Connect with us

Društvo

Kod doktora preko “grane” i s punim novčanikom: Zašto u Srpskoj nema imunologa?

Troškove teško mogu da refundiraju, a kod doktora moraju van države. Tako izgleda liječenje oboljelih od autoimunih i rijetkih bolesti u Republici Srpskoj, jer ovdje nema imunologa.

Kako za BL portal kaže jedna od oboljelih, ona spada među brojne pacijente u Srpskoj koji moraju na preglede u Beograd.

“Imunolog je jedan od ključnih doktora kod rijetkih oboljenja, posebno kod udruženih autoimunih bolesti. U Republici Srpskoj  takve  pacijente liječe reumatolozi, jer imunologa nema. Poznajem još nekoliko ljudi koji imaju ista oboljenja koja zahtijevaju potpuno novi pristup životu i dio njih odlazi u Srbiju“, priča čitateljka BL portala.

Ona ističe da uz sve muke koje bolest sama po sebi donosi, ovakvim pacijentima posebno teško pada što moraju da putuju van države, ali i da sve preglede plate iz svog džepa.

,,Ljuti me to. Nije stvar u tome što sam jedna od oboljelih,  nego pita li se neko šta je sa onima koji imaju neki problem i trebaju imunologa, a  ne mogu sebi priuštiti privatno liječenje u Srbiji. Zvaničnu potvrdu da Univerzitetski klinički centar Republike Srpske nema imunologa nisam dobila, pa ne mogu ni u Fondu zdravstvenog osiguranja refundirati troškove“, napominje ova pacijentkinja koja je željela da ostane anonimna.

Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske za BL portal kratko su poručili da imaju jednog budućeg imunologa.

“UKC Republike Srpske ima zaposlenog jednog ljekara, koji je pri kraju supspecijalizacije iz imunologije“, kažu iz UKC-a.

Međutim, od Saveza za rijetke bolesti Republike Srpske saznajemo da to jeste tačno, ali da se radi o pedijatru imunologu. Kažu da on svakako zaslužuje sve pohvale, jer je uvijek tu za njihovu djecu, ali to, ipak, nije rješenje za sve ostale kojima je potrebna pomoć imunologa.

Jedna od članica Saveza za rijetke bolesti tvrdi da poznaje odrasle osobe koje su trebale pomoć imunologa, ali kako ga u Republici Srpskoj nema, upućivani su reumatologu.

,,Pa ako se baš ne pronađe rješenje, pošalju neke u Beograd kod imunologa“, tvrdi ova članica Saveza za rijetke bolesti i objašnjava da ni uputnicu za glavni grad Srbije nije lako dobiti. Dobije se, tvrdi ona, kad dođe “do guše”.

Iz Saveza za rijetke bolesti Republike Srpske ističu da bi morali imati mogućnost da ih pregleda imunolog, posebno kod savjeta oko vakcinacije, ali i izbora suplemenata i ishrane, kako bi bolest držali pod boljom kontrolom. Neki priznaju da bi rado i u drugu državu otišli na pregled, ali nemaju finansiijsku mogućnost za to.

Iz Ministarstva zdravlja Republike Srpske za BL portal ističu da zdravstene ustanove zapošljavaju radnike u skladu sa potrebama za određenim kadrom i mogućnostima, kao i da doktori imaju mogućnosti specijalizacije i supspecijalizacije.

,,Pravilnikom o planu i programu specijalizacija i supspecijalizacija propisane su specijalizacije alergologija i klinička imunologija u trajanju od pet godina, kao i imunologija, takođe u trajanju od pet godina. Godišnjim planom specijalizacija i supspecijalizacija za 2022. godinu odobrene su dvije specijalizacije iz imunologije, za Univerzitetski klinički centar Republike Srpske“, kažu iz resora zdravstva.

U Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske otvoreno priznaju da nemaju zaposlenog imunologa.

Imunolozi su bili naročito “popularni” u jeku korona virusa, a upravo tada je predsjednik Udruženja imunologa Bosne i Hercegovine, Jasenko Karamehić, u otvorenom pismu oštro kritikovao Vladu Federacije BiH i Kantona Sarajevo što u sastavu njihovih kriznih štabova nije bilo imunologa.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske ističu da, ukoliko se neki pregled ne može obaviti u Republici Srpskoj, osiguranici imaju mogućnost da se, na prijedlog Univerzitetskog kliničkog centra, liječe u zdravstvenim ustanovama izvan Srpske sa kojima Fond ima potpisan ugovor, kao što je slučaj sa Srbijom.

,,Neophodan je prijedlog UKC RS koji razmatra i stručna komisija Fonda i osiguranik sa rješenjem Fonda ima mogućnost da se liječi u zdravstvenim ustanovama u Srbiji. Ukoliko je oslobođen plaćanja participacije sa rješenjem Fonda ne plaća, a ukoliko je riječ o kategoriji koja nije oslobođena plaćanja participacije, učestvuje u troškovima liječenja deset odsto”, objašnjavaju iz Fonda za BL portal.

Međutim, u Fondu zdravstvenog osiguranja kažu da se, kako su upućeni, pregledi kod imunologa obavljaju u UKC RS,  a ukoliko ljekari procijene da je potrebno da se osiguranik pošalje van granica Srpske, onda oni upućuju prijedlog na stručnu komisiju Fonda.

Zanimljivo je da redakcija BL portala povodom  ove teme poslala pitanja na brojne adrese, od oboljelih do udruženja, ali većina njih o tome nije željela javno da govori, uz obrazloženje – da se nekome ne zamjerimo.

Željka Pavlović, BL portal

Društvo

PARADOKS: Manje nezaposlenih, a radnika nema?

Pad broja nezaposlenih i u Republici Srpskoj i u Federaciji koji prema podacima za mart iznosi 0,34 posto na mjesečnom nivou, na prvi pogled može djelovati kao znak oporavka tržišta rada.

Ipak, prema riječima stručnjaka, stvarna slika je znatno složenija i ne mora nužno ukazivati na pozitivan.

Pronaći bilo kakav posao danas ne bi trebalo da bude teško, ali pronaći adekvatan posao izgleda kao prava magija.

Prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS manje je nezaposlenih u odnosu na isti period prethodne godine.

“Zaključno sa mjesecom martom, na evidenciji nezaposlenih Zavoda prijavljeno je ukupno 49.005 lica, što je za 4.274 ili 8% manje u odnosu na mart 2025. godine, kada je evidentirano 53.279 lica.

U toku prošle godine sa evidencije nezaposlenih Zavoda zaposleno je ukupno 18.031, dok je 4.276 lica zaposleno u prva tri mjeseca ove godine”, navode iz Zavoda za zapošljavanje RS.

Podaci  ne znače nužno da nam cvjetaju ruže i da raste broj zaposlenih, nego da se radnici pakuju i odlaze. Ekonomista Zoran Pavlović smatra da ne znamo tačno ni koliko radnika odlazi.

“Olakšanja koja se daju u inostranstvu,  našim radnicima  koji su vrijedni, radni, ako su dobro plaćeni onda su sigurno i odani radnici, dovodi do toga da mi gubimo radnu snagu, a alternativa tome je da uzimamo radnu snagu iz inostranstva”, kaže Pavlović.

Situacija nije bolja ni u Federaciji, a poseban problem predstavlja nepovoljan odnos broja radnika i penzionera, navodi ekonomista Admir Čavalić.

“Za sistem međugeneracijske solidarnosti je najgora stvar koja se može desiti, ono što se nama dešava, a to je da odlazi radna snaga. Privreda se prilagođava na dva načina. Ili ide ka automatizaciji, odnosno pojačava učešće kapitala ili sa druge strane nastoji uvesti inostranu radnu snagu”, pojašnjava Čavalić.

Očigledno je da postoje dugoročni problemi koji nose niz ekonomskih izazova koji dovode u pitanje funkcionisanje velikih socijalnih sistema.

Postavlja se pitanje zašto niko sada ne vodi računa i kome odgovara ovakvo društvo?

Nastavi čitati

Društvo

PROGNOZA ZA DRUGI DAN MAJA: Sunčano i toplo

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) danas će biti sunčano uz umjerenu oblačnost sa temperaturom vazduha do 22 stepena Celzijusova.

Ujutro će biti hladno, na istoku oblačno, a u ostalim predjelima vedro.

Na istoku je samo ponegdje moguća slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, sjevernih smjerova, povremeno jak, na jugu umjerena do jaka bura.

Jutarnja temperatura vazduha biće od nula do sedam, u višim predjelima od minus tri, a najviša dnevna od 15 na istoku do 22 na jugu i zapadu, u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

ZIMA SE NE PREDAJE: U ovoj opštini je jutro zabiljženo minus šest stepeni

Sokolac je jutros, 1. maja, bio najhladnija opština u Republici Srpskoj sa minus šest stepeni, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

Ujedno ovo je i najhladnije prvomajsko jutro od perioda mjerenja od 1961. godine do danas, istakli su iz Zavoda.

U Kotor Varošu je izmjereno minus 4,9 stepeni, dok je na jugu i djelimično na istoku bilo malo toplije uz temperaturu u blagom plusu.

U Banjaluci je ovo bilo najhladnije prvomajsko jutro u posljednjih 56 godina, od 1970. godine kada je minimalna temperatura iznosila minus 1,4 stepena.

Iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda su naveli da je na većini meteoroloških stanica ovo bilo najhladnije prvomajsko jutro u posljednjih 20-30 godina, a ponegdje i duže.

U Trebinju je bilo malo hladnije 2009. godine, a u Gacku 2010. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno