Connect with us

Region

NATO AGRESIJA TRAJALA 11 SEDMICA: Na današnji dan prve NATO bombe pale na Jugoslaviju

Na današnji dan prije 24 godine – 24. marta 1999, počeo je vazdušni napadi NATO snaga na Saveznu Republiku Jugoslaviju. Za 78 dana bombardovanja poginulo između 1.200 i 2.500 ljudi.

Naredbu za napad dao je Havijer Solana u to vrijeme Generalni sekretar NATO, tadašnjem komandantu savezničkih snaga, generalu SAD Vesliju Klarku, iako nije postojalo odobrenje Savjeta bezbjednosti UN. Bio je to očigledan presedan -odluka o bombardovanju tadašnje SRJ donijeta je, prvi put u istoriji, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

SRJ je napadnuta pod izgovorom da je krivac za neuspjeh pregovora u Rambujeu i Parizu o budućem statusu pokrajine Kosovo i Metohija.

Nakon što je odluku o neprihvatanju stranih trupa potvrdila Skupština Srbije, koja je predložila da snage Ujedinjenih nacija nadgledaju mirovno rješenje sukoba na Kosovu, NATO je 24. marta 1999. u 19.45 započeo vazdušne udare krstarećim raketama i avijacijom, na više područja Srbije i Crne Gore.

Devetnaest zemalja Alijanse počelo je bombardovanje sa brodova u Jadranu, iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji, podržane strateškim bombarderima koji su poletjeli iz baza u zapadnoj Evropi, a kasnije i iz SAD.

Prvo su gađane kasarne i jedinice protivvazdušne odbrane Vojske SRJ, u Batajnici, Mladenovcu, Prištini i na drugim mjestima.

Gotovo da nema grada u Srbiji koji se tokom 11 nedelja napada bar nekoliko puta nije našao na meti snaga NATO.

U bombardovanju je uništeno i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga. Oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dječjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 razoreno.

U noći 23. aprila 1999. godine u dva sata i šest minuta nakon ponoći, NATO je u napadu na zgradu RTS-a usmrtio 16 radnika. To je bio prvi slučaj da je jedna medijska kuća proglašena za legitimni vojni cilj.

Tokom bombardovanja izvršeno je 2.300 vazdušnih udara na 995 objekata širom zemlje, a 1.150 borbenih aviona lansiralo je blizu 420.000 projektila ukupne mase 22.000 tona.

NATO je lansirao 1.300 krstarećih raketa, izručio 37.000 “kasetnih bombi” od kojih je poginulo oko 200 osoba, a ranjeno više stotina i upotrebio zabranjenu municiju sa osiromašenim uranijumom.

Uništena je trećina elektroenergetskog kapaciteta zemlje, bombardovane su dvije rafinerije – u Pančevu i Novom Sadu, a snage NATO su upotrijebile i takozvane grafitne bombe za onesposobljavanje elektroenergetskog sistema.

Poslije više diplomatskih pritisaka, bombardovanje je okončano potpisivanjem Vojnotehničkog sporazuma u Kumanovu 9. juna 1999, da bi tri dana potom počelo povlačenje snaga SRJ sa Kosova i Metohije.

Pošto je generalni sekretar NATO 10. juna izdao naredbu o prekidu bombardovanja, posljednji projektili su pali na područje sela Kokoleč u 13.30, piše RTS.

Tog dana je Savjet bezbjednosti UN usvojio Rezoluciju 1244, a u Pokrajinu je upućeno 37.200 vojnika Kfora iz 36 zemalja, sa zadatkom da čuvaju mir, bezbjednost i povratak više stotina hiljada albanskih izbjeglica dok se ne definiše najširi stepen njene autonomije.

Obilježavanje Dana sjećanja

Centralna manifestaija obilježavanja Dana sjećanja na stradale u NATO agresiji, kojoj će prisustvovati predsejdnik Srbije Aleksandar Vučić, biće održana u Somboru.

Obilježavanju Dana sejćanja na Trgu Svetog Đođa u Somboru, sa početkom u 18 časova, prisustvovaće pored građana i patrijarh srpski Porfirije, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, poslanici Skupštine Srbije, ministri u Vladi Srbije i Republike Srpske.

Sombor je bio grad gdje su pale prve bombe i izgubljeni ljudski životi. Jedna od prvih ispaljenih krstarećih raketa na SR Jugoslaviju pogodila je, u večernjim časovima 24. marta, somborski vojni aerodrom, pet minuta prije službeno određenog vremena početka napada.

Napad na aerodrom ponovljen je još jednom iste večeri i tom prilikom je nastradao zastavnik jugoslovenske vojske Radovan Medić.

Region

ŠTA PIŠE u crnogorskom prijedlogu REZOLUCIJE O JASENOVCU?

U tekstu rezolucije o genocidu u koncentracionom logoru Јasenovcu, koji je danas upućen u proceduru parlamenta Crne Gore, predloženo je da 22. april bude zvanično priznat kao Dan sjećanja na genocid u Јasenovcu, koji će se obilježavati svake godine, te osuđuje svako poricanje tog genocida i poziva se na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma.

Vijesti.me prenose integralni tekst Prijedloga rezolucije:

Polazeći od najviših vrijednosti ustavnog poretka i opšte prihvaćenih pravila međunarodnog prava;

Uvjereni da su znanje i svijest građana o masovnim stradanjima preduslov za borbu demokratskog svijeta protiv totalitarnih ideja i sličnih projekata, progona na etničkoj ili vjerskoj osnovi kao i kršenja ljudskih prava;

Imajući u vidu da je prema nepobitnim dokazima, osnovan koncentracioni logor smrti u Јasenovcu, u kom su u periodu od 1941 – 1945. godine mučeni i ubijani Srbi, Јevreji, Romi, Hrvati kao i drugi narodi;

Јedinstveni u osudi svih zločina na tlu naše države i bivše Јugoslavije, u izražavanju pijeteta prema svim žrtvama tih zločina, kao i u saosjećanju sa patnjama njihovih porodica;

Potvrđujući principijelan stav zasnovan na domaćem i međunarodnom pravu, da odgovornost može biti isključivo individualna, kao i da nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački;

Snažno opredijeljeni da učinimo sve kako se tragična stradanja ljudi etničkih, vjerskih i drugih grupa nikad i nigdje više ne bi ponovila;

Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 3 i člana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore donosi:

Rezoluciju o genocidu u Јasenovcu

S dubokim saosjećanjem prema žrtvama genocida u Јasenovcu tokom 1941-1945. godine, uvažavajući da će 2025. godine biti 80. godišnjica od ovog užasnog zločina, a prepoznajući da je 22. aprila 1945. godine logor smrti Јasenovac bio rasformiran i na taj dan poslednji preostali zatvorenici ubijeni, Skupština Crne Gore je vođena poveljom Ujedinjenih nacija, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, odlučuje da posveti posebnu pažnju komemoraciji i osudi zločine počinjene u tom logoru smrti;

Svjesni istorijske važnosti Јasenovca kao mjesta gdje su u živote izgubili nevini ljudi, Skupština Crne Gore odlučuje da 22. april bude zvanično priznat kao Dan sjećanja na genocid u Јasenovcu, koji će se obilježiti svake godine.

Skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Јasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma.

Kroz usvajanje ove rezolucije Skupština Crne Gore obavezuje se da aktivno doprinosi očuvanju sjećanja na žrtve genocida u Јasenovcu, promoviše toleranciju, razumijevanje i borbu protiv svih oblika mržnje i diskriminacije.

Podstiče se obilježavanje 22. aprila kao dana sjećanja na žrtve genocida u Јasenovcu, koji je počinjen tokom 1941 – 1945. godine, i Skupština će svake godine slati delegaciju koja će učestvovati u programima komemoracije.

Skupština Crne Gore ohrabruje državne organizacije na svim nivoima, predsjednika Crne Gore, civilno društvo, uključujući i nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne strane, da obilježavaju 22. april, uključujući organizaciju posebnih događaja i aktivnosti u sjećanju na žrtve genocida u Јasenovcu, koji je počinjen u periodu tokom 1941- 1945. godine.

Nastavi čitati

Region

MALI MATURANTI ZAPALILI ŠKOLU U PODGORICI: Zbog bakljade planuo krov (VIDEO)

Nije bilo povrijeđenih.

Polumaturanti podgoričke OŠ “Vlado Milić” zapalili su krov te obrazovne ustanove tokom bakljade kojom su obilježavali kraj školovanja u toj osnovnoj školi, potvrdila je “Vijestima” direktorica Ivana Milić.

Kazala je da nije bilo povrijeđenih, a da su na licu mjesta vatrogasci i policija.

“Šteta će tek biti utvrđena”, kratko je prokomentarisala Milić za “Vijesti”.

Nastavi čitati

Region

DOKLE JE STIGLA ISTRAGA VEZANA ZA UBISTVO DANKE ILIĆ? Advokat otkrio šta je ključno u ovom momentu

Prije više od nedjelju dana, Više javno tužilaštvo u Zaječaru dobilo je rezultate DNK vještačenja koji su pokazali da u automobilu, za koji se pretpostavlja da su ga osumnjičeni koristili kada su udarili Danku Ilić, nisu pronađeni njeni biološki tragovi.

