Connect with us

Društvo

PARADOKS U ŠUMAMA RS Ogrev skuplji od trupaca

Prema važećim cjenovnicima JP “Šume Republike Srpske” kubik ogrevnog drveta trenutno je skuplji od trupaca bukve treće klase, što je paradoks nezabilježen u okruženju, a vrlo vjerovatno i u Evropi.

Izvor “Nezavisnih novina” iz ovog javnog preduzeća navodi da je bilo pokušaja da se digne cijena trupaca, ali da je to skinuto sa sjednice Vlade Republike Srpske.

“Novi cjenovnik je pripremljen, došao je na Vladu Republike Srpske, koja treba da da saglasnost, i skinuto je sa dnevnog reda. Zbog čega, samo možemo nagađati, ali ako znamo da je drvoprerađivački lobi jak, možemo samo slutiti o čemu se radi. Očekujemo da novi cjenovnik, koji će ispraviti anomaliju da je ogrev skuplji od trupaca, uskoro ponovo doći na Vladu i da neće biti skinut sa dnevnog reda”, ispričao je ovaj izvor , ističući da je ogrev skuplji samo od trupaca treće, odnosno najlošije klase bukve, ali da se svakako radi o paradoksu.

Isti izvor potvrđuje da je trenutno cijena ogreva, koja je korigovana u decembru, veća nego kod najlošijeg trupca bukve, ali istovremeno naglašava da će to biti samo određeni i jako kratak period. U suprotnom, trupci bukve koji su jeftiniji i koji bi trebalo da idu u dalju preradu, vrlo lako bi mogli završiti u ogrevu, što je nezabilježeno. Trenutno kubik ogrevnog drveta prve klase u JP Šume “Republike Srpske” košta 90 KM, a kubik trupaca bukve treće klase je 85 KM po kubnom metru, s tim da se na trupcu odbijaju po dva centimetra kore sa prečnika, a na ogrevu ne, tako da je razlika u cijeni još veća.

Lazo Šinik, sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske, kaže da je katastrofa ako je ogrev skuplji od treće klase trupaca bukve, ali istovremeno naglašava da se to može desiti samo u nekom prelaznom periodu.

“Prošla godina je bila dinamična i nekima se isplatilo da uzimaju trupce, ali to je raskorak jer se priprema korekcija cijena šumskih sortimenata. Međutim, sada imamo drugi problem, a to je da je smanjena potražnja. Tačno je da mi imamo količine koje su nedovoljne za naše kapacitete, ali ako tržište EU, prije svih Njemačka i Italija, smanji svoju potrošnju, i mi ćemo imati manjak”, rekao je Šinik.

I mnogi drugi drvoprerađivači s kojima smo razgovarali kažu da je teško očekivati da ove godine potražnja za sirovinom bude na nivou iz prethodnih godina, te da JP “Šume Republike Srpske” povećanjem cijena žele da nadomjeste eventualne nedostatke koje će imati.

On ističe da je Srbija još ranije korigovala cijene, te da se oni kao asocijacija bore protiv povećanja cijena, ali da insistiraju na pravilu da cijene šumskih sortimenata budu u rangu sa cijenama Srbije, Hrvatske i Federacije BiH, te da je to parametar koji treba pratiti.

Inače, u avgustu prošle godine javno preduzeće “Srbijašume” promijenilo je cjenovnik koji je donesen 2018. godine i za oko 15 odsto podiglo cijene šumskih drvnih sortimenata. Prema važećem cjenovniku, trupac bukve treće klase u Srbiji je oko 100 KM, a u Republici Srpskoj, zavisno od debljine samog trupca, oko 85 KM. Cijene naviše korigovala je i Federacija BiH, i trenuto su trupci u JP “Šume Republike Srpske” među jeftinijim u regionu.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno