.

Industrija pada, izvoz stagnira, uvoz raste, a energetskom sektoru nedostaju stabilna proizvodnja i dovoljne količine uglja i vode.

Ako se tome dodaju skuplja električna energija za privredu i veći troškovi finansiranja, domaće kompanije ulaze u period u kojem će biti sve teže održati proizvodnju i konkurentnost.

A građanima ostaje manje prostora u kućnom budžetu.

Jer kada poskupi energija, rijetko ostane samo na računu za struju ili gorivo – ceh se na kraju pojavi gotovo svuda.

Nastavi čitati

Društvo

PRVO OLUJNI JUGO I 28 STEPENI, PA HLADAN TUŠ! Od četvrtka sve se mijenja!

Velika promjena vremena očekuje nas u narednim danima, a prema najavama meteorologa, u četvrtak će temperatura naglo pasti.

– Lokalno duž rijeka i po kotlinama moguća je prolazna magla. Tokom dana biće sunčano i još toplije uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren promjenljiv ili sjeveroistočni. Na zapadu i u planinama će poslijepodne početi da duva jugo koji će prema noći jačati i biti umjeren i jak – dodaju oni.

Prema njihovoj prognozi, minimalna temperatura vazduha od četiri do devet, na jugu oko 12, u višim predjelima od minus jedan.

– Maksimalna temperatura vazduha biće od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni – kažu oni.

Srijeda, 21. oktobar

U srijedu se očekuje vjetrovito, toplo i promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode.

– Na jugu i zapadu će padati kiša, ponegdje i obilnija, a poslijepodne će slabe kiše biti i u ostalim područjima. Duvaće umjeren do jak, na zapadu i olujni južni vjetar. Minimalna temperatura vazduha od četiri do 12, na jugu i zapadu do 15. Maksimalna temperatura vazduha od 18 na jugu i zapadu do 28 na sjeveroistoku, a u višim predjelima od 13 stepeni – navode oni.

Četvrtak, 22. oktobar

U četvrtak će biti oblačno i svježije sa kišom.

– Minimalna temperatura vazduha biče od sedam do 15 stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 15 do 20, u višim predjelima od 10 stepeni – stoji u prognozi.

Petak, 23. oktobar

U noći i ujutro očekuje se oblačnije vrijeme sa kišom na istoku, a u ostalim predjelima suvo uz postepeno razvedravanje.

– Tokom dana promjenljivo oblačno uz sunčane periode u svim predjelima. Minimalna temperatura vazduha od jedan stepen u višim predjelima na zapadu do devet, na sjeveroistoku, na jugu do 14. Maksimalna temperatura vazduha biće od 12 do 17, na jugu do 21, a u višim predjelima od osam stepeni – ističu iz RHMZ-a.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperature idu do 26 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i još toplije, uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutro će biti pretežno vedro i svježe, u višim predjelima i hladno, a lokalno duž rijeka i po kotlinama uz moguću prolaznu maglu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od četiri do devet, na jugu oko 12, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren promjenljiv vjetar ili sjeveroistočni. Na zapadu i na planinama će poslije podne početi da duva jugo koji će prema noći jačati i biti umjeren i jak.

Nastavi čitati

Aktuelno