Ministarstvo inostranih poslova (MIP) BiH tvrdi da su u prošloj godini nastavili razvijati dobrosusjedske odnose, pritom “zaboravljajući” da je odlazeća ministarka Bisera Turković iznosila oštre stavove prema komšijama.

“Imajući u vidu da je pridruživanje BiH Evropskoj uniji prioritetan zadatak i cilj kome se BiH formalno posvetila potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine i da je članstvo u EU potvrđeno kao jedan od glavnih strateških ciljeva i vanjskopolitički prioritet, MIP je u 2022. godini – u okviru svojih nadležnosti – nastavio s aktivnostima koje se odnose na dalje razvijanje političkog dijaloga između BiH i EU, jačanje regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa”, navodi se u Nacrtu izvještaja o radu MIP-a BiH za 2022. godinu.

Međutim, ne treba zaboraviti da je upravo Turkovićeva prošle godine protestnu notu uputila ambasadama u BiH, uključujući i Ambasadu Srbije, zbog prisustva njihovih predstavnika na obilježavanju Dana Republike Srpske.

“Ministarstvo vanjskih poslova BiH izražava protest zbog prisustva predstavnika Ambasade na ceremonijama obilježavanja 9. januara, koje su održane 8. i 9. januara 2022. godine u Banjaluci, a koje predstavljaju čin protivan presudi Ustavnog suda BiH”, navedeno je u protestnoj noti, koju je Turkovićeva uputila Ambasadi Srbije, ali i Rusije i Kine.

Treba, svakako, podsjetiti da je sličan trend nastavila i ove godine, kada je uputila protestno pismo i Dritanu Abazoviću, premijeru Crne Gore, a zbog prisustva ministara pravde i finansija Crne Gore Marka Kovača i Aleksandra Damjanovića na akademiji kojom je obilježen Dan Republike.

Nedavno je, pritom, svog srpskog kolegu Ivicu Dačića upozorila da ne dolazi na obilježavanje Dana Republike.

“Dolazak visokog izaslanstva Republike Srbije i sudjelovanje u neustavnim aktivnostima izravno narušava odnose Bosne i Hercegovine i Republike Srbije”, stoji u poruci koju je Turkovićeva poslala Dačiću.

Nije ona pretjerano naklona bila ni prema zvaničnicima u državi s kojom BiH ima najdužu granicu. Reagovala je, recimo, na, ispostaviće se, nepostojeću izjavu predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića o Srebrenici, a potom se i povukla.

Verbalno je Turkovićeva ratovala i sa hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom, koji ju je u oktobru prošle godine optužio da “ide u islamske zemlje da traži oružje”, na šta mu ona nije ostala dužna, već mu je ekspresno odgovorila, poručivši mu da iznosi zlonamjernu i opasnu neistinu. Takvih primjera ima još.

Novinar “Večernjeg lista” u BiH Zoran Krešić poručuje da je školski primjer kako ne treba raditi sa susjedima, te školski primjer političke, jednonacionalne zloupotrebe pozicije ministra vanjskih poslova oslikan u figuri Turkovićeve.

“Hrvatsku je redovito optuživala da se miješa u unutarnja pitanja BiH dok su u međuvremenu kadrovi njezine stranke i bliskih satelita rušili Dejtonski mirovni sporazum kojemu je i Zagreb jamac, dok je Srbiji pak stalno spočitavala navodnu potporu osuđenima za ratne zločine, a istodobno ništa nije činila da, primjerice, u Sarajevu i drugim gradovima gdje SDA ima utjecaj nazivi ulica ne dobijaju optuženi ili osuđeni generali bošnjačke Armije BiH za ratne zločine. Zaključno, ne ponovio se slučaj teške zlouporabe, ali i teškog sramoćenja BiH kako je to radila visoka dužnosnica SDA”, kaže Krešić za “Nezavisne novine”.

I analitičar Drago Vuković kaže da je Turkovićeva praktičan primjer negacije diplomatije te ocjenjuje da je ona partijski službenik koji proizvodi loše odnose među zemljama.

Podsjeća da je osnovna uloga diplomatije da izgrađuje dobre odnose sa susjednim zemljama te da stvara ambijent političke, kulturne, sportske i ostalih vrsta saradnje.

“Bisera Turković je ostrašćen čovjek i kao ličnost takvog profila nije smjela nikako da ide u diplomatiju. Dobro je da ona odlazi sa tog mjesta, nanijela je mnogo štete diplomatiji BiH, posebno Republike Srpske”, kaže Vuković za “Nezavisne novine”.