Connect with us

Hronika

Teško i za njih: 10 nerazjašnjenih FBI misterija

Od kako je osnovan američki FBI (Federalni biro za istrage), 1908. godine, postoji veliki broj kriminalnih slučajeva koji nisu razjašnjeni.

Ovo je lista 10 najmisterioznijih.

1. Tajno oružje Nikole Tesle
Nije tajna da je veliki srpski naučnik Nikola Tesla, dobar dio svog života radio za vojne službe bezbjednosti SAD. Veliki broj njegovih patenata, vezanih za naoružanje i nove vrste oružja, misteriozno su nestali poslije njegove smrti u Njujorku 1943. godine. Agenti FBI odnijeli su iz hotelske sobe, u kojoj je Tesla umro, nekoliko punih kovčega s njegovom dokumentacijom. Kasnije su veliki dio zaplijenjene zaostavštine po Teslinom prijatelju Savi Kosanoviću poslali u Srbiju. Ta dokumentacija se danas čuva u muzeju “Nikola Tesla”. Dokumenti koji nisu vraćeni nalaze se u tajnim arhivima FBI. Nikada nije do kraja otkriveno na kakvim je sve oružjima i projektima Tesla radio. Neki od njegovih projekata poput onih pod nazivom “Harfa” ili “Duga”, “zraka smrti”, “niskofekventnih topova”, kao i istraživanja putovanja kroz vrijeme i kontakta s vanzemaljcima, opisani su u studiji “Dosije FBI”, koju je priredio Aleksandar Milinković.

2. D. B. Kuper – Nebeski skakač

Slučaj Dena Kupera iz 1971. godine jedna je od najpoznatijih FBI legendi. Putnik Den Kuper, koji se iste godine prijavio za let aviona kompanije “Nortwest Airplane”, uzeo je najvjerovatnije lažni identitet. On je opljačkao kasu koja se nalazila u avionu i uzeo 200.000 dolara. Potom je padobranom, s novcem u torbi, iskočio iz kokpita aviona i bukvalno nestao. Detektivi FBI su godinama pokušavali da uđu u trag “nebeskom skakaču”, ali bezuspješno.

3. Tilenol ubistva
U septembru 1982. godine sedam ljudi je u oblasti Čikaga otrovano toksičnom supstancom tilenol, u kojoj se nalazio cijanid. Povedena je istraga širokih razmjera, ali se nikada nije utvrdilo odakle su stigle otrovne tablete. Dvadesetak godina kasnije novina “Čikago Tribun” povela je kampanju da se razriješe “Tilenol ubistva”, ali ponovo bez uspjeha. U akciju je bilo umiješano čak 1.000 istažilaca, koji su ispitivali čak 400 mogućih sumnjivaca. Međutim, poslije napisanih 2.000 stanica izvještaja, nije se došlo ni do zločinca niti do njegovog motiva. Kako su tablete tilenola dospjele kod sedmoro potpuno nepovezanih ljudi ostaje tajna.

4. Zodijak ubica
Neobični serijski ubica pod imenom Zodijak ubio je nekoliko ljudi 1968. i 1969. godine u sjevernoj Kaliforniji. U Holivudu je snimljeno nekoliko filmova po ovom slučaju, a film “Zodiak” je 2007. godine snimio kultni reditelj Dejvid Finčer. Ubica zvani Zodijak ubio je pet ljudi, od sedmoro koliko je napao. Poslije svakog ubistva slao je šifrovane poruke medijima, u pismima koje su objavljivali. U tim porukama, koji su bili bazirani na horoskopskim znacima, ubica je najavljivao sljedeća ubistva. Nekoliko detektiva pokušalo je da pronađe suludog ubicu, ali bezuspješno. Poslije 1969. godine gubi mu se svaki trag. Misteriozni ubica nikada nije uhvaćen, a za njim se traga i danas.

5. Napad antraks pismima
Nekoliko dana poslije koordinisanih napada islamskih terorista na SAD, 11. septembra 2001. godine, pojavila se još jednja stašna prijetnja. Pisma u kojima se nalazio otrov antraks slata su iz američkih pošti na adrese ljudi zaposlenih u medijima ili američkoj vladi. Pisma s antraksom bila su upućena i dvojici američkih senatora iz Demokratske stranke. Prvo od njih stiglo je 18. septembra na adresu jedne od žrtvi. Žrtva bi otvorila kovertu s preporučenom pošiljkom i udahnula otrovnu supstancu. Na ovaj bizaran način napadnuto je 17 ljudi, a čak petoro je otrovano i umrlo. Ostali su prošli s jakim opekotinama disajnih puteva. Istražioci su posumljali na naučnika Brusa Edvardsa Ivinsa, koji je za vladu radio istraživanja biološkog oružja u njihovim labaratorijama. Nakon što je stavljen pod istragu Ivins se ubio velikom dozom acetaminofena. FBI je zatvorio slučaj “antraks pisama” poslije Ivinsovog samoubistva, smatrajući da je on slao ubilačka pisma. Nikad nije otkriveno zbog čega je Ivins to radio.

6. Tajanstveni nestanak Džimija Hofe
Sindikalni predstavnik američkog “Timsters Uniona” Džimi Hofa ozbiljno je zaratio s vrhom vlasti u SAD šezdesetih godina prošlog vijeka. Namješteno mu je da ode u zatvor 1967. godine. U biografskom filmu Hofu glumi Džek Nikolson. Hofin život se posmatra očima njegova prijatelja Bobija Kiara, koga glumi Deni de Vito. U filmu se prati Hofin život, od ranih dana tokom velike depresije, kada je utemeljio “Teamsters Union”, preko njegovog uspona na mjesto predsjednika sindikata i njegovih čestih sukoba s predsjednicima Ruzveltom i Kenedijem, koje su ga stajale boravka u zatvoru, pa sve do Niksonovog pomilovanja i Hofinog tajanstvenog nestanka 1975. godine. FBI je proglasio Hofu legalno mrtvim 1982. godine, bez sigurnih dokaza o njegovoj smrti. Smatra se da ga je ubila mafija, s kojom je bio blizak.

7. Slučaj Meri Rizer
Nerazjašnjen slučaj jedne starice iz Filadelfije je na ivici paranormalnog. Drugog juna 1951. godine poštarka Pansi Karpenter stigla je do kuće Meri Rizer da bi joj uručila telegram. Ali, kad je Karpenterova pozvonila na vrata niko nije otvarao. Stavila je ruku na kvaku u pokušaju da uđe. Osjetila je da je kvaka neobično vruća, pa je odmah zamolila komšije da pozovu policiju. Policija je ubrzo stigla na adresu 1.200 Čeri strit kako bi pronašla 67-ogodišnju Meri Rizer, koja je sasvim izgorjela i ležala na tinjajućoj vatri čiji se uzrok nije mogao otkriti. Izvještaji su rekli da je njeno tijelo izgorjelo od otvorene intenzivne vatre.

Iako je stan još uvijek bio vrlo vruć u trenutku kad je policija ušla u njega, shvatili su da je većina stvari ostala netaknuta! Plastični predmeti koji su se nalazili u blizini fotelje u kojoj je sjedila Meri bili su rastopljeni i izgubili su oblik. Ipak, ostatak prostorije naizgled nije bio pod uticajem plamena koji je zahvatio Meri. Na tepihu je ostala mrlja. Stolica i stolić na sredini prostorije stajali su uspravno. Da bi se kremiralo ljudsko tijelo potrebno je da bude izloženo temperaturi od oko 1.650 stepeni Celzijusa bar 3-4 sata, pa je ovaj slučaj sasvim zbunio vlasti.

Zbog misterioznih okolnosti slučaja sumnja se da je Rizer bila žrtva spontanog ljudskog izgaranja. Taj izraz je nastao još 1744. godine, a vjerovalo se da je ovakav proces rezultat topline koja se generiše u ljudskom organizmu usljed hemijskih aktivnosti bez evidentnog spoljneg izvora toplote. Iako su se navodili dokazi za ovakvu pojavu još 1663. godine, naučnici ipak nisu vjerovali u istinitost navoda.

Prošlo je gotovo 70 godina otkad je Rizerova umrla i još se nije otkrilo da li je zaista bila riječ o spontanom ljudskom sagorijevanju. S obzirom na protok vremena, malo je vjerovatno da će uzrok smrti ikad biti objašnjen. Slučaj je postao popularan nakon što je obrađen u serijama “X Files” i “Fringe”.

8. Slučaj Crne Dalije
Još jedan legendarni slučaj iz kriminalnih dosijea FBI postao je osnova za holivudski film. U pitanju je slučaj “Crne Dalije”, o kojoj je Džems Elroj napisao roman, a potom ga ekranizovao Brajan De Palma. Lokalna ljepotica Elizabet Šort, poznata po nadimku Crna Dalija, brutalno je ubijena 1947. godine. Njeno unakaženo tijelo pronađeno je na jednoj pustari u Lajmert park oblasti Los Anđelesa. Šort je imala tek 22 godine, kada je ubijena 9. januara 1947. godine. Ubica i njegovi motivi nikada nisu otkriveni.

9. Nestali Džejms Vitli Burger
Bostonski mafijaš Džejms Vitli Burger bio je član irske mafijaške organizacije koja je djelovala sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka. Burger je radio kao informant za američku vladu i bio neka vrsta dvostrukog agenta. Priča o njemu ispričana je u filmu “Departed” Martina Skorsiza, a glumi ga Džek Nikolson. U decembru 1994. godine Burger i njegova supruga Tereza Stenli su nestali bez traga. FBI ga je stavio na listu 10 najtraženijih kriminalaca. Ni danas se ne zna gdje je misteriozni Vitli Burger.

10. Ubistvo Mekormika
Ova bizarna priča počinje u junu 1999. godine kada je između dvije rijeke u Misuriju pronađeno tijelo 41-godišnjeg radnika benzinske pumpe.Tijelo je identifikovano kao Riki Mekormik, koji je nestao tri dana ranije. Policija je posumnjala na ubistvo.

Međutim, slučaj postaje mnogo čudniji od svega što su istražioci do tada vidjeli. Tijelo je bilo u mnogo gorem stanju nego što bi trebalo da bude poslije samo 3 dana. Policija je počela da nagađa kako je ubica Mekormika držao u okruženju sa visokom temperaturom kako bi ubrzao proces raspadanja i sakrio uzrok smrti. Ako je to bio plan – uspio je. Patolog nije mogao da odredi uzrok smrti. Ipak, kasnije je otkriveno da je upucan.

Policija je takođe u Mekormikovim pantalonama pronašla dva papirića. Na oba je bilo rukom ispisano nekoliko rečenica. Ipak, niko nije mogao da ih rastumači. Onda se uključio FBI, ali ni njihovi kriptografi nisu uspjeli da razbiju šifru. Iz nekog razloga punih 12 godina to otkriće su krili od njegove porodice. Što je dosta neobična odluka. A onda, 2011. godine, kad su bili sigurni da misterija sa papirića ne može da se riješi – sve su objavili. Uz nadu da će neko pomoći.

To se nije desilo, ali je otkriveno da Riki Mekormik nikada nije naučio da čita. Njegova majka je rekla da je znao samo da napiše svoje ime, pa teško da su papirići bili njegovi. Ni to nije bilo sve. Nekoliko nedjelja prije smrti Riki je u par navrata obilazio bolnice žaleći se na bolove u grudima i probleme s disanjem. Porodica smatra kako je bolnice koristio kao sigurno utočište jer ga je neko progonio.

Jedan od mogućih motiva ubistva koje je policija istraživala je trgovina drogom. Brat vlasnika benzinske pumpe za koju je Riki radio u nekoliko navrata ga je slao na Floridu po pakete marihuane. Nikada nije puno pričao o tim putovanjima, ali se nakon posljednjeg činio vrlo uplašenim.Vlasnik pumpe i njegov brat su definitivno bili u vezi s narko kartelima. Međutim, nikada nije otkrivena njihova veza s ubistvom.

Šifrovane poruke još uvijek nisu rastumačene. Postoji nekoliko teorija. Prva je da je ubistvo počinio serijski ubica. Druga je ona prema kojoj je Riki sam napisao šifre. Iako je bio nepismen, znao je slova abecede pa postoji mogućnost da je svakome dodijelio neko značenje. Treća teorija je ona po kojoj se jednostavno radi o piskaranju nepismene osobe i da nemaju nikakvo značenje. Ipak, ekspertkinja za kriptografiju, Elonka Dunin je 2011. godine rekla kako se ne slaže sa ovom posljednjom teorijom jer je jasno da u šifri postoji određeni “ritam” i da ništa nije pisano nasumce. Uz to je otkriveno da je Mekormik kao dijete koristio svoj “tajni” jezik i pismo, što znači da je u teoriji mogao da napravi svoje pismo koje razumije samo on.

Inače, razbijanje šifri je proces koji se odvija u četiri koraka. U prvom se odredi jezik kojim je šifra pisana. U ovom slučaju pretpostavlja se da je to engleski. Slijedi sistematizacija šifre – zamjena riječi ili slova, mijenjanje redosleda riječi… Kad se otkrije o kakvom se sistemu radi, kriptografi razvijaju ključ prema kojem će prevoditi šifru. Kad dobiju ključ preostaje im samo prevođenje šifre. U neriješenom slučaju ubistva Rikija Mekormika niko nije uspio da dođe dalje do drugog koraka.

Hronika

GODINU DANA BEZ ODGOVORA: Ko je napao Branislava Borenovića i zašto slučaj još nije riješen?

Tačno godinu dana nakon napada na poslanika PDP-a Branislava Borenovića u Banjaluci, napadači i dalje nisu identifikovani. Tužilaštvo navodi da je istraga u toku i da se vodi protiv nepoznatih lica.

Maskirani napadači pobjegli bez identiteta

Na današnji dan prošle godine, 5. septembra 2025, Branislava Borenovića u večernjim satima ispred zgrade u Banjaluci napala su dvojica maskiranih muškaraca.

Prema ranije iznesenim informacijama, napadači su koristili biber-sprej, nakon čega su pobjegli. Iako je od događaja prošlo tačno 365 dana, identitet dvojice muškaraca još nije utvrđen, niti je javnosti poznato ko je eventualno stajao iza napada.

Borenović danas ponovo traži odgovor na pitanje zbog čega istraga nije dovela do konkretnog rezultata, posebno imajući u vidu da su, prema njegovim riječima, postojali snimci nadzornih kamera i svjedoci.

„Tačno je 365 dana kako sam napadnut pred svojom zgradom od strane nepoznatih lica, koja su to uradila očigledno organizovano. Nevjerovatno je da je prošlo godinu dana, a da istraga nije završena do kraja, da nisu pronađeni počinioci i nalogodavci“, rekao je Borenović.

Borenović sumnja na političku pozadinu

Poslanik PDP-a smatra da napad nije bio slučajan i tvrdi da bi mogao imati političku pozadinu.

Kako je rekao, u Banjaluci nema ličnih neprijatelja niti problema zbog kojih bi očekivao ovakav napad, zbog čega smatra da je potrebno utvrditi da li je događaj povezan sa njegovim političkim djelovanjem.

„Očekivao sam da će ovaj napad na mene biti otkriven u svega nekoliko dana. Imao sam uvjeravanja od strane i policijskih i tužilačkih struktura da će to biti lako otkriveno pored svih tih dokaza i detalja“, naveo je Borenović.

On, međutim, nije ponudio konkretne dokaze kojima bi potvrdio tvrdnju o političkoj pozadini napada, pa se ta mogućnost za sada može posmatrati kao njegova sumnja.

Borenović poručuje da će nastaviti da insistira na rasvjetljavanju slučaja, bez obzira na to koliko vremena bude potrebno.

Tužilaštvo: Istraga je u toku

Iz Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci potvrđeno je da predmet nije zatvoren.

Kako navode, istraga je i dalje u toku i predmet se nalazi u radu protiv nepoznatih lica zbog krivičnog djela tjelesna povreda na štetu Branislava Borenovića.

To znači da godinu dana nakon događaja nema pravosnažnog odgovora na osnovna pitanja – ko su bili napadači, ko ih je eventualno angažovao i zbog čega je Borenović napadnut.

„Želim državu u kojoj se svi osjećaju sigurno“

Borenović je poručio da će nastaviti da insistira na istrazi, navodeći da njegov cilj nije samo rasvjetljavanje ličnog slučaja već i stvaranje sistema u kojem se građani, bez obzira na političku ili društvenu pripadnost, mogu osjećati sigurno.

Podsjetio je i da obavlja funkciju predsjednika Komisije za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine BiH, za koju kaže da je među najaktivnijim komisijama u parlamentarnom radu.

„Ja sam predsjednik Komisije za borbu protiv korupcije koja je najaktivnija komisija u parlamentarnom radu na nivou BiH. Mi smo otvorili brojna važna pitanja“, istakao je Borenović.

Godinu dana kasnije, međutim, ključno pitanje i dalje ostaje bez odgovora: ko su dvojica maskiranih muškaraca koji su napali Branislava Borenovića i da li iza tog napada postoji nalogodavac?

Odgovor na to pitanje sada je u rukama policije i tužilaštva, koji istragu i dalje vode protiv nepoznatih lica.

Nastavi čitati

Hronika

ŠOKANTNA TVRDNJA BIVŠE DIREKTORKE BANKE “Potpisali su me na devet kredita bez mog znanja!”

Bivša direktorka poslovnice UniCredit banke u Sarajevu Elma Mujanović tvrdi da su njeno ime i potpis krivotvoreni i iskorišteni na najmanje 18 dokumenata koji se odnose na devet kredita, i to u vrijeme kada je bila na bolovanju.

Kada je sve to prijavila, prvo banci, a potom i nadležnim institucijama, kaže da je doživjela niz neugodnosti od nadređenih, a potom dobila otkaz nakon 15 godina rada.

Mujanović je zbog krivotvorenja njenog potpisa na dokumentima podnijela krivičnu prijavu Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo protiv nepoznatih osoba, navodeći da su bez njenog znanja i odobrenja zaključivani ugovori o kreditima i odluke o njihovom odobrenju.

Svoje tvrdnje potkrepljuje dokumentacijom koju je CAPITAL dobio na uvid, a kaže da strahuje da je njen potpis mogao biti korišten i za potpisivanje drugih dokumenata.

Ako je moguće da se moje ime i potpis pojave na odluci o odobrenju ili ugovoru u vrijeme kada nisam bila prisutna, onda se mora postaviti pitanje da li je bilo drugih slučajeva i da li su klijenti bili adekvatno zaštićeni. Želim da se provjere dokumenti, elektronski tragovi i postupanje svih uključenih institucija“, kaže Mujanović.

Dodaje da ako se potvrdi da su njeno ime, prezime i potpis korišteni za bankarske odluke u vrijeme kada nije bila prisutna, onda ovo više nije samo pitanje njenog otkaza.

To postaje pitanje zaštite klijenata, validnosti bankarske dokumentacije, unutrašnjih kontrola banke, korištenja ovlaštenja zaposlenika i odgovornosti institucija koje su o svemu bile obaviještene“, kaže Mujanović.

U krivičnoj prijavi navela je da su bez njenog znanja, od 15. decembra 2023. do 22. februara 2024. godine, dok je bila na bolovanju, sa više pravnih i fizičkih lica zaključivani ugovori o kreditima i donosene odluke o njihovom odobrenju na kojima je, kako tvrdi, falsifikovan njen potpis.

Ugovor o kreditu

Kaže da je na bolovanje otišla zbog pretrpljenog stresa usljed neprijatnosti koje je preživjela zbog toga što je prijavljivala nezakonitosti i kršenje internih procedura, uključujući i one vezane za transakcijsko poslovanje.

U decembru 2023. godine pozvana sam na razgovor sa regionalnim i direktorkom prodaje kada mi je saopšteno da trebam preći na poslove prodaje, iako sam do tada bila direktor poslovnice sa dugogodišnjim iskustvom i rezultatima“, kaže Mujanović.

Kao obrazloženje navedena je „sistematizacija“ i informacija da će druga osoba preuzeti dvije poslovnice, iako, prema tvrdnjama Mujanović, ta osoba nije ispunjavala uslove za obavljanje tog posla.

Rečeno mi je tada da me “sada neće nijedan direktor”, jer sam prijavljivala prethodnog rukovodioca i nepravilnosti. Pitala sam da li postoji bilo koje drugo radno mjesto u banci, izvan neposredne nadležnosti rukovodilaca koje sam prijavljivala, ali su mi rekli da takvo mjesto ne postoji za osobu koja je prijavila nadređenog“, rekla je Mujanović i dodala da je to shvatila i doživjela kao dodatni pritisak nakon višegodišnjeg rada u Banci.

U dokumentaciji se nalazi i zapisnik sa sastanka održanog 7. februara 2024. godine, na kojem je Mujanović upoznata sa odlukom o otkazu uz ponudu izmijenjenog ugovora o radu. Prema tom zapisniku, rekla je da razumije ponudu, ali nije željela da preuzme dokumentaciju niti da se izjasni o ponuđenom ugovoru. Nakon toga, radni odnos joj je prekinut 13. marta 2024. godine.

Dok je bila na bolovanju, na nizu dokumenata pojavio se potpis koji Mujanović osporava kao svoj, među kojima je i kreditna odluka od 15. januara 2024. godine. Radi se o potrošačkom kreditu od 20.500 KM.

Kada sam banku obavijestila o korištenju mog imena i potpisa, zahtijevajući da se utvrdi ko stoji iza toga, dobila sam odgovor da to nije ništa bitno“, navodi Mujanović.

Na razgovoru u ljudskim resursima joj je, kako tvrdi, pripremljena izjava u kojoj je trebalo da bude navedeno da joj je banka ponudila drugo radno mjesto i da ga je ona odbila.

Nisam došla tu da odbijam posao, nego da tražim objašnjenje za dokumentaciju i kredite na kojima se nalazi moje ime i potpis. Nakon razgovora sam bila izrazito uznemirena i slučaj sam prijavila inspekciji, uz dostavljanje dokumentacije“, rekla je Mujanović.

U dokumentaciji koju je CAPITAL pregledao, međutim, nema podatka ko je konkretno izvršio radnju potpisivanja niti na osnovu kojeg korisničkog naloga je dokument sačinjen. Upravo to Mujanović traži da se utvrdi.

U krivičnoj prijavi je pobrojano svih devet ugovora i odluka, sa datumima od 18, 20, 21, 22, 25. i 27. decembra 2023. te 15. i 16. januara 2024. godine.

Mujanović navodi da je slučaj prijavila Agenciji za bankarstvo FBiH, Federalnoj upravi policije, Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo, Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH, inspekciji, Ministarstvu finansija i Ministarstvu pravde, kao i nadležnim antikorupcijskim i institucijama za zaštitu ljudskih prava.

Kantonalna inspekcija je nakon prijave obavila nadzor i razmatrala okolnosti vezane za prestanak njenog radnog odnosa i ponuđeni izmijenjeni ugovor. U nalazu je zaključeno da nema zakonskog osnova za preduzimanje mjera iz nadležnosti inspekcije, uz upućivanje Mujanović na sudsku zaštitu.

Kancelarija za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo obavijestila je Mujanović da je zaprimila njenu prijavu o navodnim nezakonitim radnjama, kao i mogućim propustima i nepostupanju nadležnih, regulatornih i inspekcijskih organa.

Vaš predmet je dostavljen Tužilaštvu KS na dalje postupanje. U konkretnom slučaju radi se o banci kao privatnom pravnom licu za koje nemamo nadležnost. Kako se navodi odnose i na postupanje regulatornih i inspekcijskih organa sa drugih nivoa vlasti, predmet je dostavljen Tužilaštvu KS“, naveli su u dopisu iz januara ove godine.

Međutim, iz UniCredit Banke nismo dobili konkretne odgovore na navode bivše zaposlenice. Na upit koji smo poslali odgovorili su šturo i opravdali se “zaštitom ličnih podataka”.

U skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH i zbog povjerljivosti traženih informacija, nismo u mogućnosti odgovoriti na vaš upit“, kratko su odgovorili.

Informacije smo tražili i od Jasmina Mahmutovića, direktora Agencije za bankarstvo Federacije BiH, koji je zatražio vrijeme da se upozna sa slučajem, ali do objavljivanja ovog teksta nije odgovorio na naša pitanja.

Capital

Nastavi čitati

Hronika

UŽAS KOD CAZINA! Vozač automobilom pokosio troje maloljetne djece

U mjestu Donja Koprivna kod Cazina sinoć se dogodila teška saobraćajna nesreća u kojoj je povrijeđeno troje djece.

Kako saznaje Raport, muškarac je velikom brzinom udario troje djece i nanio im teške tjelesne povrede.

Azra Malkić, portparolka MUP-a Unsko-sanskog kantona, potvrdila je za pomenuti portal da se nesreća dogodila.

– Mogu potvrditi da je došlo do nesreće, upućena je patrola na lice mjesta – rekla je Malkić.

Raport saznaje da je riječ o stravičnoj nesreći i da se utvrđuje da li je muškarac bio pod dejstvom alkohola. Prema informacijama ovog portala, muškarac je djecu, uslijed neprilagođene brzine, pregazio dok su se igrala u dvorištu porodične kuće.

(Raport) Foto: Ilustracija

Nastavi čitati

Aktuelno