Društvo
HEROJI VELIKOG SRCA Spasioci iz Srpske odriču se dnevnica u korist spasene djevojčice

Ova humana misija obilježila je njihov život.
Članovi spasilačkih timova, nakon povratka iz Turske gdje su na najbolji mogući način pronijeli glas o Republici Srpskoj, ponosni su na uspješno obavljen zadatak. Najveća nagrada, kažu heroji velikoga srca, jeste spaseni život.
Spasioci spasilačkog tima Republičke uprave Civilne zaštite nastavljaju humanu misiju – planiraju da se odreknu dnevnica u korist 11-godišnje djevojčice Irmak Bajrak, koju su spasili, a koja je u zemljotresu u Turskoj izgubila roditelje.
Jezive scene ruševina, desetine mrtvih, roditelji koji plaču nad tijelima svoje djece, ostavile su dubok trag u srcima tridesetočlanog tima, ali uspješno okončana akcija spasavanja djevojčice, koja je trajala četiri časa, dala im je snagu da se izdignu iznad svega.
Nenad Jovanović se na tom zadatku našao rame uz rame sa nekadašnjim instruktorom iz Turske koji ga je prepoznao.
– Bog nas je pogledao. Evo, sad se pokrenula priča da budemo nagrađeni, ali mi smo svoju nagradu već dobili – bili smo učesnici u spasavanju jednog života. Mislim da veće nagrade od te nema – istakao je za RTRS pripadnik spasilačkog tima Republičke uprave Civilne zaštite Nenad Jovanović.
Turski narod bio im je zahvalan i kada su ispod ruševina pronalazili tijela njihovih najmilijih.
– Mislim da smo opravdali boravak u Turskoj i osvjetlali obraz Republike Srpske. Učestvovali smo i u izvlačenju tijela stradalih koje su porodice čekale da bi obavile sahranu – rekao je spasilac Željko Janković.
Spasilac Mladen Kulić rekao je da im je žao što nisu imali priliku da spasu još nečiji život. Ali, kako ističe, proživjeli su veoma teške trenutke suočavajući se sa ogromnim razaranjem za koje se nikako nije moguće dovoljno pripremiti, jer su spratovi zgrada doslovno naslagani jedan na drugi i bez mehanizacije je nemoguće raščistiti i doći do unesrećenih.
Ova humana misija obilježila je njihov život. Psa tragača Toru smatraju ravnopravnim članom ekipe.
Spasilac Aleksandar Naumović podsjeća na rečenicu “da kada spasiš jedan život, kažu da je to kao da si spasio cijeli svijet”, te ističe da je pas tragač uradio veliki dio posla i to kvalitetno i brzo.
Iako ih je uveče nakon cjelodnevne akcije često budilo podrhtavanje zemljišta, nije bilo mjesta za strah. Jedini cilj im je bio spasiti što više ljudi.
Spasilac Dragiša Vuletić pomenuo je riječi patrijarha Pavla “ako si uz Hrista onda čega se bojiš, ako nisi čemu se nadaš” i istakao da tokom tih deset dana niko od spasilaca iz Srpske nije povrijeđen, niti zadobio ogrebotinu.
– Ono što je osnovno na terenu i u ovakvim uslovima, kao što je katastrofalni zemljotres, jeste timski rad i iznad svega da su svi članovi složni i da dopunjuju jedan drugog. Želim da naglasim, da je osim spašavanja ljudskog života, naša najveća satisfakcija što smo se svi vratili zdravi – naglasio je zamjenik direktora Republičke uprave Civilne zaštite Nenad Ćuk.
I logistički tim je bio na visini zadatka. Putovali su 34 časa bez pauze da obezbijede sve što je neophodno kolegama na terenu.
Spasilac Slaviša Vučkovac kaže da ih je sustigao umor tek kada su se vratili, kao i sjećanja na potresne slike kojima su svjedočili, a koje su potisnuli dok su bili na terenu.
Uz veliku požrtvovanost preduzeli su i sve mjere predostrožnosti. Imali su podršku svih institucija za vrijeme boravka u Turskoj, a imaće je i ubuduće.
V.D. direktora RUCZ Milan Novitović istakao da su veliku podršku imali od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i premijera Radovana Viškovića koji su ih svakodnevno zvali telefonom.
– Pokazali smo da timski možemo sve i dobili smo nove zadatke koje ćemo realizovati u narednim mjesecima kako bi Republika Srpske bila sigurna, a mi još spremniji i obučeniji. Ponosni smo na sve što smo uradili i mislim da i Srpska može biti s pravom ponosna na sve nas – rekao je Novitović.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nagradiće junake – spasioce sa po 5.000 maraka nakon humane misije u Turskoj, gdje su u pravom svjetlu predstavili Srpsku.
Društvo
VELIKO BRAVO! Saša iz BiH ušao u svjetski top 10 KUVARA zahvaljujući kvrguši

Na prestižnom kulinarskom takmičenju Chef of the World 2025, šef iz BiH Saša Zoranović ostvario je izuzetan uspjeh ušavši u Top 10 najboljih kuvara svijeta.
Na zadanu temu “street food”, Zoranović je odlučio odgovoriti bh. klasikom – kvrgušom, ali u modernoj interpretaciji. Kroz rustikalni spoj krompira, piletine i jogurt-tijesta, dodao je i nježne arome mente, sve servirano u individualnim kalupima, nalik restoranima s Michelinovim preporukama.
“Htio sam da pokažem da i jednostavna, iskonska jela iz naše kuhinje mogu stati rame uz rame s najsofisticiranijim svjetskim specijalitetima”, izjavio je chef Saša za portal Žena.ba.
Od Pala do svjetske pozornice
Saša Zoranović je srednju školu završio na Palama, a svoje kulinarsko znanje “brusio” je širom regiona – od Crne Gore i Hrvatske do Njemačke. Danas, kao šef restorana Toplik, dijeli iskustvo sa mladim kuvarima i promoviše autentičnu bh. kuhinju kroz inovativan, ali poštovanja vrijedan pristup.
“Kuhanje je ljubav, disciplina i istraživanje. Svako jelo je priča, i svako može da nauči – ako ima volje i strpljenja”, poručuje.
Misija: Michelin i dalje…
Iako Michelinova zvjezdica još nije stigla u Bosnu i Hercegovinu, Saša vjeruje da će uskoro i to doći na red.
On i njegov kolega Nihad već rade na formiranju tima za Svjetsku kulinarsku olimpijadu, gdje planiraju još ozbiljnije predstaviti Bosnu i Hercegovinu na globalnoj sceni.
“Zaslužujemo da budemo prepoznati. Imamo talente, imamo priču – samo treba da vjerujemo u sebe i da se usudimo takmičiti”, dodaje Zoranović.
Inspiracija mladima i poruka školama
Šef Saša ne zaboravlja svoje početke, ni značaj mentora i podrške. Ističe da je za uspjeh potrebna posvećenost, trud i volja, ali i sistemska podrška školstva i države, kako bi mladi kuvari imali priliku pokazati svoj talenat na svjetskim takmičenjima.
Recept za Sašinu kvrgušu
U našem videu ekskluzivno otkriva svoj moderni pristup starom receptu, korak po korak, uz savjete koje koriste profesionalni kuvari. Naučite kako da napravite sočne pileće batake, hrskavu i mekanu podlogu od krompira i brašna, te osvježavajući dodatak od pavlake i mente.
Sastojci:
Mladi krompir – 550 g
Brašno T-400 – 250 g
Prašak za pecivo – 10 g
So – 30 g
Mljeveni biber – 5 g
Pileći bataci – 20 kom
Punomasna pavlaka – 300 g
Jogurt (2,8%) – 1 l
Menta – 10 g
Čili paprika – 6 g
Jaja – 4 kom
Način pripreme:
Peći u rerni na 180°C, 15 minuta.
Šef u videu korak po korak prikazuje pripremu smjese, pečenje bataka s minimalno ulja te spajanje sastojaka u jedinstveno tradicionalno jelo s modernim zaokretom.
