Connect with us

Društvo

Policajci u Srpskoj na meti napada, jedan i ubijen

Na području Republike Srpske u prvih 10 mjeseci ove godine evidentirano je 39 napada na policijske službenike, što je u odnosu na isti period prošle godine jedan manje, potvrđeno je za “Nezavisne novinе” iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS.

Razlozi napada su bili različiti, a neki od njih su napadi prilikom uspostavljanja narušenog javnog reda i mira (14), zatim prilikom kontrole i regulisanja saobraćaja (sedam), hapšenja (osam), prilikom legitimisanja (dva) te ostali razlozi (devet).

Takođe, u martu ove godine izvršeno je i krivično djelo teško ubistvo, prilikom kojeg je ubijen Radenko Bašić, načelnik Sektora kriminalističke policije Policijske uprave Prijedor.

Podsjećamo, Tužilaštvo BiH nedavno je podiglo optužnicu protiv osam osoba osumnjičenih za više teških krivičnih djela, uključujući i ubistvo Radenka Bašića, načelnika Krim-policije Prijedor.

Optužnica je podignuta protiv Dalibora Railića, zvanog Dugi (37), Aleksandra Miljatovića (34), Igora Repajića (32), Harisa Gredelja (36), Mirjane Vujović (43), Željka Simića (43), Aleksandra Ivkovića (37) i Gorana Gvozdena (40). U okviru predmeta obuhvaćeni su dokazi iz Sky i Anom aplikacija.

U optužnici se navodi da su optuženi, nakon prethodnog međusobnog dogovora korištenjem kriptovanih aplikacija krijumčarili drogu kokain i marihuanu u više navrata. To su transportovali, skrivali i dalje plasirali na ilegalnom narko-tržištu u Bosni i Hercegovini, kao i inostranstvu.

Optužene Railića, Miljatovića i Repajića terete da su, nakon što je optuženi Railić organizovao grupu ljudi s ciljem ubistva Bašića, a radi sprečavanja istraga za organizovani kriminal i krijumčarenje opojnih droga, pristupili organizovanoj grupi.

“Optuženi Miljatović je 21. marta 2022. godine počinio teško ubistvo Bašića upotrebom vatrenog oružja na javnom mjestu u ranim jutarnjim satima, koje je zbog surovosti izvršenja, kao i činjenice da je ubijen policijski službenik, teško narušilo bezbjednosnu situaciju u Prijedoru i cijeloj Bosni i Hercegovini”, navode iz Tužilaštva.

Mijatović je inače tokom ispitivanja u policiji priznao da je ubio Bašića, u kojeg je navodno pucao kroz plastičnu kesu, nakon čega je pištolj bacio u Vrbas. On je navodno nakon zločina skinuo odjeću u kojoj je bio i zapalio je. Istražiocima je rekao da je ubistvo počinio za 50.000 evra po Railićevoj naredbi, a kao motiv za ubistvo načelnika naveo je koristoljublje. Isplata je navodno dogovorena u dvije rate, dio kao kapara, a drugi dio po obavljenom poslu.

Inače, po Krivičnom zakoniku Republike Srpske ko napadne ili ozbiljno prijeti da će napasti službeno lice u vršenju službene dužnosti biće kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Ako je pri izvršenju ovog krivičnog djela službenom licu nanesena tjelesna povreda ili mu je prijećeno upotrebom oružja, učinilac će biti kažnjen kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

“Ako je službenom licu nanesena teška tjelesna povreda ili su ta djela izvršena prema službenom licu prilikom vršenja poslova bezbjednosti, lišenja slobode učinioca krivičnog djela ili čuvanja lica koje je lišeno slobode, učinilac će biti kažnjen kaznom zatvora od jedne do deset godina”, navode iz MUP-a RS.

Dodaju da Zakonom o javnom redu i miru Republike Srpske ko ometa ili sprečava djelovanje državnih organa, privrednih društava i drugih pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja ili njihove službenike da vrše svoje funkcije, ili ko ne postupi na licu mjesta po zakonitom zahtjevu ili naređenju njihovog službenog lica, biće kažnjen novčanom kaznom od 500 do 1.500 KM ili kaznom zatvora do 60 dana.

Anica Jondić, predsjednica Sindikata radnika unutrašnjih poslova Republike Srpske, kaže da su policajci predmet napada samo zato što stručno i profesionalno rade svoj posao.

“Sindikat najoštrije osuđuje svaki napad na policajce prilikom izvršavanja službene dužnosti. Radi se o profesiji koja je na meti ljudi kriminalnog miljea samo zato što rade svoj posao”, rekla je Jondićeva za “Nezavisne novine”, dodajući da policijska uniforma sa sobom uvijek nosi određen rizik kako u Republici Srpskoj, tako i u svijetu.

Prema njenim riječima, ovakvi napadi postaju nešto što je prihvatljivo za određen dio društva.

“Zakonska regulativa je takva kakva jeste, ali u ovom trenutku je potrebno da ona bude decidno i stručno primijenjena. Potrebno je da policijski službenici budu potpuno sigurni prilikom izvršavanja svojih zadataka”, rekla je Jondićeva.

Nezavisne

Društvo

VELIKO BRAVO! Saša iz BiH ušao u svjetski top 10 KUVARA zahvaljujući kvrguši

Na prestižnom kulinarskom takmičenju Chef of the World 2025, šef iz BiH Saša Zoranović ostvario je izuzetan uspjeh ušavši u Top 10 najboljih kuvara svijeta.

Na zadanu temu “street food”, Zoranović je odlučio odgovoriti bh. klasikom – kvrgušom, ali u modernoj interpretaciji. Kroz rustikalni spoj krompira, piletine i jogurt-tijesta, dodao je i nježne arome mente, sve servirano u individualnim kalupima, nalik restoranima s Michelinovim preporukama.

“Htio sam da pokažem da i jednostavna, iskonska jela iz naše kuhinje mogu stati rame uz rame s najsofisticiranijim svjetskim specijalitetima”, izjavio je chef Saša za portal Žena.ba.
Od Pala do svjetske pozornice

Saša Zoranović je srednju školu završio na Palama, a svoje kulinarsko znanje “brusio” je širom regiona – od Crne Gore i Hrvatske do Njemačke. Danas, kao šef restorana Toplik, dijeli iskustvo sa mladim kuvarima i promoviše autentičnu bh. kuhinju kroz inovativan, ali poštovanja vrijedan pristup.

“Kuhanje je ljubav, disciplina i istraživanje. Svako jelo je priča, i svako može da nauči – ako ima volje i strpljenja”, poručuje.
Misija: Michelin i dalje…

Iako Michelinova zvjezdica još nije stigla u Bosnu i Hercegovinu, Saša vjeruje da će uskoro i to doći na red.

On i njegov kolega Nihad već rade na formiranju tima za Svjetsku kulinarsku olimpijadu, gdje planiraju još ozbiljnije predstaviti Bosnu i Hercegovinu  na globalnoj sceni.

“Zaslužujemo da budemo prepoznati. Imamo talente, imamo priču – samo treba da vjerujemo u sebe i da se usudimo takmičiti”, dodaje Zoranović.
Inspiracija mladima i poruka školama

Šef Saša ne zaboravlja svoje početke, ni značaj mentora i podrške. Ističe da je za uspjeh potrebna posvećenost, trud i volja, ali i sistemska podrška školstva i države, kako bi mladi kuvari imali priliku pokazati svoj talenat na svjetskim takmičenjima.
Recept za Sašinu kvrgušu

U našem videu ekskluzivno otkriva svoj moderni pristup starom receptu, korak po korak, uz savjete koje koriste profesionalni kuvari. Naučite kako da napravite sočne pileće batake, hrskavu i mekanu podlogu od krompira i brašna, te osvježavajući dodatak od pavlake i mente.
Sastojci:

Mladi krompir – 550 g

Brašno T-400 – 250 g

Prašak za pecivo – 10 g

So – 30 g

Mljeveni biber – 5 g

Pileći bataci – 20 kom

Punomasna pavlaka – 300 g

Jogurt (2,8%) – 1 l

Menta – 10 g

Čili paprika – 6 g

Jaja – 4 kom
Način pripreme:

Peći u rerni na 180°C, 15 minuta.

Šef u videu korak po korak prikazuje pripremu smjese, pečenje bataka s minimalno ulja te spajanje sastojaka u jedinstveno tradicionalno jelo s modernim zaokretom.

 

 

Nastavi čitati

Društvo

PROMJENA VREMENA na pomolu – EVO kada dolazi

U regionu će narednih dana biti uglavnom suvo i toplo vrijeme, dok se u petak očekuje osvježenje uz grmljavinske pljuskove a za vikend svježije vrijeme, naveo je meteorolog Marko Čubrilo u objavi na društvenoj mreži Fejsbuk.

Do četvrtka se nad većim dijelom regiona očekuje suvo i polako sve toplije. Najtopliji dan će biti četvrtak kada bi na istoku, jugoistoku i središnjim dijelovima regiona lokalno moglo biti i oko +36 stepeni Celzijusa. Istog dana na zapadu regiona i sjevernom Jadranu pogoršanje uz grmljavinske pljuskove i osvježenje.

“U toku noći ka petku su nad sjevernim dijelovima regiona moguće predfrontalne nestabilnosti, dok se u petak nad većim dijelom regiona očekuje pogoršanje uz kišu, grmljavinske pljuskove, a biće uslova i za lokalne nepogode, trenutno su CAPE vrijednosti vrlo visoke i kreću se i preko 2000 J/kg te je moguća pojava jakog vjetra i tuče/grada“, naveo je meteorolog.
Kako kaže, za naredni vikenda stabilnije ali svežije uz ređu pojavu pljuskova ili slabe kiše, duvaće sjeverozapadni vjetar.

“U petak maksimumi od oko +18 na zapadu do oko +33 na jugoistoku regiona, a za vikend od +19 do +26 stepeni Celzijusa. Duž Jadrana pojava pljuskova uz buru. Početkom sljedeće nedjelje bez vrućine uz temperature oko prosjeka i moguće prolazno naoblačenje uz pljuskove u sljedeću srijedu. Maksimumi od +22 do +28 stepeni Celzijusa, što je oko prosjeka za ovo doba godine“ dodao je on.
Oko 27.08. će do Evrope stići transformisani ostaci tropskog ciklona (uragana) Erin koji neće direktno uticati na vrijeme kod nas ali će diktirati razvoj sinoptike nad Evropom za kraj avgusta i početak septembra te se trenutno poslije 28.08. javlja velika nesigurnost u razvoju vremena.

“Neki modeli već oko 01.09. simuliraju novo pogoršanje i osvježenje, dok drugi simuliraju novi toplotni talas koji bi potrajao prvih 4-5 dana u septembru“, naveo je on.

Što se dugoročnih očekivanja tiče do sredine septembra će biti još dosta ljetnih i vrućih dana uz prolazna osvježenja, navodi meteorolog, dok se u drugom dijelu mjeseca već očekuje osjetno svježije vrijeme i lagani kraj ljeta.

Nastavi čitati

Društvo

Suša desetkovala kukuruz! RATARI TRAŽE POMOĆ VLADE

Stanje u kome se kukuruz u Republici Srpskoj trenutno nalazi je katastrofalno, najviše zahvaljujući nepovoljnim vremenskim uslovima, ali i zakašnjelim podsticajima Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske. Ratari i stočari na pitanje: “da li očekuju pomoć države”, samo odmahuju rukom. Poljoprivrednici su se ponadali na početku godine da će sezona biti dobra i da će nakon tri loše, ovoga puta konačno imati odličan rod, ali uprkos primjeni agrotehničkih mjera, rijetki su oni koji će ubrati kvalitetan kukuruz sa svojih njiva.

“Što se tiče kukuruza ove godine je katastrofalno stanje. Ja sam 15 hektara samljeo u silazu, a to je izgledalo kao da sa uradio 5 hektara. Problem je sa kukuruzom da oko 60% uopšte nema klipa.

Tu je i problem aflatoksina i takav kukuruz ne može da ide u ishranu, čak ni za stočnu i onda imamo problem sa proizvodnjom mlijeka, jer su nam otkupljivači snizili cijenu za 5 feninga.

Zbog ekstremno visokih temperatura, krave daju 30% manje mlijeka. Imamo i problem sa kiselošću, tako da je proizvodnja mlijeka postala upitna”, rekao je Radenko Arsenović, stočar iz Male Obarske.

“Kukuruz jedva “odsjekao”. U fazi je “metličenja” i “svilicanja” i nije odradio. Vidite i sami da kad uberemo klip, to ne liči ni na šta. Ovo je puno otrova, ovaj klip ima puno aflatoksina i šta reći? Oni ljudi koji imaju stoku, pokušali su da isjeku silažu, a ovi ostali se hvataju za glavu i pitaju: “kako prehraniti stoku”? Mislim da će doći do nagle rasprodaje stočnog fonda, jer ljudi neće matematčki izmoći to”, rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije i Majevice”. Poljoprivrednici kažu da su im oči uprte u Vladu, ali dodaju da državni funkcioneri izgleda nisu mnogo zainteresovani da domaća poljoprivreda ojača.

“Poljoprivreda je otprilike kod nas bila riješena za odstrel, međutim ona nesretna korona je uspjela da promjeni neke stvari. Sve je bilo opredjeljeno da se 100% pređe na uvoz, a da ovo naše bude uništeno.

Išlo se ka tome da selo bude sistematski uništeno, međutim vidjeli smo, kada je došla “korona” džaba vam pare, džaba vam sve, kada su počela da se zatvaraju tržišta.

Nijedna zemlja nije htjela da proda svoju hranu, bez obzira na ponuđene pare. Tek su se poslije toga naše vlasti malo osvjestile i vidjele da to nije to i da, ako hoćete da prehranite stanovništvo i da imate solidan život, vi morate imati svoju proizvodnju”, smatra Arsenović.

“Na kraju ćemo spasti na čist uvoz, koji je uništio poljoprivredni proizvodnju u BiH i Republici Srpskoj i ceh će vjerovatno platiti građani, koji će biti “dobro udareni po novčaniku” za hranu koju jedu, a mi proizvođači ćemo morati da napustimo ovo I da više ne radimo”, rekao je Bakajlić.

Semberski ratari kažu da je pšenica ove godine imala dobar rod, ali da je otkupna cijena bila nezadovoljavajuća, a da je kukuruz potpuno podbacio. Upravo zato Ministarstvu poljoprivrede nude prijedlog kako da im pomoogne da koliko toliko saniraju štetu. “Moglo bi sad ministarstvo da izađe sa nekih 30 maraka po hektaru i da nam isplati podsticaje za krave, da bismo mi mogli da otkupimo pšenicu od ovih naših nesretnih ratara, jer vidite kakva je bila cijena pšenice.

Mi sad plaćamo 50 feninga kilogram mekinja, a kada bi nam isplatili podsticaj za krave, mi bi mogli od tih naših nesretnih ratara da otkupimo pšenicu, da im mi platimo po 50 maraka, kad već država nije htjela, jer normalno u pšenici ima više hranjivih sastojaka nego u mekinjama. Mekinje su otpad, to je poznato”, kaže Arsenović.

Trenutno se na području Semberije kukuruz uzgaja na oko 26.000 hektara oranica, kažu poljoprivrednici i dodaju da će ove godine, ako ne dobiju adekvatnu pomoć, najveći dio završiti u silaži.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno