Connect with us

Svijet

U VREMENU DUBOKE KRIZE! Deutsche Bank ima najveću dobit u petnaest godina

Generalni direktor Deutsche Banke Kristijan Suving izjavio je da je njena dobit u 2022. godini bila najveća u 15 godina, zahvaljujući novoj strategiji, kao i da je u tome pomogao i veliki poreski kredit.

Dobit banke prije oporezivanja porasla je 65 odsto prošle godine i dostigla 5,6 milijardi evra, dok se neto prihod više nego udvostručio na godišnjem nivou na oko 5,7 milijardi evra.

Suving je opet potvrdio da je cilj postizanje održivog rasta u predstojećim godinama i dalje povećanje povrata za akcionare.

Nakon odbitka plaćanja kamata vlasnicima obveznica, deoničari su imali više od pet milijardi evra dobiti, u odnosu na 1,9 milijardi evra godinu ranije. Banka je takođe imala koristi od jednokratnog poreskog kredita od 1,4 milijarde evra.

Najnoviji podaci pokazuju i da se banka vratila na visoke nivoe profita o kojima je izveštavala prije finansijske krize 2008. godine.

U 2007. rekordnoj godini, Deutsche Bank je ostvarila dobit prije oporezivanja od više od 8,7 milijardi evra.

Ipak, banka je bila prisiljena na značajne promjene nakon krize, nakon koje je pet uzastopnih godina poslovala s gubicima, zaključno sa 2019. godinom.

U toj godini je Suving, koji je unaprijeđen na mjesto direktora nešto više od godinu dana ranije, temeljno preusmjerio grupu, smanjivši njene aktivnosti investicionog bankarstva, okončavši globalno trgovanje akcijama i nastavivši s integracijom njemačke Postbanke u njeno poslovanje s stanovništvom.

“Transformacija Deutsche Bank u protekle tri i po godine bila je uspešna. Fokusirajući se na naše snage, postali smo znatno profitabilniji, diverzifikovaniji i efikasniji”, ocenio je on.

Poslovanje Deutsche Bank sa privatnim klijentima i korporacijama bilo je posebno dobro, pri čemu je korporativna banka više nego udvostručila dobit prije oporezivanja na 2,1 milijardu evra.

Sa dvije milijarde evra banka privatnih klijenata zaradila je više od pet puta više nego godinu dana ranije. Ta dva segmenta zajedno dala su više od investicione banke, koja je bila pokretač uspeha Deutsche Bank.

U 2022. godini dobit investicione banke pala je za šest procenata na 3,5 milijardi evra.

Upravljanje imovinom i nižim prinosima, s padom dobiti prije oporezivanja u internoj fondovskoj kompaniji DWS Group za 27 odsto na 598 miliona evra.

Related Topics:

Svijet

OGLASILA SE BIJELA KUĆA: Putin i američki izaslanik razgovarali duže od četiri sata

Ruski predsjednik Vladimir Putin i specijalni izaslanik američkog predsednika Stiven Vitkof razgovarali su juče u Sankt Peterburgu o uslovima za postizanje mira u Ukrajini, saopštio je Kremlj.

U saopštenju se navodi da je sastanak Putina i Vitkofa u zgradi Predsjedničke biblioteke u Sankt Peterburgu trajao oko 4,5 sati, prenijela je agencija RIA Novosti.

Bijela kuća je saopštila da je Vitkofova posjeta Rusiji još jedan korak ka prekidu vatre u Ukrajini koji treba da dovede do postizanja mirovnog sporazuma, prenosi RTS.

Istovremeno, Rojters je objavio, pozivajući se na američke zvaničnike, da je Vitkof rekao američkom predsjedniku Donaldu Trampu poslije sastanka sa generalnim direktorom Ruskog fonda za direktna ulaganja (RFIF) Kirilom Dmitrijevim prošle sedmice da bi najbrži način za prekid vatre u Ukrajini bio priznavanje kontrole Rusije nad četiri nova regiona.

Zvaničnici su naveli da se na sastanku protiv Vitkofove teze izjasnio specijalni izaslanik predsjednika SAD Kit Kelog.

Nastavi čitati

Svijet

RODITELJI U ŠOKU,JAVNOST TRAŽI ODGOVORE: Djevojčica umrla nakon operacije krajnika!

Petogodišnja devojčica preminula je u dječjoj bolnici Kraljica Margerita u Torinu, zbog komplikacija nakon operacije uklanjanja krajnika nekoliko dana ranije u Francuskoj.

Nekoliko dana po povratku u Italiju, pojavio se problem sa jednim šavom i djevojčica je vraćena nazad u Francusku na reviziju, prenosi Rai.

U srijedu uveče, djevojčica je iznenada dobila napad i počela da povraća krv, a helikopterom je prebačena u bolnicu Kraljica Margerina, gdje je preminula.

Očekuje se da će torinsko javno tužilaštvo otvoriti istragu, kada dobije dokumentaciju iz Kraljice Margerite i francuske bolnice u Brijansonu.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP HOĆE DA PRIPOJI GRENLAND?! New York Times otkriva tajni plan administracije!

Dugogodišnji cilj predsjednika SAD Donalda Trampa da Amerika dobije Grenland prešao je iz retorike u zvaničnu američku politiku, i Bijela kuća razvila je zvanični plan za dobijanje tog arktičkog ostrva od Danske, piše danas list Njujork tajms.

Prema Trampovom planu, piše američki list, SAD bi trebalo da dođe do pripajanja Grenlanda više „ubjeđivanjem“ a „ne invazijom“.

Administracija SAD prema planu isključuje vojno zauzimanje ostrva, ali govori o upotrebi „meke moći“, rekli su obaviješteni izvori za Njujork tajms.

Prema jednom od njih, Vašington će pokrenuti medijsku kampanju kako bi ubijedio 57 hiljada stanovnika ostrva da zatraže od Sjedinjenih Država da anektiraju Grenland. Sagovornik lista rekao je da bi oglašavanje na društvenim mrežama moglo da se koristi za uticaj na javno mnjenje.

Savjet za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće sastavio je konkretne instrukcije za različite agencije o tome šta treba da urade kako bi unaprijedili opšti plan za aneksiju Grenlanda. Poslije toga bi predstavnici američkih vlasti počeli da govore da Danska, koja je vlasnik ostrva, ne brine dovoljno o svojim stanovnicima.

Američki zvaničnici takođe tvrde da samo SAD mogu da zaštite Grenland od invazije Rusije i Kine.

Moguće je da Trampova administracija obeća i oko 10 hiljada dolara godišnje svakom stanovniku ostrva, što bi, kako se pretpostavlja, zamijenilo ukupnu subvenciju od 600 miliona dolara koju Danska godišnje obezbjeđuje Grenlandu.

Kako piše Njujork tajms, neki zvaničnici u Trampovoj administraciji vjeruju da se ovi troškovi mogu nadoknaditi prihodima od vađenja prirodnih resursa ostrva, koji uključuju retke zemne minerale, bakar, zlato, uranijum i naftu.

Prema planu mobilišu se nekoliko ministarstava iza višegodišnjeg Trampovog izražavanja želje da dobije Grenland, čija ekonomska i strateška vrijednost je porasla sa rastom temperatura koje tope arktički led.

Veličina Grenlanda od više od dva miliona kvadratnih kilometara takođe nudi Trampu, koji je ranije gradio na Menhetnu, šansu da postigne, kako on vidi, jedan od najvećih poslova u oblasti nekretnina u istoriji.

Zvaničnici Danske ljutito insistiraju na tome da rijetko naseljeno ostrvo nije na prodaju i da ne može biti pripojeno, ali Tramp je jasno ukazao na svoju riješenost da ga stavi pod svoju kontrolu.

„Potreban nam je Grenland za nacionalnu bezbjednost i čak međunarodnu bezbjednost, i radimo sa svima uključenim da pokušamo da ga dobijemo“, rekao je Tramp u obraćanju Kongresu prošlog mjeseca, dodajući: „Dobićemo ga na ovaj ili onaj način.“

Krajem marta, predsjednik SAD rekao je da je vrlo vjerovatno da će se aneksija poluostrva dogoditi bez upotrebe vojne sile, prenosi Nova.

Nastavi čitati

Aktuelno