Projekcija rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini korigovana je naniže, dok je inflacija revidirana naviše u odnosu na prethodne podatke, stoji u objavi Centralne banke BiH.

U ovim podacima piše da je projekcija rasta ekonomske aktivnosti u BiH u 2025. godini korigovana naniže, do nivoa od 2,0%, zbog slabljenja domaće i vanjske potražnje, koja se odrazila na ličnu potrošnju, investicije, uvoz i izvoz.

“Djelimično ove komponente nacionalnih računa su i pod uticajem baznog efekta iz 2024. godine. I dalje najznačajniji doprinos ekonomskom rastu u kratkom roku očekuje se od lične potrošnje, kao najvećeg makroekonomskog agregata. Do kraja projekcijskog horizonta, trenutno, očekujemo postepeno intenziviranje ekonomske aktivnosti i postepeno slabljenje inflatornih pritisaka. Zbog nedostatka službenih podataka o BDP-u prema rashodnom obračunu za drugi kvartal tekuće godine, korištena je posljednja brza procjena rasta realnog BDP-a za drugi kvartal (1,9%). U toku je detaljna revizija zvaničnih statističkih podataka o BDP-u prema potrošnom pristupu, te su revizije projekcija u proljetnom krugu 2026. godine moguće i po ovom osnovu”, naveli su iz Centralne banke BiH.

Inflatorni pritisci ojačali
Dodali su da su se domaći inflatorni pritisci znatno pojačali od početka godine.

“U 2025. godini projiciramo inflaciju od 4,1%, što je revidirano naviše za 0,6 procentnih poena u odnosu na proljetni krug srednjoročnih makroekonomskih projekcija, i konzistentna je s posljednjim brzim procjenama inflacije u kratkom roku. U projekcijskom horizontu se očekuje postepeno slabljenje domaćih inflatornih pritisaka. Procijenjene vrijednosti realnog BDP-a, njegovih komponenti i ostalih makroekonomskih varijabli izložene su izuzetno visokom stepenu neizvjesnosti vezanih za ekonomsku aktivnost u zemljama glavnim trgovinskim partnerima, političke prilike na globalnom i lokalnom nivou, ali i moguće značajne efekte promjena na domaćem tržištu rada na cjenovnu konkurentnost domaćih proizvoda i usluga”, objasnili su iz Centralne banke BiH.

Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da podaci pokazuju da još imamo značajnu inflaciju, te da ne treba isključiti uticaj domaćih faktora, te nekih loših ekonomskih politika.

“Vidimo da se projicira niža stopa ekonomskog rasta, to znači usporavanje ekonomske aktivnosti. BiH će ipak imati određenu stopu ekonomskog rasta, ali projekcije su pale, što znači da ima pesimizma u predviđanjima Centralne banke BiH. Krivac je niz faktora, kako unutrašnjih, tako i vanjskih. Ugrožavaju se globalni lanci snabdijevanja, te slabljenje njemačke ekonomije”, naveo je Čavalić.

Prema njegovim riječima, idealno bi bilo da imamo faktor ekonomske diplomatije, odnosno da se otvaraju nova tržišta za bh. kompanije.

“Već dugi niz godina stagniramo u tražnji novih tržišta. Sa druge strane, i EU traži nova tržišta na područjima Afrike i Južne Amerike. Ključno je da tražimo nova tržišta za naše kompanije. Kada je riječ o domaćoj ekonomiji, potrebno je rasteretiti privredu, naročito kada govorimo o doprinosima na radnika i unapređenju konkurencije”, istakao je Čavalić.

Cijene goriva na svjetskim berzama su porastu, a taj trend rasta odraziće se i na naše prostore, pa se tako u narednim danima očekuju više cijene naftnih derivata za pet do deset feninga po litru.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” kazao Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, cijene na berzama su u porastu.

“Berza je ta koja diktira cijene i ako se ovakav trend kao što je sada nastavi, građane očekuju više cijene za pet do sedam feninga po litru”, kazao je Savić

Istakao je da je vrlo teško prognozirati šta će se dešavati u narednom periodu, jer se na svjetskim tržištima konstantno mijenjaju cijene.

I Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, kazao je za “Nezavisne novine” da je u posljednjih nekoliko dana došlo do povećanja cijene barela nafte na berzama.

“Ako ostanu ove cijene u narednoj sedmici, preko 65 dolara, realno je očekivati da će doći i do viših cijena naftnih derivata na pumpama u BiH”, kazao je Bečarević.

On ocjenjuje da bi te cijene mogle rasti za pet do deset feninga po litru.

Kako je ranije za “Nezavisne novine” rekla Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, nije iznenađena.

“Čini mi se da oni koji se bave prometom goriva sjede 24 sata i samo prate šta će se gdje dogoditi kako bi podigli cijene. Nekako uvijek ispadne da u ovakvim situacijama nemamo zalihe”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

Podsjetila je da smo svjedoci kako su cijene goriva proteklih sedmica bile nešto niže.

“Osnovne životne namirnice nisu doživjele pad cijena, a sada će ovo uzrokovati lančano poskupljenje tih namirnica. Čim dođe do povećanja cijena goriva, svi trgovci jedva čekaju da poskupe i osnovne životne namirnice, čije su cijene već sada visoke”, istakla je tada Marićeva.

Zimsko računanje vremena počeće noćas u 3.00 časa pomjeranjem kazaljki na časovnicima za jedan čas unazad.

Zimsko računanje vremena trajaće do posljednjeg vikenda u martu naredne godine.

Građani EU su se 2018. izjasnili da su za ukidanje promjene vremena, kada se više od 80 odsto od 4,6 miliona učesnika ankete izjasnilo pozitivno.

Prijedlog je sa 63 odsto glasova podržao i Evropski parlament 2019. godine.

Konačna odluka o tom pitanju nije donesena zbog nedostatka konsenzusa među zemljama članicama, pošto je za njeno usvajanje potrebna kvalifikovana većina u Evropskom savjetu.

I dalje se čeka odobrenje 27 država članica EU koje od 2018. godine uopšte nisu razmatrale taj prijedlog.