Već gotovo dva mjeseca prošla su od tragičnog događaja – ubistva Danke Ilić u Boru, a cijeli slučaj ostaje obavijen gustim velom misterije. Od 26. marta, do danas, sudbina njenog tijela ostaje nepoznata. Osumnjičeni za stravičan zločin i dalje su iza rešetaka, dok se jedan od njih još uvijek brani ćutanjem. Međutim, s nestrpljenjem se očekuju rezultati tri ključna testa koji bi mogli da razriješe ovu misteriju, pruže odgovore o ubistvu dvogodišnje djevojčice i pomognu u pronalaženju njenog tijela.

U očekivanju ishoda DNK i GPS analiza, uz psihološko vještačenje, donosimo vam informacije o ova tri testa koja su ključna za rasvjetljavanje slučaja Danke Ilić i pronalaženje istine.

1) DNK test
Prije više od nedjelju dana, Više javno tužilaštvo u Zaječaru dobilo je rezultate DNK vještačenja koji su pokazali da u automobilu, za koji se pretpostavlja da su ga osumnjičeni koristili kada su udarili Danku Ilić, nisu pronađeni njeni biološki tragovi. Kako je istakao Miodrag Canović, tužilac Višeg javnog tužilaštva, pristigli rezultati predstavljaju samo jedan dio vještačenja, budući da se vještači veliki broj predmeta.

“Ovo je rezultat vještačenja dijelova stvari iz službenog automobila. Stiglo je samo prvih nekoliko izvještaja vještačenja koja je obavio Nacionalni centar za kriminalističku forenziku, a očekujemo i izvještaj veštačenja sa Biološkog fakulteta” – rekao je Canović.

Kako je advokat Radomir Munižaba objasnio DNK test se smatra najznačajnijim u ovom slučaju. “Rezultati testa potvrdili bi izjavu i istragu da se Danka Ilić nalazila u vozilu osumnjičenih, a koji dokaz bi za tužilaštvo bio najznačajniji. Tu bi se odmah isključio značajan dio mogućih izvršilaca i drugih lica koji su možda bili u kontaktu sa Dankom Ilić” – navodi Munižaba.

2) GPS
Ministar Bratislav Gašić je na vanrednoj konferenciji za novinare, na kojoj se govorilo o detaljima ubistva Danke Ilić pokazao i fotografije na kojima su prikazani detalji sa GPS uređaja koji je bio u automobilu kojim su upravljali osumnjičeni za ubistvo.

Gašić je tada istakao i da je njihovo kretanje “bilo vrlo simptomatično” da 150 metara od mjesta gdje su se zaustavili u dvorištu porodice Ilić, to je dvorište gde je bila Ivana Ilića sa svojim djecom, tih 150 metara prešli su za 5,5 minuta. Putem sistema za praćenje službenog vozila utvrđeno je i da su osumnjičeni otišli do deponije za koju se sumnja da je bila prvo mjesto na kojoj su sakrili tijelo devojčice. GPS je zabilježio da su se na deponiji zadržali 1,41 minut.

Međutim, juče su iz VJT u Zaječaru istakli da je u toku vještačenje kretanja vozila osumnjičenih na osnovu GPS uređaja i očekuje se zapisnik o vještačenju. Advokat Radomir Munižaba je istakao da bi GPS bio od velikog značaja ukoliko bi otkrio putanju kretanja vozila kojim je upravljao osumnjičeni.

“GPS bi pokazao da li je automobil bio na mjestu ili neposrednoj blizini gdje je Danka Ilić posljednji put viđena. Takođe, GPS je bitan i gdje se sve kasnije vozilo osumnjičenog kretalo, te da se na taj način utvrdi gde je tijelo Danke Ilić ostavljeno” – navodi sagovornik.

3) Psihijatrijsko vještačenje
Dejan D. i Srđan J. koji su osumnjičeni za ubistvo Danke Ilić su u aprilu bili upućeni na psihijatrijsko vještačenje u Specijalnu zatvorsku bolnicu u Beogradu, a nakon što je vještačenje završeno oni su vraćeni iz Beograda.

“U Više javno tužilaštvu u Zaječaru još uvek nisu stigli rezultati” – kaže izor.

Advokat Munižaba objasnio je zašto je psihijatrijsko vještačenje osumnjičenih važno u ovom postupku

“Ovo je bitno za dalje vođenje postupka protiv osumnjičenih i da li su sposobni da učestvuju u postupku. Treba sačekati nalaz i mišljenje vještačenja, pa sačekati da se vidi da li postoji bilo šta u vezi amnezije” – zaključuje sagovornik.

Nastavi čitati

Aktuelno