Connect with us

Društvo

MEDIJI OSUDILI SASLUŠANJE NIKOLE MORAČE! Novinar nije dužan da otkrije izvor!

Novinar “EuroBlica” i “Srpskainfo”, Nikola Morača, odgovorni urednik Siniša Trkulja i direktor razvoja i izvršni urednik za onlajn Boris Lakić, pozvani su danas na informativni razgovor u Policijsku upravu Banjaluka.

Policija sumnjiči Moraču za navodno krivično djelo povreda tajnosti istražnog postupka. Od našeg novinara, uz prisustvo advokata, inspektori su tražili da oda svoje izvore koji su mu pomogli da dođe do informacija u tekstu o silovanju 18-godišnjakinje, koje je nedavno prijavljeno u Banjaluci.

Nakon što je odbio da to učini, jer ima profesionalnu obavezu da štiti izvore, Morači je saopšteno da ima status osumnjičenog, te mu je uz saglasnost tužioca oduzet mobilni telefon.

Nikola Morača je dugogodišnji novinar naše redakcije, novinar koji je u karijeri napisao mnoštvo istraživačkih tekstova o delikatnim temama, od kojih se mnogi nisu svidjeli istražnim organima. Imamo osnova da sumnjamo da je današnji potez policije zapravo zloupotreba konkretnog slučaja, da je usmjeren lično na našeg novinara, te tvrdimo da se radi o otvorenom pritisku na njega, našu redakciju i novinarsku profesiju u Republici Srpskoj.

Redakcija “EuroBlica” i “Srpskainfo”, kao dio ugledne medijske kompanije “Ringier”, u izvještavanju strogo poštuje novinarski kodeks i etiku, te je uvijek bila na strani žrtve. I ovaj put spremni smo da uklonimo, za policiju, sporne tekstove, ali napominjemo da to ni u kom slučaju ne implicira našu krivicu u ovom slučaju.

Redakcija najoštrije osuđuje potez Policijske uprave Banjaluka. Redakcija snažno stoji iza novinara Nikole Morače, kao i iza svih svojih novinara, urednika i ostalih zaposlenih. Pozivamo policiju da obustavi istragu protiv Morače, Trkulje i Lakića i da im se omogući profesionalni novinarski rad.

Srpska info

Društvo

33 HODOČASNIKA ZA ĐURĐEVDAN kreću ka manastiru Ostrog

Iz Sokoca će u ponedjeljak, 6. maja, na pokloničko putovanje dugo 230 kilometara do Manastira Ostrog krenuti 33 hodočasnika, u organizaciji Udruženja građana “Sveti Vasilije Ostroški”, rekao je Srni član ovog udruženja Mladen Cvijetić.

Cvijetić je naglasio da se za 15. tradicionalno hodočašće prijavilo 45 lica, ali uslovi u kojima oni pješače, odmaraju i konače, omogućavaju da grupa ima 33 hodočasnika, simbolizujući godine ovozemaljskog života Gospoda Isusa Hrista.

Grupi hodočasnika sa Sokoca i ove godine pridružili su se poklonici iz susjednih opština.

Cvijetić kaže da je sve više ljudi koji žele da hodočaste i poklone se moštima Svetog Vasilija i da raduje da se ideja trojice mladih Sokočana od prvog putovanja 2009. godine proširila toliko da se javljaju ljudi ne samo iz susjednih opština, nego i drugih gradova širom Republike Srpske.

Na put će se po tradiciji krenuti u sedam časova iz porte Crkve Svetog proroka Ilije na Sokocu po blagoslovu sveštenika, a potom će grupa odmoriti i prespavati poslije 45 prepješačenih kilometara u mjestu Dub kod Rogatice u prostorijama preduzeća “Romanijaputevi”.

Cvijetić je naveo da će potom grupa hodočasnika konačiti u Sportskoj dvorani “Partizan” u Foči, zatim u Rafting kampu “Sastavci” na granici Crne Gore i BiH, te da slijede odmori i prenoćišta u Pivskom Manastiru, u Vidrovanu kod Nikšića, da bi šestog dana pješačenja prisustvali večernjem bogosluženju u navečerje praznika Svetog Vasilija u manastiru Ostrog.

Nastavi čitati

Društvo

NAJLJEPŠE VIJESTI! U Srpskoj rođena 21 beba

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođena je 21 beba, od čega 11 djevojčica i 10 dječaka, potvrđeno je Srni u porodilištima.

Šest beba rođeno je u banjalučkom porodilištu, po tri u Prijedoru, Doboju, Gradišci i Istočnom Sarajevu, dvije u Bijeljini i jedna u Trebinju.

U Banjaluci su rođene dvije djevojčice i četiri dječaka, u Prijedoru, Doboju i Gradišci po dvije djevojčice i jedan dječak, u Istočnom Sarajevu tri dječaka, u Bijeljini dvije djevojčice i u Trebinju jedna djevojčica.

Poroda nije bilo u porodilištima u Foči, Nevesinju i Zvorniku.

Nastavi čitati

Društvo

OVAJ CVIJET BLAGOSLOVILA JE BOGORODICA! Na Vaskrs ga obavezno unesite u kuću!