Društvo
PROMJENA VREMENA na pomolu – EVO kada dolazi

U regionu će narednih dana biti uglavnom suvo i toplo vrijeme, dok se u petak očekuje osvježenje uz grmljavinske pljuskove a za vikend svježije vrijeme, naveo je meteorolog Marko Čubrilo u objavi na društvenoj mreži Fejsbuk.
Do četvrtka se nad većim dijelom regiona očekuje suvo i polako sve toplije. Najtopliji dan će biti četvrtak kada bi na istoku, jugoistoku i središnjim dijelovima regiona lokalno moglo biti i oko +36 stepeni Celzijusa. Istog dana na zapadu regiona i sjevernom Jadranu pogoršanje uz grmljavinske pljuskove i osvježenje.
“U toku noći ka petku su nad sjevernim dijelovima regiona moguće predfrontalne nestabilnosti, dok se u petak nad većim dijelom regiona očekuje pogoršanje uz kišu, grmljavinske pljuskove, a biće uslova i za lokalne nepogode, trenutno su CAPE vrijednosti vrlo visoke i kreću se i preko 2000 J/kg te je moguća pojava jakog vjetra i tuče/grada“, naveo je meteorolog.
Kako kaže, za naredni vikenda stabilnije ali svežije uz ređu pojavu pljuskova ili slabe kiše, duvaće sjeverozapadni vjetar.
“U petak maksimumi od oko +18 na zapadu do oko +33 na jugoistoku regiona, a za vikend od +19 do +26 stepeni Celzijusa. Duž Jadrana pojava pljuskova uz buru. Početkom sljedeće nedjelje bez vrućine uz temperature oko prosjeka i moguće prolazno naoblačenje uz pljuskove u sljedeću srijedu. Maksimumi od +22 do +28 stepeni Celzijusa, što je oko prosjeka za ovo doba godine“ dodao je on.
Oko 27.08. će do Evrope stići transformisani ostaci tropskog ciklona (uragana) Erin koji neće direktno uticati na vrijeme kod nas ali će diktirati razvoj sinoptike nad Evropom za kraj avgusta i početak septembra te se trenutno poslije 28.08. javlja velika nesigurnost u razvoju vremena.
“Neki modeli već oko 01.09. simuliraju novo pogoršanje i osvježenje, dok drugi simuliraju novi toplotni talas koji bi potrajao prvih 4-5 dana u septembru“, naveo je on.
Što se dugoročnih očekivanja tiče do sredine septembra će biti još dosta ljetnih i vrućih dana uz prolazna osvježenja, navodi meteorolog, dok se u drugom dijelu mjeseca već očekuje osjetno svježije vrijeme i lagani kraj ljeta.
Društvo
Suša desetkovala kukuruz! RATARI TRAŽE POMOĆ VLADE

Stanje u kome se kukuruz u Republici Srpskoj trenutno nalazi je katastrofalno, najviše zahvaljujući nepovoljnim vremenskim uslovima, ali i zakašnjelim podsticajima Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske. Ratari i stočari na pitanje: “da li očekuju pomoć države”, samo odmahuju rukom. Poljoprivrednici su se ponadali na početku godine da će sezona biti dobra i da će nakon tri loše, ovoga puta konačno imati odličan rod, ali uprkos primjeni agrotehničkih mjera, rijetki su oni koji će ubrati kvalitetan kukuruz sa svojih njiva.
“Što se tiče kukuruza ove godine je katastrofalno stanje. Ja sam 15 hektara samljeo u silazu, a to je izgledalo kao da sa uradio 5 hektara. Problem je sa kukuruzom da oko 60% uopšte nema klipa.
Tu je i problem aflatoksina i takav kukuruz ne može da ide u ishranu, čak ni za stočnu i onda imamo problem sa proizvodnjom mlijeka, jer su nam otkupljivači snizili cijenu za 5 feninga.
Zbog ekstremno visokih temperatura, krave daju 30% manje mlijeka. Imamo i problem sa kiselošću, tako da je proizvodnja mlijeka postala upitna”, rekao je Radenko Arsenović, stočar iz Male Obarske.
“Kukuruz jedva “odsjekao”. U fazi je “metličenja” i “svilicanja” i nije odradio. Vidite i sami da kad uberemo klip, to ne liči ni na šta. Ovo je puno otrova, ovaj klip ima puno aflatoksina i šta reći? Oni ljudi koji imaju stoku, pokušali su da isjeku silažu, a ovi ostali se hvataju za glavu i pitaju: “kako prehraniti stoku”? Mislim da će doći do nagle rasprodaje stočnog fonda, jer ljudi neće matematčki izmoći to”, rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije i Majevice”. Poljoprivrednici kažu da su im oči uprte u Vladu, ali dodaju da državni funkcioneri izgleda nisu mnogo zainteresovani da domaća poljoprivreda ojača.
“Poljoprivreda je otprilike kod nas bila riješena za odstrel, međutim ona nesretna korona je uspjela da promjeni neke stvari. Sve je bilo opredjeljeno da se 100% pređe na uvoz, a da ovo naše bude uništeno.
Išlo se ka tome da selo bude sistematski uništeno, međutim vidjeli smo, kada je došla “korona” džaba vam pare, džaba vam sve, kada su počela da se zatvaraju tržišta.
Nijedna zemlja nije htjela da proda svoju hranu, bez obzira na ponuđene pare. Tek su se poslije toga naše vlasti malo osvjestile i vidjele da to nije to i da, ako hoćete da prehranite stanovništvo i da imate solidan život, vi morate imati svoju proizvodnju”, smatra Arsenović.
“Na kraju ćemo spasti na čist uvoz, koji je uništio poljoprivredni proizvodnju u BiH i Republici Srpskoj i ceh će vjerovatno platiti građani, koji će biti “dobro udareni po novčaniku” za hranu koju jedu, a mi proizvođači ćemo morati da napustimo ovo I da više ne radimo”, rekao je Bakajlić.
Semberski ratari kažu da je pšenica ove godine imala dobar rod, ali da je otkupna cijena bila nezadovoljavajuća, a da je kukuruz potpuno podbacio. Upravo zato Ministarstvu poljoprivrede nude prijedlog kako da im pomoogne da koliko toliko saniraju štetu. “Moglo bi sad ministarstvo da izađe sa nekih 30 maraka po hektaru i da nam isplati podsticaje za krave, da bismo mi mogli da otkupimo pšenicu od ovih naših nesretnih ratara, jer vidite kakva je bila cijena pšenice.
Mi sad plaćamo 50 feninga kilogram mekinja, a kada bi nam isplatili podsticaj za krave, mi bi mogli od tih naših nesretnih ratara da otkupimo pšenicu, da im mi platimo po 50 maraka, kad već država nije htjela, jer normalno u pšenici ima više hranjivih sastojaka nego u mekinjama. Mekinje su otpad, to je poznato”, kaže Arsenović.
Trenutno se na području Semberije kukuruz uzgaja na oko 26.000 hektara oranica, kažu poljoprivrednici i dodaju da će ove godine, ako ne dobiju adekvatnu pomoć, najveći dio završiti u silaži.
(BN) Foto: BN
-
Politika3 dana ago
DRINIĆ “Tri decenije ćutali, a sada glume SAVJEST NARODA i napadaju izgradnju CENTRALNOG SPOMEN OBILJEŽJA”
-
Region3 dana ago
VUČIĆ BRUTALNO “Fakulteti su pretvoreni u SVINJCE”
-
Region2 dana ago
BRNABIĆ: “Nadstrešnica nije slučajno pala, SVE JE TO PLAN ZA RUŠENJE VUČIĆA!”
-
Politika3 dana ago
DODIK O SITUACIJI U SRBIJI “Veoma sam ZABRINUT”
-
Politika3 dana ago
DODIK NE ODUSTAJE “Žele da me smjene prije nego što razgovaram sa Trampom”
-
Hronika3 dana ago
TRAGEDIJA! BRAĆA PETAR i LAZAR poginuli u NESREĆI – ODOŠE MOJA DVA SOKOLA
-
Region3 dana ago
VUČEVIĆ ISTAKAO “Neće biti GRAĐANSKOG RATA – odgovaraće svi koji krše ZAKON!”
-
Politika2 dana ago
CVIJANOVIĆ: “BiH ide u pogrešnom smjeru, ovo je put u OPASNU SFERU!”