Nema kuće koja u svom dvorištu nijе imala drvo jorgovana.

Koliko je važno ovo drvo i njegov cvijet govori i činjenica da ga je blagoslovila Bogorodica.
Njеžni i umilni miris ovе rajskе biljkе, samo jе jеdan od razloga zašto jе ovo divno drvo toliko popularno.
Mnogi ćе sе obradovati kada saznaju da jе jorgovan vеoma izdržljiva biljka, iako djеlujе nеžno i еlеgantno. Nijе mu potrеbna posеbna njеga i poprilično lako uspijeva, a porеd prеpoznatljivog plavog, odnosno lila cvеijta, postojе i njеžni rozе, kao i bijеli jorgovan koji su jеdnako lijеpi i mirisni.

Jorgovan jе cvijеt koji sе unosi u kuću za Vaskrs.

Pojеdinе sortе jorgovana počinju sa cvjetanjеm vеć polovinom aprila. Postojе i vrstе kojе cvjеtaju krajеm aprila pa čak i do srеdinе maja. Takvе vrstе imaju produžеno cvjetanjе i njihovi su cvijеtovi sami po sеbi kvalitеtni.
Jеdini posao oko ovе biljkе jеstе orеzivanjе, kojе sе obavlja onda kada sе cvjetanjе završi. Orеzivanjеm, biljka sе podstičе da izbacujе novе, mladе izdankе boljеg kvalitеta.

Jorgovan je otporan i lako se gaji

Postoji nekoliko tipova jorgovana (latinsko ime Syringa vulgaris) koji se mogu razlikovati oblikom i nijansom kao i punoćom cvijeta. Za razliku od hibrida koji imaju proširene cvjetove tamnije boje i krupnije cvasti onaj starinski ima jednostavnije i sitnije cvjetove. Pored klasičnog plavog tj lila jorgovana postoji i bijeli varijetet ove ukrasne biljke koja se lako gaji. Kako se navodi na sajtu agromedia.rs jorgovan je toliko izdržljiv da će se brzo oporaviti i kada vam se učini da je nepovratno uništen. Zato, ukoliko gajite jorgovan, on će ponovo cvjetati i mnogo puta dati veliki broj izdanaka.

Nekada se dešava da listovi jorgovana dobiju određena oboljenja kao što je pepelnica i ti listovi budu oštećeni. Ipak to ne mora da vas brine, biljka će svake godine ponovo izrasti.

Dužina cvjetanja zavisi od sadnice

Jorgovan cvjeta u rano proljeće kao jedna od prvih cvjetajućih vrsta. Može se gajiti kao samonikla ali su za sadnju dostupni i kvalitetni hibridi jorgovana. Takve vrste imaju produženo cvjetanje i njihovi su cvjetovi sami po sebi kvalitetni. U Holandiji se takav jorgovan gaji kao vrsta za rezani cvijet. U zavisnosti od vrste biljke, cvjetanje može početi već početkom aprila. Takođe, postoje jorgovani koji cvjetaju krajem aprila pa čak i do sredine maja. Nakon cvjetanja ostaje lijep zeleni žbun koji je sam po tebi dekorativan.

Orežite jorgovan kad precvjeta

Svake godine nakon cvjetanja jorgovan treba orezati kako bi se biljka podstakla da daje mlade, kvalitetne izdanke koji će se formirati tako da na vrhu imaju dva pupoljka. Samo iz takvih pupoljaka formiraće se dogodine lijepi cvjetovi krupne stojeće cvasti. Čak i da ne uradite orezivanje jorgovan će i dogodine cvjetati, ali sitnijim, manjim i savijenim cvastima.

Koristan je na klizištima i kosinama

Treba znati da je jorgovan blizak rođak masline i jasena i drugih vrsta koje se kod nas mogu gajiti kao zasebne biljke ili se mogu naći u prirodi. Međutim osim toga što je cvijetno dekorativan, jorgovan se može koristiti za sađenje na mjestima na kojima se nalaze kosine, škarpe ili useci, a može biti koristan ukoliko na nekom dijelu svog imanja imate klizište. Njegov korijenov sistem je izuzetno jak i razgranat te se može koristiti kao vrsta za rekultivaciju ili zaustavljanje osipanja zemljišta. Stoga je preporuka da na ovakvim terenima posadite jorgovan.

Lijepe su žive ograde i bordure od jorgovana

Treba napomenuti da je jorgovan veoma pogodan za gajenje različitih živih ograda ili baštenskih bordura. Ova biljka nije zahtjevna kada je riječ o uslovima za gajenje, tako da će uspjeti i u posudi. Ako se odlučite za gajenje jorgovana, možete ga posaditi u nekom dijelu vrta, u zemlju ili u lonac i kombinovati sa drugim biljkama.

Pored toga što je prvenstveno dekorativna biljka, on spada i u ljekovite vrste. Njegovi listovi i cvjetovi se mogu koristiti za različite pripravke, te je zbog toga veoma cijenjen. Osim toga, sjeme koje ostane nakon cvjeta koristi se u različite medicinske svrhe, prenosi Žena.blic.rs.

Nastavi čitati

Aktuelno